Panem et circenses
Ekonomska kriza kuca na vrata Hrvatske. Stopa rasta industrijske proizvodnje u proลกloj godini je najniลพa unazad osam godina, vanjski je dug preลกao zastraลกujuฤih 36 milijardi eura. Dok je javna debata fokusirana na Svjetsko rukometno prvenstvo, analitiฤari gospodarskih kretanja nisu nimalo optimistiฤni i upozoravaju kako je ovo tek poฤetak. Analiza naลกeg dopisnika
Hrvatski ministar financija Ivan ล uker, ฤiji javni nastupi odaju dojam smirena i uvijek optimistiฤno raspoloลพena ฤovjeka, mora da se ozbiljno zamislio nad podacima koje su mu nedavno prezentirali njegovi suradnici. U prva dva ovogodiลกnja tjedna prikupljeno je samo 37 posto poreza u odnosu na isto razdoblje proลกle godine, ลกto znaฤi da je drลพavna blagajna potpuno prazna. Jer, u ta dva tjedna drลพava je potroลกila 5,8 milijardi kuna, ili gotovo dvostruko viลกe nego ลกto je uspjela prikupiti. Najviลกe je zakazao prihod od PDV-a (poreza na dodanu vrijednost), koji se u Hrvatskoj obraฤunava po jedinstvenoj stopi od visokih 22 posto.
Tome je sigurno pridonijela i ฤinjenica da je od 1. sijeฤnja na snagu stupio zakon o zabrani rada nedjeljom u trgovini, danu kada su tradicionalno u velikim robnim centrima Hrvati ostavljali najviลกe novca. Zbog toga se, samo dva tjedna nakon ลกto je zakon uveden, poฤelo ozbiljno razmiลกljati da se rad trgovina nedjeljom ponovno dopusti. No, stvarni uzrok tako drastiฤno smanjenog ubranog poreza svakako je u ฤinjenici da se globalna ekonomska kriza snaลพno prelila i preko hrvatskih granica. Drastiฤnije i brลพe nego ลกto se oฤekivalo.
Nekako istodobno s tim podatkom stigle su i crne vijesti iz Drลพavnog zavoda za statistiku: objavljeno je kako je stopa rasta industrijske proizvodnje u proลกloj godini iznosila tek 1,6 posto te da je najniลพa unazad osam godina. Za usporedbu, u 2007. rast industrijske proizvodnje iznosio je 5.6 posto. Kako je proizvodnja startala u sijeฤnju nitko se ne usudi ni prognozirati, jer je redukcija plina za industriju – uvedena poฤetkom 2009. zbog ukrajinsko-ruskog spora – ukinuta tek 20. sijeฤnja. Govori se da su ลกtete ogromne, no nitko ih joลก nije brojฤano izrazio.
Krajem proลกle godine, prije nego ลกto se usvajao drลพavni proraฤun za 2009., premijer Ivo Sanader pokuลกao je uvjeriti sindikate kako je nuลพno iฤi na zamrzavanje plaฤa zaposlenih u drลพavnim sluลพbama jer bi ta mjera mogla ublaลพiti posljedice krize. No, sindikati na to nisu pristali, pa je Vlada popustila, a doneseni proraฤun prekrojen je u odnosu na onaj baziran na zamrznutim plaฤama. Kako ฤe to proraฤun izdrลพani nejasno je jer drลพava se viลกe ne moลพe zaduลพivati – vanjski je dug preลกao zastraลกujuฤih 36 milijardi eura, a podizati nove kredite, da bi se vraฤali stari, sve je teลพe i skuplje.
Mediji su puni informacija o otpuลกtanjima radnika u tvrtkama koje se suoฤavaju sa smanjenim narudลพbama. Banke su najavile, pa privremeno povukle, odluku o poviลกenju kamatnih stopa, no svi znaju da je samo pitanje dana kada ฤe kamate ipak biti poveฤane. Od toga strahuju stotine tisuฤa ljudi, posebno onih koji su i sada jedva vraฤali kredite, ili koji strepe da ฤe ostati bez posla. Graฤevinska industrija, koja je bila u zamahu proteklih godina, suoฤava se s padom potraลพnje. Graฤani sve teลพe mogu kupiti stanove: banke su opreznije u davanju kredita, a strah od poveฤanja kamatnih stopa odagnao je mnoge od avanture koje se zove kupnja stana.
Iako se kriza sve viลกe osjeฤa, politiฤka je situacija joลก stabilna. U proลกlogodiลกnjem prosincu, mjesecu kada se tradicionalno najviลกe troลกi, kupovalo se doduลกe manje nego godinu dana ranije, no ne u mjeri koja bi bila zabrinjavajuฤa. Zatim je 250.000 Hrvata otiลกlo na skijanje, znaฤajni viลกe nego ranijih godina, a mediji su izraฤunali da ฤe u inozemstvu ostaviti izmeฤu 50 i 100 milijuna eura. Danima se stvarao privid kako je kriza zapravo tigar od papira kojega se ne treba bojati. Sve dok nisu poฤeli stizati zabrinjavajuฤi podaci o dramatiฤnom padu prometa i drลพavnih prihoda.
Analitiฤari gospodarskih kretanja nisu nimalo optimistiฤni i upozoravaju kako je ovo tek poฤetak, te da se s pravim razmjerima krize joลก nismo ni suoฤili. Ona ฤe se pogorลกavati iz mjeseca u mjesec, a s njom rast ฤe i nezadovoljstvo graฤana. Trenutaฤno, cijele ja Hrvatska zabavljena najveฤom sportskom manifestacijom koja je ikad prireฤena na njenom tlu – Svjetskim prvenstvom u rukometu. Ljudi su u euforiฤnom transu, nadajuฤi se da ฤe se hrvatska reprezentacija uspeti na pobjedniฤki tron, pa se o krizi trenutno ne razmiลกlja. Sedam novoizgraฤenih sportskih dvorana, ลกto je koลกtalo oko pola milijarde eura (koje takoฤer treba vratiti) prepuno je rukometnih fanova, ลกto samo govori da stara latinska uzreฤica panem et circenses i dalje funkcionira.
Premijer Sanader i njegovi ministri znaju da se utakmice Svjetskog rukometnog prvenstva ne mogu igrati unedogled i da ฤe otreลพnjene doฤi vrlo brzo. Zato su veฤ poฤeli najavljivati smanjenje ministarskih plaฤa i primanja zastupnika u parlamentu, kako bi pokazali narodu da se i oni ponaลกaju u skladu s kriznim vremenom. Koliko ฤe to, meฤutim, zadovoljiti one koji uskoro ostanu bez posla ili koji viลกe neฤe biti u stanju pokriti svoje mjeseฤne ลพivotne troลกkove, vidjet ฤe se ubrzo, ฤim bude odsviran kraj posljednje utakmice Svjetskog rukometnog prvenstva.
Tag: