Preko podijeljenog grada (III)

"Za nas je ulazak u Schengen pravi ulazak u Europsku uniju". Gradonaฤelnik Nove Gorice govori o graniฤnom podruฤju kroz prizmu granice koje viลกe nema. Intervju

17/06/2008, Gian Matteo Apuzzo -

Prevoฤ‘enje za Osservatorio Balcani: Aleksandra ล uฤ‡ur

Proฤitaj i o Goriziji i Novoj-Gorici
Konaฤni pad granice sigurno predstavlja veliku ลกansu za goriฤko podruฤje, a posebno za dva grada, Goriziju i Novu Goricu, previลกe vremena razdijeljena granicom koju su mnogi nazivali neprirodnom. U seriji od tri ฤlanka na temu ovog graniฤnog podruฤja, izbili su na povrลกinu odreฤ‘eni pozitivni aspekti i odreฤ‘eni konkretni projekti prekograniฤne suradnje izmeฤ‘u dva grada, ali i neke poteลกkoฤ‡e i pokoji korak unazad naspram idealistiฤkog poticaja koji je u proลกlosti bio znaฤajka goriฤke debate.
O tome smo ลพeljeli razgovarati s gradonaฤelnikom Nove Gorice, Mirkom Brulcom, u nastojanju da shvatimo kako se ลพivi ova bezgraniฤna stvarnost s osobom koja je, u tijeku svog mandata, nazoฤila prvo pristupanju Slovenije Europskoj uniji, a kasnije i njenom ulasku u podruฤje Schengena. Brulc, izabran po prvi put u prosincu 2002. godine i ponovo izglasan u studenom 2006., dao nam je ovaj intervju.

U noฤ‡i 21. prosinca 2007. godine, definitivno je pala granica izmeฤ‘u Italije i Slovenije, te posljediฤno izmeฤ‘u Gorizije i Nove Gorice. Koji znaฤaj Vi pridajete ovom dogaฤ‘aju i kako je on promijenio ลพivot grada?

Konaฤni pad granice je bio izuzetno znaฤajan dogaฤ‘aj, jer za nas ulazak u podruฤje Schengena zapravo predstavlja pravi ulazak u Europsku uniju. Veฤ‡ su i dogaฤ‘aji iz prethodnih godina bili jako vaลพni, ali sad stvarno imamo osjeฤ‡aj da smo europski graฤ‘ani i slavili smo to s velikim emotivnim zanosom. Za vrijeme slavlja tih dana, ljudima su oฤi bile pune suza. Stanovniลกtvo danas stvarno osjeฤ‡a da ลพivi u jednom zajedniฤkom prostoru, a i za ลพivot ljudi puno se promijenilo: osjeฤ‡aj je da se pripada jednom gradu koji se najzad moลพe ลพivjeti kao jedinstveni prostor.

Jedna mala anegdota pokazuje koliko pad granice mijenja ลพivot ljudi i u malim stvarima: u ovom razdoblju imamo problema s prometom u Novoj Gorici zbog radova na nekim cestovnim arterijama, pa tako neki ljudi prolaze kroz Goriziju kako bi prije doลกli u centar Nove Gorice.

I u slobodnom vremenu je vidljivo da su se stvari izmijenile: sve viลกe talijana dolaze u Novu Goricu jednostavno u ลกetnju, da popiju jednu kavu. I dogaฤ‘aji koji su se dosad organizirali u Novoj Gorici, zabiljeลพili su vrlo visoku posjeฤ‡enost Talijana, kao prilikom nedavne Proslave ruลพa, a isto je bilo i na doฤeku Nove godine i na vaลพnim sportskim dogaฤ‘ajima. Jasno, veฤ‡ duลพe vremena su liberalizirani gospodarski i trgovaฤki tokovi, ali sad je upravo percepcija granice drukฤija, toliko da nam se ove godine po prvi put dogodilo da nam u Novu Goricu doลกla u posjet i jedna ลกkolska ekskurzija iz Brescie.

Znamo da je u suradnji s Gorizijom bilo raznih zajedniฤkih projekata. Na kojim prioritetnim temama opฤ‡ina Nova Gorica namjerava raditi?

S naลกe strane postoji velika predanost da odrลพimo suradnju s Gorizijom konstantnom. Najjednostavniji i najizravniji oblik suradnje je u polju turizma. Kao ลกto sam prije rekao, organizacija velikih dogaฤ‘anja, primjerice sportskih, uvijek se odvija na naฤin da se dva grada tretiraju kao jedinstveno podruฤje i tako je bilo i u sluฤaju velikog koลกarkaลกkog turnira, kad su hoteli oba grada bili puni.

Vrlo je vaลพna i suradnja u polju okoliลกa i infrastruktura. Oฤito je da pod ekoloลกkim aspektom, o zagaฤ‘enju zraka dva grada moraju razmiลกljati i djelovati zajedniฤki. Tako i kad je rijeฤ o infrastrukturama koje utjeฤu na pristupaฤnost ฤitavom podruฤju. S naลกe strane, primjerice, zapadna autocestovna spojnica Nove Gorice doseลพe do talijanske granice.

Kad je rijeฤ o ulaganjima u graniฤno podruฤje, neophodno je odrลพavati visoki stupanj uzajamnog uzimanja u obzir i informiranosti, jer je vidljivo, govorim kao primjer, da slovenski trgovci raฤunaju na talijanske kupce, a da talijanski trgovci nastoje privuฤ‡i slovensku klijentelu. Ali izvan potrage za ลกto veฤ‡im profitom u trgovaฤkom sektoru, jasno je da su lokalni ljudi uvijek isti i da je stoga potrebna jedna zajedniฤka razvojna strategija.

Iz promatranja i iz nekih intervjua uoฤljivo je odreฤ‘eno usporenje suradnje i neke poteลกkoฤ‡e u dobrom funkcioniranju pojedinih radnih stolova i odreฤ‘enih dogovornih instrumenata, kao npr. Protokola o suradnji. Potvrฤ‘ujete li ovaj utisak?

Ne vjerujem da je suradnja u krizi, ali je toฤno da postoje odreฤ‘ene razliฤite vizije zbog kojih treba iznaฤ‡i veฤ‡u suglasnost. Na primjer, vjerujem da suradnja izmeฤ‘u Trgovaฤke komore i Gospodarske komore dobro funkcionira i da se ฤak suraฤ‘uje s pozornoลกฤ‡u na ลกire podruฤje od goriฤkog, na naฤin da se proลกire naลกe djelatnosti i vidljivost. Ali postoji jedna vaลพna razlika izmeฤ‘u talijanskog profila, joลก uvijek zasnovanog na maloj trgovini i slovenskog, u kojem dominiraju velike trgovine i trgovaฤki centri. A kad je rijeฤ o radnoj snazi, grdno su se varali oni koji su predviฤ‘ali invaziju slovenske radne snage u Italiju, dok postoji opฤ‡enito poveฤ‡anje radne snage s Balkana.

Dodatna poteลกkoฤ‡a proizlazi iz ฤinjenice – koja ฤesto zna izmijeniti sliku – da je nakon raznih lokalnih izbora neophodno stalno prilagoฤ‘avati posao novinama. Na primjer, u Protokolu o suradnji smo dosad radili u optici Euroregije, ali sad meฤ‘utim moramo ฤekati kako bismo shvatili kakve ฤ‡e u tom smislu biti odredbe s talijanske strane, koje treba dati nova vlast Regije Friuli Venezia Giulia.

Joลก jedan podatak koji nije nimalo za podcjenjivanje je da – za velike projekte – kao ลกto su to europski fondovi, partnerstva moraju biti ลกira od uobiฤajenih lokalnih subjekata, te je stoga i posao opseลพniji naspram onog pri radnim stolovima unutar Protokola. Normalna suradnja dakle mora voditi raฤuna o ovoj potrebi da se partnerstva proลกire.

U optici suradnje ipak se ฤini priliฤno nerazumljivim zatvaranje ili obustava prekograniฤne Internet stranice triju opฤ‡ina, Nolismego.net

Sigurno ima ย„zaฤepljenja", odnosno trenutaka u kojima se ฤini da suradnja koฤi, kao ลกto to pokazuje obustava navedene stranice. Istina je da je promjena opฤ‡inske uprave u Goriziji 2007. godine zakoฤila poneku inicijativu, ali ja sam optimist, mislim da treba malo vremena pa ฤ‡e suradnja ponovo otpoฤeti onakvom kakva je bila prije. Tehniฤki govoreฤ‡i, stranica je predviฤ‘ala tehniฤke troลกkove, kao one za prijevode i raspoloลพivost osoblja kakvu se nije uvijek moglo imati. Dakle, rijeฤ je o investiciji koja zahtjeva istinski interes.

Neki u Italiji ne misle da je suradnja s Novom Goricom tako vaลพna, ja pak mislim da je od fundamentalnog znaฤaja za buduฤ‡nost ovog podruฤja i radit ฤ‡emo kako bi se nastavila potpuna i mirna suradnja. Na kraju krajeva, kompletan region je zapoฤeo jedno novo razdoblje suradnje, i Trst i Seลพana, i bilo bi neshvatljivo da Gorizia i Nova Gorica nazaduju u tom smislu.

Kakav odnos Nova Gorica ลพivi s glavnim gradom Ljubljanom? Ta veza ima utjecaja na prekograniฤne odnose?

U prvom redu, treba reฤ‡i da Nova Gorica uลพiva veliku samostalnost i moลพe raditi autonomno od srediลกnje vlasti, tj. od Ljubljane. Ovisnost se osjeฤ‡a meฤ‘utim kad je rijeฤ o europskim projektima, koji ovise o Drลพavi, buduฤ‡i da regije joลก ne postoje.

Kad je pak rijeฤ o nacionalnim politikama, ponekad Nova Gorica, koja je jedna opฤ‡ina a ne neki veliki grad, pati od premale pozornosti koju Ljubljana ima prema ovom pograniฤnom kraju i prema graฤ‘anima koji ovdje ลพive. Nadamo se da ฤ‡e se nakon izbora u Sloveniji najzad uspjeti konkretizirati regionalizacija, kako bismo imali veฤ‡u financijsku samostalnost, kao na primjer u Italiji, gdje srednje strukture vlasti poput Regija, puno ispomaลพu lokalni razvoj. Ipak, ponavljam, i sad Nova Gorica moลพe funkcionirati potpuno samostalno.

U Italiji se razvila intenzivna javna debata o sigurnosti, koja obuhvaฤ‡a i imigraciju i nadzor tokova na granicama. U tom smislu, nastale su i poneke kritike Schengenskog sporazuma. Kakvo je Vaลกe miลกljenje po pitanju, u svojstvu gradonaฤelnika jednog grada koji odnedavno ลพivi konaฤni pad granice i slobodno prekograniฤno kretanje?

Negativna miลกljenja o Schengenu, sumnje i stavovi koji se suprotstavljaju proลกirenju Schengenskog sporazuma su neshvatljiva, viฤ‘ena odavde. Joลก nerazumljivija stvar je da netko sa strahom vidi pad ove granice. Od ulaska Slovenije u podruฤje Schengena, problemi su stvarno minimalni, dapaฤe, tokovi su se poveฤ‡ali u obrnutom smjeru, odnosno viลกe Talijana dolazi u Sloveniju. Ako Italija ima nekih predrasuda, ne bi se trebala ljutiti na Sloveniju: problemi su europski, vezani za daljnje granice, na kojima moลพda treba djelovati.

Europa bi trebala intervenirati i osnaลพiti svoju politiku na nekim granicama Unije, ali sigurno ne u Sloveniji. U tom smislu smatramo neprihvatljivim da se u Goriziji ลพele postaviti kamere u Via San Gabriele, koje bi bile usmjerene prema graniฤnom prijelazu; smatram da takva odluka ne bi pomogla suradnji izmeฤ‘u dva grada. Takoฤ‘er mislim da je granica toliko otvorena duลพ cijelog teritorija a ne samo izmeฤ‘u gradova da drลพim apsurdnim da netko ลพeli nadzirati taj prijelaz u nadi da ฤ‡e na taj naฤin rijeลกiti problem.

Prava suradnja se uspostavlja, na primjer, kad se dvije policije stave da rade zajedno, kako bi vidjele koje inicijative eventualno zajedniฤki poduzeti. Schengen je jedna resursa, u koju ne treba sumnjati. Otvorena granica sigurno nije poveฤ‡ala kriminalitet u dva grada. Ova granica, cijela talijansko-slovenska granica ima pak velikih problema s trgovinom droge, problemi koji meฤ‘utim ne mogu biti rijeลกeni samo naลกim opฤ‡inskim politikama.

Nova Gorica se predstavlja kao "sveuฤiliลกni grad". Mislite da bi to moglo biti i zajedniฤko obiljeลพje "ujedinjenog grada"?

Naravno. Mi smo jako ponosni na naลกe Sveuฤiliลกte, koje je nastalo i razvilo se zahvaljujuฤ‡i otvorenosti nekih Fakulteta iz Ljubljane. Ali smatramo isto tako vaลพnim da su na podruฤju naลกe granice prisutna i Sveuฤiliลกta iz Trsta i Udina. Suradnja meฤ‘u sveuฤiliลกtima je fundamentalna za ovo podruฤje, ne samo da bi se omoguฤ‡ilo slovenskim studentima da studiraju pri talijanskim sveuฤiliลกtima, kao ลกto je to bio sluฤaj do sada, veฤ‡ i za meฤ‘usobne razmjene i za njihovu zajedniฤku privlaฤnost studentima-strancima: U tom smislu, Sveuฤiliลกte u Novoj Gorici je veฤ‡ otpoฤeo post-diplomske inicijative na engleskom jeziku u polju okoliลกa, s predavaฤima koji dolaze iz cijelog svijeta (ฤak i iz Kine). Nazoฤnost Sveuฤiliลกta Nove Gorice u Goriziji, pored toga ลกto je pozitivni signal granice koje viลกe nema, je i sredstvo i put jedne suradnje u tom smjeru.

Pored projekata, trgovine i tokova, smatra se da zajedniฤka buduฤ‡nost dvaju strana granice prolazi i kroz izgradnju jedne graniฤne kulture, percepcije jedne zajedniฤke pripadnosti, osjeฤ‡aja jedinstvenog prostora u kojem zajedniฤki ลพivjeti. U tu svrhu, na kojim glavnim aspektima, po Vaลกem miลกljenju, treba raditi?

Baลก prije nekoliko dana smo u Novoj Gorici, u nazoฤnosti talijanskog Generalnog konzula iz Konzulata u Kopru, Carla Gambacurte, izvrลกili nagraฤ‘ivanje uฤenika slovenskih ลกkola za natjeฤaje na talijanskom jeziku. Ovo je dokaz da se jedna zajedniฤka kultura veฤ‡ osjeฤ‡a meฤ‘u stanovniลกtvom ovog podruฤja, iako joลก treba puno toga uraditi i to na kontinuirani naฤin.

Na kraju krajeva, Gorica je prije Velikog rata bio viลกejeziฤni grad, gdje su se govorila ฤetiri jezika. Rad na moguฤ‡nosti meฤ‘usobnog (spo)razumijevanja je vaลพan, a kod nas kljuฤnu ulogu za uฤenje talijanskog jezika igra i ลกkola i televizija. I u Goriziji sve viลกe Talijana uฤi slovenski jezik i to je vaลพna ฤinjenica za suradnju.

Do prije nekog vremena, Slovenci su poznavali samo trgovine u Italiji, a Talijani samo kockarnice u Sloveniji. Ovo viฤ‘enje se danas mijenja i mi ลพelimo da se definitivno izmjeni. Stoga ima puno inicijativa za zajedniฤko upoznavanje i zajedniฤke djelatnosti u kulturnom polju, kao npr., zajedniฤka kazaliลกna pretplata u oba grada ili zajedniฤke informativne broลกure o kulturnim i sportskim dogaฤ‘ajima koji se odrลพavaju i u Goriziji i u Novoj Gorici. Temeljni korak bi mogle biti zajedniฤke novine i jedna zajedniฤka tv-postaje. Sve viลกe osoba ลพeli ลพivjeti na naฤin da dijeli prostor dvaju gradova, poฤevลกi od kulturnih dogaฤ‘aja ali ne i ograniฤavajuฤ‡i se samo na njih.

Po meni suradnja sigurno treba da krene od ลกkola, i baลก u ลกkole treba najviลกe uloลพiti. U ลกkoli mladi se uฤe ravnopravnosti, zajedniฤkoj pripadnosti, uฤe jezike i provode vrijeme zajedno. Dakle, u jednoj perspektivi buduฤ‡nosti, prioritet je investirati u ลกkolu i u mlade.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta