Požari i dalje bukte širom Crne Gore, a vatrena stihija odnela je i prvu žrtvu. Dejan Božović, pripadnik Vojske Crne Gore, stradao je u prevrtanju cisterne sa vodom, a njegov kolega Marko Iković nalazi se na Intenzivnoj nezi u Kliničkom centru u Podgorici.

U trenutku nastanka ovog teksta, situacija je najteža u Podgorici i okolini. Na više lokacija u glavnom gradu požari besne već danima. Trenutno su aktivni i požari na severu Crne Gore, u okolini Nikšića, Šavnika, Bijelog Polja i Pljevalja. Na primorju vatrena stihija je zahvatila predjele oko Budve, Bara, Čanja i Buljarica.

Ljuban Tmušić, načelnik crnogorske Direkcije za civilnu zaštitu, smatra da nigdje na svijetu ne postoji sistem zaštite i spašavanja sa dovoljnim resursima za ovakve izazove.

“U Crnoj Gori imamo oko 700 profesionalnih vatrogasaca, 200 dobrovoljnih vatrogasaca i oko 170 vozila”, objašnjava Tmušić.

U gašenju brojnih požara, kako je saopštio MUP, angažovane su sve raspoložive jedinice Službe zaštite i spašavanja, Direktorata za zaštitu i spašavanje, Vojske Crne Gore, kao i dobrovoljna vatrogasna društva.

Crna Gora se obratila za pomoć Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske unije, NATO savezu, kao i susednim državama. Pomoć je brzo stigla iz Srbije, koja je poslala helikopter “Kamov”, iz Hrvatske je upućen jedan kanader, a stigli su i helikopteri iz Češke i Mađarske te kanader iz Italije.

U četvrtak 14. avgusta, u okviru GFFF modula (Ground Forest Firefighting), stigao je tim iz Austrije sa pedeset vatrogasaca i petnaest specijalizovanih vozila za gašenje šumskih požara sa zemlje.

Uprkos gotovo nadljudskim naporima svih angažovanih, požari ne jenjavaju. Visoke temperature i povremeno jak vetar otežavaju posao vatrogascima i svima ostalima koji su uključeni u borbu protiv vatrene stihije.

Uz svakodnevne pokušaje da se vatra ugasi ili da se požari makar stave pod kontrolu, u Crnoj Gori je otvorena i polemika oko spremnosti države da se suoči sa prirodnim nepogodama.

Ono što izaziva pažnju, ali i zabrinutost građana Crne Gore jeste gotovo uobičajena praksa da se o požarima govori iz godine u godinu, ali da se malo čini kako bi se vatrogasne i druge službe osposobile, pre svega tehnički, u cilju preduzimanja efikasnijih mjera za zaštitu šuma, prirodnih bogatstava i imovine od požara.

Crnogorski premijer Milojko Spajić je još prošle godine, kada je Crna Gora takođe bila zahvaćena požarima, obećao da će Vlada obezbijediti 50 miliona evra za nabavku kanadera.

“Užasne scene u Paštrovićima i drugim mjestima širom Crne Gore nas obavezuju da odmah reagujemo ne možemo da trpimo doskorašnju nemoć države pred stihijom koja se ponavlja svakog ljeta. MUP i Ministarstvo odbrane i pored svih ogromnih napora koje trenutno daju – trebaju pomoć – i njihova inicijativa neće ostati neodgovorena. MUP je već popravio jedan, a uskoro će još dva stara, manja aviona za gašenje požara. Kanader kao dodatak – će im sigurno puno značiti”, napisao je premijer u avgustu prošle godine na mreži X.

Od nabavke kanadera, međutim, nije bilo ništa. Godinu dana kasnije, crnogorski premijer je izjavio da je “oprema to što definitivno fali”.

U takvoj situaciji Crna Gora se morala osloniti na postojeće, skromne resurse za gašenje požara u okviru Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore i Avio-helikoptersku jedinicu MUP-a (AHJ) u kojoj je od tri aviona operativan samo jedan. Od tri vojna helikoptera operativna su dva, dok treći, ranije teško oštećen, još uvijek nije popravljen.

U svakom slučaju, trenutni resursi, kako se pokazalo ovih dana, nisu dovoljni. Prave razmjere štete od požara tek će se utvrditi. Prema onome što je do sada poznato, pretpostavlja se da će se ova godina moći uporediti sa katastrofalnom 2017. kada je takođe izbio veliki broj požara, koji su gašeni nedjeljama.