Panem et circenses

Ekonomska kriza kuca na vrata Hrvatske. Stopa rasta industrijske proizvodnje u proลกloj godini je najniลพa unazad osam godina, vanjski je dug preลกao zastraลกujuฤ‡ih 36 milijardi eura. Dok je javna debata fokusirana na Svjetsko rukometno prvenstvo, analitiฤari gospodarskih kretanja nisu nimalo optimistiฤni i upozoravaju kako je ovo tek poฤetak. Analiza naลกeg dopisnika

23/01/2009, Drago Hedl - Osijek

Hrvatski ministar financija Ivan ล uker, ฤiji javni nastupi odaju dojam smirena i uvijek optimistiฤno raspoloลพena ฤovjeka, mora da se ozbiljno zamislio nad podacima koje su mu nedavno prezentirali njegovi suradnici. U prva dva ovogodiลกnja tjedna prikupljeno je samo 37 posto poreza u odnosu na isto razdoblje proลกle godine, ลกto znaฤi da je drลพavna blagajna potpuno prazna. Jer, u ta dva tjedna drลพava je potroลกila 5,8 milijardi kuna, ili gotovo dvostruko viลกe nego ลกto je uspjela prikupiti. Najviลกe je zakazao prihod od PDV-a (poreza na dodanu vrijednost), koji se u Hrvatskoj obraฤunava po jedinstvenoj stopi od visokih 22 posto.

Tome je sigurno pridonijela i ฤinjenica da je od 1. sijeฤnja na snagu stupio zakon o zabrani rada nedjeljom u trgovini, danu kada su tradicionalno u velikim robnim centrima Hrvati ostavljali najviลกe novca. Zbog toga se, samo dva tjedna nakon ลกto je zakon uveden, poฤelo ozbiljno razmiลกljati da se rad trgovina nedjeljom ponovno dopusti. No, stvarni uzrok tako drastiฤno smanjenog ubranog poreza svakako je u ฤinjenici da se globalna ekonomska kriza snaลพno prelila i preko hrvatskih granica. Drastiฤnije i brลพe nego ลกto se oฤekivalo.

Nekako istodobno s tim podatkom stigle su i crne vijesti iz Drลพavnog zavoda za statistiku: objavljeno je kako je stopa rasta industrijske proizvodnje u proลกloj godini iznosila tek 1,6 posto te da je najniลพa unazad osam godina. Za usporedbu, u 2007. rast industrijske proizvodnje iznosio je 5.6 posto. Kako je proizvodnja startala u sijeฤnju nitko se ne usudi ni prognozirati, jer je redukcija plina za industriju – uvedena poฤetkom 2009. zbog ukrajinsko-ruskog spora – ukinuta tek 20. sijeฤnja. Govori se da su ลกtete ogromne, no nitko ih joลก nije brojฤano izrazio.

Krajem proลกle godine, prije nego ลกto se usvajao drลพavni proraฤun za 2009., premijer Ivo Sanader pokuลกao je uvjeriti sindikate kako je nuลพno iฤ‡i na zamrzavanje plaฤ‡a zaposlenih u drลพavnim sluลพbama jer bi ta mjera mogla ublaลพiti posljedice krize. No, sindikati na to nisu pristali, pa je Vlada popustila, a doneseni proraฤun prekrojen je u odnosu na onaj baziran na zamrznutim plaฤ‡ama. Kako ฤ‡e to proraฤun izdrลพani nejasno je jer drลพava se viลกe ne moลพe zaduลพivati – vanjski je dug preลกao zastraลกujuฤ‡ih 36 milijardi eura, a podizati nove kredite, da bi se vraฤ‡ali stari, sve je teลพe i skuplje.

Mediji su puni informacija o otpuลกtanjima radnika u tvrtkama koje se suoฤavaju sa smanjenim narudลพbama. Banke su najavile, pa privremeno povukle, odluku o poviลกenju kamatnih stopa, no svi znaju da je samo pitanje dana kada ฤ‡e kamate ipak biti poveฤ‡ane. Od toga strahuju stotine tisuฤ‡a ljudi, posebno onih koji su i sada jedva vraฤ‡ali kredite, ili koji strepe da ฤ‡e ostati bez posla. Graฤ‘evinska industrija, koja je bila u zamahu proteklih godina, suoฤava se s padom potraลพnje. Graฤ‘ani sve teลพe mogu kupiti stanove: banke su opreznije u davanju kredita, a strah od poveฤ‡anja kamatnih stopa odagnao je mnoge od avanture koje se zove kupnja stana.

Iako se kriza sve viลกe osjeฤ‡a, politiฤka je situacija joลก stabilna. U proลกlogodiลกnjem prosincu, mjesecu kada se tradicionalno najviลกe troลกi, kupovalo se doduลกe manje nego godinu dana ranije, no ne u mjeri koja bi bila zabrinjavajuฤ‡a. Zatim je 250.000 Hrvata otiลกlo na skijanje, znaฤajni viลกe nego ranijih godina, a mediji su izraฤunali da ฤ‡e u inozemstvu ostaviti izmeฤ‘u 50 i 100 milijuna eura. Danima se stvarao privid kako je kriza zapravo tigar od papira kojega se ne treba bojati. Sve dok nisu poฤeli stizati zabrinjavajuฤ‡i podaci o dramatiฤnom padu prometa i drลพavnih prihoda.

Analitiฤari gospodarskih kretanja nisu nimalo optimistiฤni i upozoravaju kako je ovo tek poฤetak, te da se s pravim razmjerima krize joลก nismo ni suoฤili. Ona ฤ‡e se pogorลกavati iz mjeseca u mjesec, a s njom rast ฤ‡e i nezadovoljstvo graฤ‘ana. Trenutaฤno, cijele ja Hrvatska zabavljena najveฤ‡om sportskom manifestacijom koja je ikad prireฤ‘ena na njenom tlu – Svjetskim prvenstvom u rukometu. Ljudi su u euforiฤnom transu, nadajuฤ‡i se da ฤ‡e se hrvatska reprezentacija uspeti na pobjedniฤki tron, pa se o krizi trenutno ne razmiลกlja. Sedam novoizgraฤ‘enih sportskih dvorana, ลกto je koลกtalo oko pola milijarde eura (koje takoฤ‘er treba vratiti) prepuno je rukometnih fanova, ลกto samo govori da stara latinska uzreฤica panem et circenses i dalje funkcionira.

Premijer Sanader i njegovi ministri znaju da se utakmice Svjetskog rukometnog prvenstva ne mogu igrati unedogled i da ฤ‡e otreลพnjene doฤ‡i vrlo brzo. Zato su veฤ‡ poฤeli najavljivati smanjenje ministarskih plaฤ‡a i primanja zastupnika u parlamentu, kako bi pokazali narodu da se i oni ponaลกaju u skladu s kriznim vremenom. Koliko ฤ‡e to, meฤ‘utim, zadovoljiti one koji uskoro ostanu bez posla ili koji viลกe neฤ‡e biti u stanju pokriti svoje mjeseฤne ลพivotne troลกkove, vidjet ฤ‡e se ubrzo, ฤim bude odsviran kraj posljednje utakmice Svjetskog rukometnog prvenstva.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta