Apokalipsa. Potop biblijskih razmjera. Armageddon. Nezapamćena katastrofa. Kataklizma.

Tim riječima novinari, očevici, spasitelji i vojska opisuju užase koji su pogodili jugoistok Hrvatske, dio zemlje koji graniči sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U tim susjednim zemljama situacija je još teža jer su poplavljena područja značajno veća od onih u Hrvatskoj. Zbog toga je u Hrvatskoj broj žrtava značajno manji: u poplavama su stradale dvije osobe, a nekoliko ih se vodi nestalima. Najteže je uz područje Save, rijeke koja protječe kroz glavne gradove Hrvatske i Srbije, Zagreb i Beograd. Osobito je ugroženo područje oko donjeg toka te rijeke, na istoku Hrvatske, jer njeno korito pune pritoke iz Bosne i Hercegovine, gdje su obilne kiše proteklih dana napravile pravi potop.

Prizori s terena su užasni. U selima Gunja, Rajevi Selo i Račinovci, odakle je evakuirano više od 15.000 ludi, iz velikog mora vode vire samo krovovi kuća. Kad su popucali nasipi uz Savu voda se, snagom tsunamija izlila na sela koja su nekoliko metara niže od riječnog korita Save. Ljudi nisu željeli napuštati svoje domove, u strahu za stoku i imanja. Zbrinuli su samo djecu i starije osobe, uvjereni da će se skloniti ako voda navre. Tako je mnogo njih, kad su nasipi popucali, spas potražilo na krovovima kuća, odakle su ih kasnije spašavali helikopterima. Iako su vlasti upozoravale da je evakuacija obavezna, bilo je dosta onih koji su se na pozive oglušili. Kada je krenuo voden val, stotine ljudi ostalo je odsječeno od svijeta, zarobljeni na krovovima kuća. Nije ih bilo sve moguće spasiti u kratkom roku, pa su neki na pomoć čekali satima.

U Županji, gradiću od nekih 12.000 stanovnika, središtu tog dijela Hrvatske, koji na sreću nije poplavljen, jezive slike izbezumljenih ljudi koji su preko noći izgubili sve. Uplakane žene, prestrašena djeca, očajni starci u prinudnom su smještaju u školama i sportskim dvoranama. Mnogi brinu za svoje bližnje, ne mogu s njima stupiti u kontakt, baterije mobitela su prazne, na poplavljenim područjima nema struje.

Televizijski snimci iz zraka pokazuju kako područjima pliva mrtva stoka: svinje, krave, ovce… Čim je kiša prestala temperatura se popela na gotovo 30 stupnjeva. Prijeti zaraza, asanacija terena je nužna, no još se ne provodi: u ovom trenutku traje bitka za ono najvažnije, ljudske živote.

Premijer Zoran Milanović u više je navrata posjetio najteže stradala područja. Čim se vratio s puta iz SAD-a istok Hrvatske obišao je i predsjednik Ivo Josipović. No, oporba i osobito gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, zamjerili su premijeru što svoj štab za pomoć poplavljenima nije locirao na tom području i odatle rukovodio akcijom spašavanja. Milanović je, između odlazaka u poplavljeni dio zemlje, bio i na dva predizborna skupa svoje stranke u finišu izborne kampanje za Europski parlament. Mediji su mu to zamjerili, tim više što su neke stranke prekinule kampanju za europske izbore u nedjelju, 25. svibnja,  a novac kojeg su namjeravali potrošiti u tu svrhu uplatili su na račune za pomoć stradalima.

Solidarnost građana je velika. Prikupljaju hranu, odjeću, higijenske potrepštine, pitku vodu u bocama. Uplaćuju novac za račune Crvenog križa i Caritasa. Javljaju se volonteri koji odlaze pomoći ljudima u nevolji. Cijela Hrvatske je u pokretu, takva solidarnost ne pamti se još od vremena rata.

Štete nitko ni ne pokušava procijeniti. Bit će to moguće tek kad se voda povuče. Neke kuće su srušene, druge potpuno uništene, stradala su cijela obiteljska gospodarstva. Poplavljeno područje uglavnom je ruralno. Lokalno stanovništvo živi od poljoprivrede, no voda je uništila polja kukuruza, žita, šećerne repe, suncokreta… Stradali su voćnjaci, voda je uništila i male obiteljske vrtove. Nestale su cijele farme, zarobljena je poljoprivredna mehanizacija, traktori, kombajni, kamioni.

Mnogo kritike zbog kaotične situacije koja je nastala na istoku zemlje upućeno je na račun Hrvatskih voda, državne tvrtke čiji je posao uređenje vodotokova i izgradnja nasipa. Popucali su i novi, prije nekoliko godina izgrađeni nasipi, što govori o nesolidnosti njihove izgradnje. Oni nasipi koji su trebali biti izgrađeni, još nisu. Premijer Milanović najavio je ispitivanje odgovornosti za takvo stanje, no to je slaba utjeha onima koji su ostali bez svega što imaju. Najavljeno je da će, čim se voda povuče, država platiti radnike na čišćenju i sanaciji terena, te da će krenuti s javnim radovima na izgradnji nasipa i uređenju vodenih tokova.

Činjenica je da istok Hrvatske nikada nije bio pogođen tako strašnim poplavama, i da se protiv sila prirode takvih razmjera katastrofa ne može izbjeći. No svi se slažu da se izgradnjom kvalitetnijih nasipa i kopanjem kanala razmjere katastrofe moglo ublažiti.