Rumunjska nije zemlja za mlade. Ovo pokazuju statistike po kojima stotine tisuća mladih Rumunja (u dobi od 15 do 24 godine) nemaju posao. Stopa nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj među najvišima je u Europskoj uniji i iznosi 22,9%. Paradoksalno, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, u Rumunjskoj je u studenom prošle godine zabilježena stopa opće nezaposlenosti od 5,4%, jedna od najnižih na europskoj razini.

Jedan od uzroka nezaposlenosti među mladima jesu niske plaće. Prema anketi koju je u siječnju ove godine provela najveća platforma za online zapošljavanje, eJobs, mladi u dobi od 18 do 25 godina smatraju da bi odgovarajuća plaća trebala iznositi između 3000 i 7000 leja (600-1400 eura). Za najveći dio sudionika ankete (86,2%) najvažniji kriterij za prihvaćanje posla upravo je plaća.

U usporedbi s ostalim dobnim kategorijama, generacija Z prilično je zainteresirana za rad od kuće (34,6%), a još više za hibridni način obavljanja posla (51,8%), uz mogućnost odlučivanja o broju dana provedenih u uredu. “S druge strane, mladi nisu toliko zainteresirani za profil tvrtke i ne pridaju veliku važnost tome je li poslodavac start-up ili multinacionalna kompanija”, izjavila je bukureštanskim medijima Raluka Dumitra, voditeljica marketinga za eJobs.

U Europskoj uniji upravo su pojedine istočne zemlje dostigle najvišu razinu uključenosti mladih u tržište rada. Naime, najniže stope nezaposlenosti među mladima bilježe tri regije u Češkoj i tri u Mađarskoj (ispod 4%). Dinamike u Rumunjskoj potpuno su drugačije. S izuzetkom sjeverozapadnog dijela zemlje, gdje stopa nezaposlenost mladih iznosi oko 7%, položaj mladih po pitanju zapošljavanja i dalje je zabrinjavajući. Stopa nezaposlenosti mladih znatno varira od regije do regije, što je dijelom posljedica neujednačenog gospodarskog razvoja. Najviše zabrinjava situacija u Olteniji, na jugozapadu zemlje, gdje prosječna stopa nezaposlenosti mladih iznosi 21,6% i najviša je na nacionalnoj razini.

U vrhu EU po ranom napuštanju školovanja

Prema Eurostatu, u Rumunjskoj se tijekom 2021. stopa ranog napuštanja školovanja povećala za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Procjenjuje se da je od 2011., kada je Rumunjska usvojila zakon o obrazovanju koji je i danas na snazi, oko 450.000 djece napustilo školovanje prije završetka srednje škole. Rumunjske vlasti nikada nisu uspjele sniziti stopu ranog napuštanja školovanja ispod 10%, iako su se obvezale da će to učiniti do 2020.

Više od 15% mladih Rumunja u dobi od 18 do 24 godine nije završilo osmi razred. Drugim riječima, od 25 učenika jednog razreda četvero prerano napusti školu.

U ovom kontekstu treba promatrati i podatke o NEET populaciji, tj. o mladima u dobi od 15 do 19 godina koji ne studiraju niti rade. Prema posljednjim podacima Eurostata, prosječna stopa mladih u NEET statusu na razini EU iznosi 6,8%. Najgora situacija se bilježi u Italiji (13,2%), odmah slijedi Rumunjska (12,1%), a na trećem mjestu je Malta (10%).

Rano napuštanje školovanja ima ozbiljne posljedice po život mladih i budućnost zemlje, utičući na smanjenu mogućnost pronalaženja posla i primoranost na rad za niže plaće. Nadalje, mladi koji prerano napuste školu imaju veću vjerojatnost da će živjeti u siromaštvu, imati mentalne poteškoće i biti slabije naklonjeni građanskoj participaciji. Rumunjska je jedna od tri države članice EU koje bilježe najveći pad radno sposobnog stanovništva. Među uzrocima ističu se nizak natalitet, starenje stanovništa i najzad, ali ne i manje bitno, emigracija u inozemstvo gdje je rad bolje plaćen.

Europske politike

Programiranjem kohezijskih politika EU za razdoblje 2021. – 2027. predviđeno je da čak 7,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) bude izdvojeno za projekte usmjerene na poboljšanje zapošljavanja, posebno mladih, te na kvalitetno i inkluzivno školovanje i stručno usavršavanje. U pitanju su značajna sredstva koja idu tragom pojedinih inicijativa iz prethodnih godina, poput Inicijative za zapošljavanje mladih, pokrenute u cilju pružanja potpore mladima koji žive u područjima gdje stopa nezaposlenosti premašuje 25%.

Do sada je Rumunjska, poput mnogih drugih europskih zemalja, uspjela iskoristiti ssmo mali dio golemih sredstava EU. Kako je nedavno objasnila bivša rumunjska europarlamentarka i povjerenica Corina Crețu, u 2019. Rumunjska je zauzela posljednje mjesto po povlačenju europskih fondova namijenjenih smanjenju nezaposlenosti među mladima. Također, važno je spomenuti da u Rumunjskoj postoji velika regionalna neujednačenost po pitanju korištenja raspoloživih fondova: pojedine regije uspjele su investirati najmanje polovicu sredstava koja su im stavljena na raspolaganje, dok neke druge nisu iskoristile ni 10%.

Smanjenje nezaposlenosti

Prema analizi koje je uradio portal Crusdeguvernare, tijekom posljednjeg desetljeća Rumunjska je smanjila nezaposlenost među mladima za 2,3 postotna boda, što je jedan od najlošijih rezultata u EU. “Lošije” su bile samo Nizozemska (-2 postotna boda), Njemačka (-1,4 postotna boda) i Luksemburg (-1 postotni bod), koje su međutim pošle od nižih stopa nezaposlenosti, tako da se njihove politike mogu smatrati učinkovitijim od rumunjske.

Dvije zemlje zabilježile su rast stope nezaposlenosti mladih: Švedska (+0,1 postotni bod) i Austrija (0,8 postotnih bodova). Na europskoj razini, stopa nezaposlenosti među mladima u posljednjem desetljeću smanjila se za 6 postotnih bodova.

Još jedna osobenost rumunjskog tržišta rada jeste vrlo visok omjer stope nezaposlenosti mladih i opće stope nezaposlenosti koji iznosi 2,3, što je druga najveća brojka na razini EU, poslije one zabilježene u Portugalu (2,4).

Gospodarski razvoj, ali ne za sve

Rumunjska je u vrhu EU po gospodarskom rastu. Europska komisija procjenjuje da će u ovoj, ali i u sljedećoj godini Rumunjska zabilježiti rast od oko 3%, pozicionirajući se tako na treće mjesto na ljestvici 27 država članica. Međutim, gospodarski rast Rumunjske, u trenutnim okolnostima, mogao bi imati slab utjecaj na položaj mladih Rumunja: četvrtina mlade populacije riskira da ostane nezaposlena i u narednim godinama.