|
U skoro svim zemljama u regionu najveฤi i najznaฤajniji dio proizvodnje vezan je za voฤe (treลกnje, jagode, maline, borovnice, kupine), aromatiฤno i ljekovito bilje, te neke vrste ลพitarica.
Proizvodnja voฤa i povrฤa u Hrvatskoj je dostigla znaฤajne dimenzije i nastavlja da raste. Pozitivni rezultati registrovani su i u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kada su u pitanju odreฤene vrste kultura.
U sektoru stoฤarstva, najkonkretniji pomaci su uฤinjeni u Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, naroฤito, kada je u pitanju uzgajanje ovaca i koza. Proizvodnja meda, koja predstavlja primjer uspjeลกnosti u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ima snaลพnu tradiciju u cijelom regionu i veliki potencijal razvoja proizvodnje organskog meda kao niลกa proizvoda.
Tabela 17. Proizvodnja i prerada
Zemlja | Glavni proizvodi | Glavne preraฤevine |
Albanija | Aromatiฤno i ljekovito bilje, voฤe, masline | Sok, dลพem, maslinovo ulje |
Bosna i Hercegovina | ลฝitarice, aromatiฤno i ljekovito bilje, voฤe, peฤurke, med | Braลกno |
Hrvatska | ลฝitarice, voฤe i povrฤe, aromatiฤno i ljekovito bilje, ulje, groลพฤe | Sok, dลพem, maslinovo ulje, vino, eteriฤna ulja |
Makedonija | ลฝitarice, voฤe i povrฤe, ovฤije mlijeko i meso, med | Dลพem, sok, sir |
Crna Gora | Aromatiฤno i ljekovito bilje, voฤe, ovฤije mlijeko i meso, kozije mlijeko | Dลพem, sok, sir |
Kosovo | Voฤe i ljekovito bilje | – |
Srbija | Povrฤe i voฤe, peฤurke, ลพitarice | Sok, dลพem |
Izvor: intervju sa ekspetima iz regiona, literatura, institucionalne web stranice, OFIS
Proizvodnja voฤa: izvoz u Srbiji i okrug Arilje
Proizvodnja voฤa je jedan od najvaลพnijih i tradicionalno najstabilnijih sektora u poljoprivredi Srbije, stoga nije sluฤajno, ลกto se organska proizvodnja u poฤetku vezivala za ovaj sektor. Prvi izvoz organskih proizvoda poฤeo je 2006. godine u saradnji sa BCS OKo (njemaฤko kontrolno tijelo) koji je sertifikovao prve koliฤine smrznutog voฤa (borovnice, maline, ลกljive, treลกnje i jabuke) za ลกvajcarsko trลพiลกte (EU โ OFIS, 2006). Od 2006. godine sertifikovana povrลกina zemljiลกta pod voฤem je znatno porasla, a izvozni sektor organske proizvodnje se brzo raลกirio i na druge evropske zemlje: Njemaฤka, Velika Britanija, Italija, Holandija, Poljska (EU โ OFIS).
Posmatrajuฤi sveukupnu proizvodnju voฤa, moลพe se konstatovati da je Srbija postigla odliฤne rezultate u izvozu malina plasirajuฤi se kao prvi svjetski izvoznik u 2009.-oj sa koliฤinom od 63.000 tona i prometom od preko 200 miliona dolara. U Arilju, u ล umadiji, nastao je takozvani okrug malina sa viลกe od 5.000 malih i srednjih proizvoฤaฤa, visokoproduktivnim zasadima, trลพiลกtem rada koje svake godine privlaฤi viลกe od 200.000 sezonskih radnika i organizovanom mreลพom za skladiลกtenje i zamrzavanje (R. Karajkov, 2010). Tako uspjeลกna proizvodnja trpi velika ograniฤenja zbog nedostatka adekvatne infrastukture i preraฤivaฤkih kapaciteta. Upavo iz tih razloga najveฤi dio malina se izvozi u zamrznutom stanju. Distribucija svjeลพeg proizvoda mogla bi donijeti veฤi prihod s obzirom na prodajnu cijenu koja je znatno viลกa, ali koja iziskuje da proizvod stigne do kupca u roku od dva dana, ลกto je teลกko izvesti, kako zbog veฤ navedenih problema u infrastrukturi tako i zbog birokratsko โadministrativnih procedura u meฤunarodnom transportu (R. Karajkov, 2010).
Tabela 18. Proizvodnja voฤa: organske povrลกine zemljiลกta u Srbiji, 2009. godine
Proizvod | Sertifikovano zemljiลกte (ha) | Zemljiลกte u toku sertifikacije (ha) |
Ukupna povrลกina zemljiลกta (ha) |
Jabuke | 650 | 550 | 1.200 |
Maline | 360 | 20 | 380 |
Jagode | 80 | 10 | 90 |
ล ljive | 420 | 170 | 590 |
Treลกnje | 100 | 50 | 150 |
Izvor: GIZ, 2011
Maslinovo ulje: albanska proizvodnja
Proizvodnja i prerada maslina u Abaniji, koja pokriva oko 8% od ukupne poljoprivredne povrลกine, ima dugu tradiciju, ฤemu svjedoฤe njeni maslinjaci. Stabilan rast broja novih zasada, i prioritetni poloลพaj ovog sektora u okviru Strategije za razvoj poljoprivrede i prehrambenih proizvoda 2007. โ 2013., jasno govori o investiciji vlade u ovom sektoru. Tek posljednjih godina proizvodnja je usklaฤena sa standardima vaลพnih lokalnih i meฤunarodnih distributera, kako po pitanju kvaliteta, tako i pakovanja. Ovi napori su uloลพeni zahvaljujuฤi prije svega Udruลพenju albanskih proizvoฤaฤa prehrambenog ulja (Albanian Alimentary Oil Association/AOA) koja se uz podrลกku Agencije Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava za meฤunarodni razvoj (United States Agency for International Development/USAID) i Holandske razvojne organizacije (Netherlands Development Organization/SNV), angaลพovala na promovisanju kvalitetne proizvodnje i prerade maslina, te podstakla proizvoฤaฤe iz sektora da se okrenu meฤunarodnom trลพiลกtu. U okviru programa โPromocija izvoza SIPPOโ (Swiss Import Promotion Programme) 2003. godine poฤela je proizvodnja, sertifikacija i izvoz organskog maslinovog ulja, koja je omoguฤila pionirima u proizvodnji (Shkalla), uz sertifikaciju izdatu od strane IMO (ลกvajcarski organ za kontrolu), prvi izvoz na ลกvajcarsko trลพiลกte, koje je naknadno postalo glavna referenca za proizvoฤaฤe albanskog organskog ulja. Od 2007.godine sertifikaciju albanskog maslinovog ulja za ลกvajcarsko trลพiลกte vrลกi Bio-inspecta, koja je prisutna od 2004. godine u sektoru ljekovitog bilja zahvaljujuฤi saradnji sa Albinspekt-om.
Tabela 19. Ukupna proizvodnja maslinovog ulja (organska i tradicionalna) u Albaniji od 2000 โ 2009
Maslinova stabla | 2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 |
Ukupan broj stabala (.000 stabla) | 3.611 | 3.667 | 3.809 | 3.940 | 4.092 | 4.264 | 4.497 | 4.715 | 5.011 | 5.590 |
U proizvodnji (.000 stabala) | 3.256 | 3.246 | 3.290 | 3.359 | 3.429 | 3.488 | 3.603 | 3.728 | 4.179 | 4.207 |
Prinos (kg/stabla) | 11,1 | 12,2 | 8,3 | 8,3 | 17,1 | 8,6 | 11,2 | 7,0 | 15,8 | 11,4 |
Proizvodnja (.000 tona) | 36,2 | 39,6 | 27,3 | 27,9 | 58,7 | 30,2 | 40,2 | 27,6 | 56,2 | 78,0 |
Izvor: Istat, 2011
Voฤe, povrฤe i ลพitarice: organska proizvodnja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj od 2002. do 2009. godine povrลกina zemljiลกta pod organskim usjevima ลพitarica i voฤnjacima pokazala je znaฤajne pomake. Usjevi ลพitarica su porasli sa 50 ha u 2002. godini na skoro 10.000 ha u 2009.godini, dok su voฤnjaci sa 30 ha dostigli skoro 1.300 ha. U porastu su i paลกnjaci koji su od 2006. godine premaลกili 2.000 ha sertifikovane povrลกine. ฤak je i proizvodnja groลพฤa i maslina, dva proizvoda s poveฤanom dodatnom vrijednosti, nakon nepromjenjivosti duลพi vremenski period, pokazala vaลพne znakove aktivnosti u periodu 2008.-2009.
Tabela 20. Povrลกine pod organskom poljoprivredom u Hrvatskoj 2002.-2009
Godina/Kultura | 2002 | 2003 | 2004 | 2005 | 2006 | 2007 | 2008 | 2009 |
Usjevi ลพitarica | 49 | 2.494 | 2.386 | 2.214 | 2.958 | 2.915 | 2.901 | 9.766 |
Voฤnjaci | – | 27 | 34 | 84 | 201 | 575 | 791 | 1.264 |
Vinogradi | – | 43 | 30 | 30 | 32 | 75 | 212 | 191 |
Maslinjaci | – | 2 | 3 | 26 | 37 | 83 | 100 | 228 |
Paลกnjaci | – | 940 | 146 | 740 | 2.621 | 3.496 | 5.603 | 1.998 |
Ugar | 2 | – | 3 | 27 | 101 | 40 | 100 | 84 |
ล uma | – | – | 52 | 60 | 58 | 87 | 82 | 315 |
Povrtnjaci | – | – | – | – | – | 92 | 95 | 68 |
Ljekovito bilje | – | – | – | – | – | 214 | 226 | 279 |
Ukupno (ha) | 51 | 3.506 | 2.654 | 3.184 | 6.008 | 7.577 | 10.010 | 14.193 |
Izvor: โHrvatska na BioFach-u 2009โ
Tag: