Izborna godina u BiH u znaku fabrikovanja kriza

Posljednjih nekoliko sedmica glavna politiฤka tema u BiH je pitanje raspisivanja i odrลพavanja Opฤ‡ih izbora 2022. godine. Problemi proizlaze iz krize usvajanja drลพavnog budลพeta koji je neophodan za odrลพavanje izbora u oktobru. A javnost u BiH navikla je na stanje neprekidne predizborne kampanje

07/06/2022, Arman Fazliฤ‡ - Sarajevo

Bosnia-Erzegovina-elezioni-all-insegna-di-crisi-orchestrate

Sarajevo 2022  ยฉ Wirestock Creators/Shutterstock

Vijeฤ‡e ministara BiH na redovnoj sjednici odrลพanoj u ponedeljak 6. juna usvojilo Nacrt zakona o Budลพetu institucija BiH za 2022. godinu, kao i Odluku kojom se osigurava dio novca za odrลพavanje Opฤ‡ih izbora. U posebnoj odluci se Centralnoj izbornoj komisiji BiH posuฤ‘uje 9,7 miliona KM (4,96 miliona eura) za provedbu izbora, a od sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH prikupljenih prilikom izdavanja dozvola za koriลกtenje frekvencija. CIK BiH ranije procijenio da mu je za opฤ‡e izbore potrebno 12,5 miliona KM (6,8 miliona eura), a danas su iz ove institucije izjavili kako odluka Vijeฤ‡a Ministara ne omoguฤ‡ava odrลพavanje Opฤ‡ih izbora u BiH. "Sada samo posebna odluka OHR-a na puni iznos zahtjevan od CIK-a sa svim ekonomskim kodovima omoguฤ‡ava da CiK provede Opฤ‡e izbore u BiH", naveli su.

Posljednjih nekoliko sedmica glavna politiฤka tema u BiH je pitanje raspisivanja i odrลพavanja Opฤ‡ih izbora 2022. godine. Problemi proizlaze iz krize usvajanja drลพavnog budลพeta koji je neophodan za odrลพavanje izbora u oktobru. Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande (HDZ BiH), kao i predsjedavajuฤ‡eg Vijeฤ‡a ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD) koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiฤe izdvajanja sredstava za odrลพavanje izbora.

Iako je predsjedavajuฤ‡i Tegeltija izrazio nadu da ฤ‡e budลพet institucija BiH biti upuฤ‡en u Parlamentarnu skupลกtinu BiH do kraja maja te istakao da je novca za izbore uvijek bilo i da ฤ‡e biti, 30. maja CIK je pozvao Vijeฤ‡e ministara BiH da do 2. juna 2022. godine obezbijedi neophodna sredstva kroz donoลกenje posebne odluke o finansiranju Opฤ‡ih izbora 2022. godine, jer u suprotnom ฤ‡e njihovo odrลพavanje 2. oktobra 2022. biti najozbiljnije ugroลพeno, naveli su u saopฤ‡enju.

Izborni zakon

Neusklaฤ‘enost drลพavnih institucija u procesu zakazivanja i osiguravanja sredstava za provoฤ‘enje izbora mediji i analitiฤari dovode u vezu sa neuspjehom dugogodiลกnjih pregovora koji se odnose na reformu izbornog zakona. Od poฤetka godine odrลพane su dvije znaฤajnije runde pregovora o izmjenama Izbornog zakona uz posredstvo zvaniฤnika meฤ‘unarodne zajednice.

Krajem januara u Neumu su odrลพani pregovori uz medijaciju posebnog ameriฤkog izaslanika za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera i direktorice pri sluลพbi za vanjske poslove EU-a (EEAS) Angeline Eichhorst. Pregovori – koji su okupili ฤelnike nekih od najvaลพnijih politiฤkih stranaka u BiH, s ciljem dogovora hrvatske i boลกnjaฤke strane o novom modelu izbora ฤlanova Predsjedniลกtva BiH te Doma naroda parlamenta Federacije BiH, kao i o ovlastima tog tijela – sluลพbeno su propali . Domaฤ‡ini su tada izgubili optimizam, a hrvatski politiฤki predstavnici najavili blokadu izbora.

Ipak, nastavak pregovora uslijedio je u martu , kada su se lideri politiฤkih stranaka okupili u zgradi Delegacije Europske unije u Sarajevu gdje je uz prisustvo Eichhorst i ambasadora Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava u BiH Michaela Murphyja poฤela nova ฤetverodnevna runda pregovora. Tada je propao joลก jedan pokuลกaj da se hrvatska i boลกnjaฤka strana dogovore o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Iako postoji niz preporuka meฤ‘unarodnih institucija kojima je cilj veฤ‡a inkluzivnost i transparentnost izbornog procesa, ukljuฤujuฤ‡i stotine presuda Evropskog suda za ljudska prava, miลกljenja Venecijanske komisije i preporuke OSCE-a, ฤini se kako su ove preporuke tradicionalno na marginama pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Krajem aprila HDZ je uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u Dom naroda Parlamentarne skupลกtine BiH na usvajanje po hitnoj proceduri. Klub Boลกnjaka u ovom domu uloลพio je vitalni nacionalni interes na prijedlog zakona, ลกto predstavlja mehanizam veta u ovom Domu. U skladu sa procedurom, Ustavni sud je razmatrao prijedlog HDZ-a i utvrdio da nije ลกtetan po Boลกnjake, tako da se u narednim danima oฤekuje ponovno razmatranje ovog prijedloga na sjednici Doma naroda. Ranije su prijedloge Izbornog zakona podnosile i predstavljale razliฤite politiฤke stranke i grupacije, kao i Centralna izborna komisija, no nijedan od prijedloga nije dobio neophodan politiฤki konsenzus. Pitanje Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini veฤ‡ dvije decenije je "moneta" za politiฤka potkusurivanja .

Profesor sa Sarajevske ลกkole za nauku i tehnologiju (SSST) Adnan Huskiฤ‡ smatra da ฤ‡e se novac za izbore naฤ‡i bez obzira na opstrukcije HDZ-ovih kadrova te da ฤ‡e se izbori odrลพati kada je i planirano.

โ€œNepostojanje dogovora oko izbornog zakona je jedini razlog za tenzije oko odrลพavanja izbora. Tu glavnu rijeฤ vodi HDZ. Sa druge strane, SNSD-u nije mrska HDZ-ova blokada, jer bi u sluฤaju potpune eskalacije problema oko izbora mogli organizovati izbore samo u RS, ลกto bi podrลพala i opozicija u RS, a time bi poslao poruku da je BiH potpuno nefunkcionalna i da nema buduฤ‡nostiโ€, kaลพe Huskiฤ‡ za OBCT. Smatra kako potpuna blokada izbora od strane HDZ-a nije realna, iako se time priijetilo i prijeti joลก uvijek. โ€œIzbori bi se mogli odgoditi na kratko vrijeme, ali ฤ‡e se odrลพati. I dalje vjerujem da ฤ‡e to biti 2. oktobraโ€, dodaje profesor Huskiฤ‡.

Institucije u BiH uoฤi izbora

Javnost u BiH navikla je na stanje neprekidne predizborne kampanje, obzirom da se izborni proces odvija svake dvije godine. Kao trend primjetno je da uoฤi izbora najvaลพnija pitanja koja su na agendi glavnih aktera politike u BiH ujedno su ona koja imaju izrazit kapacitet polariziranja cjelokupnog druลกtva, posebno po etniฤkim linijama.

Otvaranje pitanja koja se tiฤu nacionalnog identiteta i politiฤkog poloลพaja pripadnika konstitutivnih naroda pokazuje podijeljenost unutar medijske zajednice i ลกire javnosti po politiฤkim i etniฤkim linijama. Ovakva pitanja istovremeno uzrokuju poteลกkoฤ‡e u donoลกenju odluka u institucijama drลพavne vlasti. Od prethodnih opฤ‡ih izbora 2018. godine ฤini se kako su pojedine institucije BiH na razliฤitim nivoima vlasti u permanentnom stanju krize.

Najupeฤatljiviji je sluฤaj entitetske Vlade Federacije BiH (FBiH) ฤiji sastav obnaลกa funkcije veฤ‡ osmu godinu, dakle imenovan je na osnovu rezultata opฤ‡ih izbora iz 2014. godine. Zbog neprovoฤ‘enja rezultata izbora iz 2018. ova vlada je gotovo ฤetiri godine u takozvanom โ€œtehniฤkom mandatuโ€, ลกto su pojedinci iz civilnog sektora ocijenili kao โ€œnedemokratski ฤin.โ€ ฤŒlanovi vlade su u viลกe navrata uvjeravali javnosti da ne postoje poteลกkoฤ‡e u funkcionisanju Vlade FBiH. Formiranje ove entitetske vlade poslije izbora 2018. bilo je uvjetovano izmjenama Izbornog zakona.

Prethodnih mjeseci, rad institucija drลพavnog nivoa, poput troฤlanog Predsjedniลกtva BiH i domova Parlamentarne Skupลกtine, takoฤ‘e je bio znaฤajno ugroลพen uslijed neslaganja politiฤkih aktera u BiH.

Predstavnici politiฤkih stranaka iz Republike Srpske (RS) su u julu proลกle godine odluฤili da neฤ‡e sudjelovati u radu i odluฤivanju kljuฤnih institucija drลพavnog nivoa: Parlament BiH, Vijeฤ‡e ministara i Predsjedniลกtvo BiH. Ovu odluku lideri stranaka i RS-a donijeli su u Banjaluci, kao reakciju na dopune u Kriviฤnom zakonu BiH kojima se propisuje kazna za negiranje genocida i veliฤanje ratnih zloฤinaca. Dopune zakona je u skladu sa svojim ovlaลกtenjima nametnuo bivลกi visoki predstavnik Valentin Inzko. Krajem januara Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, prilikom posjete BiH izrazio je zabrinutost zbog produลพene politiฤke krize i blokade drลพavnih institucija ลกto je, kako je naglasio, neprihvatljivo. Predstavnici RS-a su odlukama Narodne skupลกtine RS na sjednici 1. februara prekinuli blokadu drลพavnih institucija.

Izglasavanje zakljuฤaka na sjednici Narodne Skupลกtine RS-a iz decembra 2021, o โ€œprenosu nadleลพnostiโ€, ลกto dio javnosti razumljivo asocira na secesionistiฤke tendencije, podijelilo je ponovno javnost, a zapadne zemlje su situaciju ocijenile kao uvoฤ‘enje zemlje u vrlo nestabilan period. Zakljuฤci NSRS-a su predvidjeli pripremu i donoลกenje zakona o takozvanom prenosu nadleลพnosti, ลกto bi posljediฤno stavilo van snage zakone koji vaลพe na nivou BiH u oblasti odbrane, pravosuฤ‘a i indirektnih poreza.

Zastupnici opozicije su tada napustili sjednicu NSRS-a i poruฤili kako zakljuฤci ne predstavljaju stvarnu namjeru i da je sve to dio predizborne kampanje vlasti. Pojedine odredbe tada usvojenih zakljuฤaka i deklaracije nisu bili u skladu sa Ustavom BiH te su zato ukinute, odluฤio je Ustavni sud BiH 26. maja, na zahtjev 15 ฤlanova Predstavniฤkog (donjeg) doma Parlamentarne skupลกtine BiH za rjeลกavanje spora izmeฤ‘u BiH i Republike Srpske.

Troฤlano predsjedniลกtvo

Aktuelni mandat Predsjedniลกtva BiH obiljeลพili su razliฤiti primjeri blokada i nemoguฤ‡nosti uspostave dogovora oko pitanja iz vlastite nadleลพnosti. Posljedice neusaglaลกenih politiฤkih stavova ฤlanova ove institucije odrazile su se na vanjsku politiku i meฤ‘unarodni poloลพaj BiH, kao na primjer u sluฤaju neusaglaลกenog stava oko rata u Ukrajini.

Troฤlano Predsjedniลกtvo je pokazalo impotenciju i kod odluฤivanja o unutraลกnjim pitanjima. Zbog nepostojanja neophodne saglasnosti Predsjedniลกtva, ujedno vrhovnog komandanta Oruลพanih snaga (OS) BiH u avgustu 2021. uslijed poลพara u okolini Jablanice helikopter OS nije mogao biti angaลพovan za potrebe gaลกenja nekoliko dana.

Na predstojeฤ‡im izborima u oktobru glasaฤ‡e 3.371.487 registrovanih biraฤa. Direktno se biraju Predsjedniลกtvo BiH, Predstavniฤki dom Parlamentarne skupลกtine BiH, Predstavniฤki dom Parlamenta Federacije BiH, Narodna Skupลกtinu Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i Skupลกtine kantona u Federaciji BiH. U izbornoj godini, bosansko-hercegovaฤko druลกtvo suoฤeno je s brojnim izazovima koji svakodnevno utiฤu na kvalitet ลพivota, poput aktuelne inflacije i pitanja opskrbe energentima, nezaposlenosti, korupcije, odliva radne snage i drugim.

 

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta