Srbija: Plate, a ne izbori

U mesecu koji su obeleลพeli protesti u Bosni i Hercegovini, u Srbiji je takoฤ‘e organizovano nekoliko ลกtrajkova zbog viลกemeseฤnog kaลกnjenja plata, neregulisane zdravstvene zaลกtite i radnog staลพa. U svetlu vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za mart, najavljeno je intenziviranje ลกtrajkaฤkih aktivnosti.

24/02/2014, Tijana Moraฤa - Beograd

Protesti koji su se odigravali u prethodnih mesec dana u Srbiji su bili organizovani od strane radnika tri preduzeฤ‡a u restrukturiranju. U ovom statusu se nalaze 153 firme u Srbiji i one bi preuzimanjem dugova i ulaganjem od strane drลพave trebalo da budu pripremljena za prodaju i privatizovana. Plan srpske Vlade i obeฤ‡anje dato Svetskoj banci je da ฤ‡e restrukturiranje zavrลกiti do leta, ลกto bi podrazumevalo i zatvaranje firmi koje ne uspeju da naฤ‘u kupca i moguฤ‡ gubitak posla za nekoliko desetina hiljada ljudi.

Za mnoge firme je restrukturiranje postalo dugotrajno stanje, tokom koga radnicima nije garantovana isplata plata, uplata doprinosa, pa ni zdravstvena zaลกtita. U Srbiji oko 50 000 zaposlenih ne prima platu godinama, a radnici firmi u restrukturiranju ฤine veฤ‡inu ovog broja. Sindikati ovoj cifri dodaju joลก oko 100 000 osoba koje rade, a zaradu ฤekaju od nekoliko meseci do godinu dana. Upravo su ovo uzroci i tri protesta koja su organizovana u prethodnih mesec dana. U meฤ‘uvremenu su raspisani vanredni parlamentarni izbori, a predizborni period borbe za glasove je naลพalost gotovo jedinstvena prilika da radnici iznude odgovore na svoje zahteve.

Radnici fabrike Yumco iz Vranja su zapoฤeli generalni ลกtrajk u januaru, a radikalizovali protest 12. februara, kada je oko 1000 zaposlenih deset sati blokiralo autoput ka Makedoniji. O situaciji u ovom nekadaลกnjem gigantu tekstilne industrije Jugoslavije, koji sada zapoลกljava neลกto viลกe od 1700 ljudi, za Osservatorio govori Sneลพana Veliฤkoviฤ‡ iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata: โ€œPlate su ispod minimalne cene rada, od 7000 do 15000 dinara meseฤno (60-130 eura, prim. aut.). Osim ลกto su niske, plate se ne isplaฤ‡uju. Radnicima se u ovom trenutku duguje osam zarada- poslednja isplaฤ‡ena zarada je za maj i nekim radnicima za jun 2013. godine, a to je bilo pre viลกe od dva meseca. Zdravstvene knjiลพice nisu overene. Ja sam onima u Vladi rekla da mogu da ih povedem od kuฤ‡e do kuฤ‡e da vide kako radnici bedno ลพive, kako nemaju za hranu i raฤune. Sliฤna je situacija i u nekim drugim fabrikama u Vranju, a imamo porodice gde supruลพnici rade u dve razliฤite fabrike od kojih nijedno mesecima ne dobija platu.โ€

Poslednjim protestom i blokadom autoputa radnici Yumca su izdejstvovali susret sa predstavnicima Vlade, sa kojima je za sada dogovoreno je da im se kao pomoฤ‡ isplate dve minimalne zarade (minimalna meseฤna zarada je oko 200 eura) i overe zdravstvene knjiลพice.

Istovremeno protestvuju radnici Fabrike vagona u centralnoj Srbiji, u Kraljevu. Protest je postao borbeniji 10. februara, kada su zaposleni Fabrike, kojima su se u meฤ‘uvremenu prikljuฤili zaposleni joลก dva preduzeฤ‡a, blokirali prugu i zaustavili ลพelezniฤki saobraฤ‡aj u tom delu zemlje.

Radnicima ovog kolektiva u proseku nije isplaฤ‡eno osamnaest plata, zdravstvene knjiลพice im nisu overene, a radni staลพ nije povezan. U ลกtrajku se nalaze od maja 2013. godine, tokom koga nisu dobili niลกta. Po izjavama radnika, mnogi od njih su na egzistencijalnoj ivici i jedan od zahteva je bio da im se isplate bar dve meseฤne minimalne zarade, kako bi mogli da pokriju osnovne troลกkove ลพivota i plate raฤune. Nakon ลกto ni ovaj zahtev nije ispunjen odluฤili su se na radikalizaciju protesta blokadom ลพelezniฤkog saobraฤ‡aja i tek tako su uspeli da izdejstvuju pregovore sa Vladom. Meฤ‘utim, nezadovoljni onim ลกto im je reฤeno- da veฤ‡ina zahteva ne moลพe da bude ispunjena pre formiranja nove Vlade nakon novih izbora, odluฤili su se za nastavak protesta.

