Stranka premijera Ive Sanadera, vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izgubila je izbore u četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – na lokalnim izborima u Hrvatskoj. Izbori su održani 17. svibnja i na njima su prvi put neposredno birani župani i gradonačelnici, te načelnici općina. No, ta vijest izgleda manje senzacionalna kada dobije svoju nužnu dopunu: od četiri najveća grada u Hrvatskoj HDZ je do sada, samo u jednom (Splitu), imao svog gradonačelnika, dok su u Zagrebu, Rijeci i Osijeku gradonačelnici bili iz stranaka koje su na državnoj razini u oporbi.

Od četiri velika grada u Hrvatskoj, samo je u jednom, Rijeci, u kojoj tradicionalno pobjeđuje Socijaldemokratska partija (SDP), gradonačelnik izabran u prvom krugu. Vojko Obersnel, koji je i do sada bio na funkciji gradonačelnika Rijeke, osvojio je uvjerljivih 58,27 posto, dok će se u tri ostala najveća grada, Zagrebu, Splitu i Osijeku, gradonačelnik birati u drugom krugu.

U Zagrebu i Splitu, HDZ-ovi kandidati za gradonačelnika ispali su u prvom krugu. Šanse da HDZ u drugom krugu eventualno dobije svog gradonačelnika teoretski još jedino postoje u Osijeku, no ondje će, ako se to čudo i dogodi, gradonačelnik biti Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP), s kojim je HDZ bio u koaliciji.

Ipak, rezultatima u 20 hrvatskih županija zadovoljniji može biti HDZ – u prvom krugu u sedam županija, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima a to su uglavnom Hrvatska seljačke stranka (HSS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) i HSP, dobio je svog župana, s velikim izgledima da ih još šest dobije u drugom krugu, jer u tim županijama kandidati HDZ-a vode. HDZ još ima šanse dobiti župana u osječko-baranjskoj županiji, jer ondje njegov kandidat ulazi u drugi krug sa zaostatkom od samo 0,82 posto.

SDP je, sa svojim koalicijskim partnerima u četiri županije dobio župana već u prvom krugu, s velikim izgledima da još jednog dobije u drugom.

Tradicionalno, u istarskoj županiji, vrlo je vjerojatno da će župan biti iz redova Istarskog demokratskog sabora (IDS), jer kandidat te stranke ima uvjerljivo vodstvo. Još jedna stranka koja za sebe tvrdi da je regionalna – Hrvatski demokratski sabor Slavonije i baranje (HDSSB) postigla je uspjeh na lokalnim izborima. No, za razliku od autentične regionalne stranke IDS- u i Istri, HDSSB je nastao od HDZ-ovih prebjega, kada je Branimir Glavaš izbačen iz te stranke i kada su protiv njega počeli istraga i suđenje za ratne zločine. Glavaš je 8. svibnja za Županijskom sudu u Zagrebu za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku osuđen na 10 godina zatvora. No, iskoristio je dvojno državljanstvo i kako bi izbjegao kaznu, pobjegao u Bosnu i Hercegovinu. Dobar rezultat njegove stranke u Osijeku i osječko-baranjskoj županiji, rezultat je činjenice što ga, bez obzira na počinjene ratne zločine, značajan dio stanovnika tog područja smatra nacionalnim herojem.

Iako je rezultat kojeg su postigli na lokalnim izborima lošiji od onog kojeg su očekivali, u SDP-u stvari žele prikazati drugačije.

"Laska nam što smo jaki u velikim gradovima i drago nam je što imamo podršku u tim sredinama. Ali ovi su izbori također pokazali kako se moramo više okrenuti manjim sredinama i dobiti potporu tamošnjih birača", rekao je Zoran Milanović, predsjednik SDP-a na konferenciji za novinare, dan nakon izbora.

Jednako optimističan bio je i premijer Ivo Sanader. "Da su danas parlamentarni izbori HDZ i njegovi koalicijski partneri dobili bi više nego na općim izborima 2007.", ustvrdio je Sanader.

Sanader i Milanović tako su potvrdili stav uglednog analitičara Žarka Puhovskog koji kaže da se rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj mogu tumačiti na različite načine, pa i tako da se pobjednicima proglase i vladajući i oporba.

No, činjenica da HDZ, unatoč tome što neće imati vlast u četiri najveća grada u Hrvatskoj nije doživio loš rezultat, oporbi neće dati legitimaciju da traži prijevremene parlamentarne izbore (redovni su krajem 2011.), na čemu bi sigurno inzistirala da je postigla bolji rezultat. Premijer Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, sada može biti mnogo mirniji, jer je oporbi iz ruku izbio snažno oruđe koje je mogla upotrijebiti da su rezultati izbora bili drugačiji.

Kada 31. svibnja bude održan drugi izborni krug, u sredinama gdje pobjednik nije riješen u prvom, Hrvatska će ući u zanimljivo razdoblje, u kojem će u mnogim sredinama gradonačelnik ili župan biti iz jedne stranke, a većina u gradskom vijeću ili županijskoj skupštini iz druge. To će izazvati nestabilnu vlast, a mogućnost da se bilo što promijeni bit će teško izvodiva, jer se gradonačelnika ili župana može smijeniti samo ako to svojim potpisima zatraži najmanje 33 posto birača u općini, gradu ili županiji, a na referendumu potporu smjeni dade više od polovice tog broja.