Sliฤne zahteve imaju radnici Fabrike ลพelezniฤkih vozila- ลฝelvoz iz Smedereva- oni traลพe overu zdravstvenih knjiลพica i isplatu poslednjih ลกest meseฤnih zarada. U pitanju je nastavak viลกegodiลกnjih protesta zaposlenih u ovoj fabrici, koja je 2007. godine prodata rumunskom konzorcijumu. Zbog neispunjavanja obaveza iz socijalnog programa i neodrลพavanja kontinuiteta poslovanja privatizacioni ugovor je poniลกten 2011. godine, od kada je ลฝelvoz akcionarsko druลกtvo u veฤ‡inskom vlasniลกtvu drลพave.

Poslednji protest je poฤeo sredinom januara, kada su radnici uลกli u zgradu gradske uprave, u kojoj su neki od njih i noฤ‡ili, nekolicina je stupila u ลกtrajk glaฤ‘u, a blokirane su i saobraฤ‡ajnice u gradu. Radnici su nakon mesec dana blokade, 16. februara izdejstvovali da im se obrati Aleksandar Vuฤiฤ‡, prvi potpredsednik Vlade, koji je bio u poseti Smederevu u okviru predizborne kampanje.

Saลกa Milovanoviฤ‡, Predsednik Sindikalno radniฤkog pokreta, sindikata koji je osnovan i deluje samo u ลฝelvozu, za Osservatorio opisuje kako je taj susret poฤeo: โ€œDobili smo informaciju da Vuฤiฤ‡ dolazi, pa smo otiลกli ispred sediลกta njegove stranke gde je trebalo da se pojavi. Meฤ‘utim, simpatizeri i ฤlanovi stranke su poฤeli da se infiltriraju meฤ‘u nas da bi izgledalo kao da smo jedno. Mi iz ลฝelvoza smo onda odluฤili da sednemo na ulicu kako bismo se razlikovali od njih, poลกto naลก skup nije politicki obojen, veฤ‡ je sindikalni i socio- ekonomske prirode. A poลกto smo mi graฤ‘ani drugog reda, a politiฤari prvog reda, seli smo na zemlju da se i tako razlikujemoโ€. Tom prilikom je radnicima ลฝelvoza obeฤ‡ano da ฤ‡e drลพava pomoฤ‡i da fabrika nastavi da radi i da ฤ‡e se u narednih nedelju dana reลกiti neki od goruฤ‡ih problema. Iako su ลกtrajkaฤi nakon toga pristali da napuste zgradu Uprave, ukoliko dogovor ne bude ispoลกtovan zakazano je novo okupljanje za 3. mart.

ล trajkovi u Vranju, Kraljevu i Smederevu su deo niza dugogodiลกnjih protesta radnika u Srbiji, koji sadrลพe vrlo sliฤne zahteve onima koji su ovih dana izveli narod Bosne i Hercegovine (BiH) na ulice, gde veliki deo protestanata ฤine upravo obespravljeni radnici privatizovanih i firmi u steฤaju.

Ostaje da se vidi u kojoj meri ฤ‡e radnici i sindikati u Srbiji moฤ‡i da, poput protesta u BiH, postave siromaลกtvo, nejednakost i zloupotrebu tokom privatizacije kao kljuฤna mesta tranzicione problematike. Ova pitanja, iako pogaฤ‘aju veliki deo stanovniลกtva Srbije (kao i BiH), nisu ozbiljno tematizovana od strane politiฤkih partija, niti su stranke diferencirane u odnosu na njih. Iako se sada opลกti bunt protiv siromaลกtva i nejednakosti u BiH ฤini razumljiv i politiฤkim elitama i meฤ‘unarodnoj zajednici i nevladinim organizacijama, ฤinjenica je da je ista problematika do pre samo tri nedelje bila u gotovo nevidljivoj i izolovanoj sferi slabih radniฤkih zahteva.

Poslednji protesti u Srbiji su imali poruke: โ€œPlate, a ne izboriโ€, ลกto govori o moguฤ‡em odbacivanju postojeฤ‡e depolitizovane stranaฤke ponude.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta