Ostavka hrvatskog premijera Ive Sanadera, u srijedu 1. srpnja, kao i njegov odlazak s čela vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), te najava da se neće – kako se smatralo – kandidirati za predsjednika Republike na izborima potkraj godine bila je potpuno neočekivana. Čak je i predsjednik Republike, Stjepan Mesić, za nju saznao samo sat i pol prije nego što će Sanader to priopćiti novinarima. U političkim i diplomatskim krugovima u Zagrebu nagli odlazak Sanadera izazvao je potpuni šok.

"Hvala bogu nisam bolestan", rekao je Sanader podnoseći ostavku i demantirajući glasine da se povlači zbog ozbiljno narušenog zdravlja. Otklonio je i spekulacije da mjesto premijera napušta zbog funkcije u jednoj europskoj instituciji. I to je bilo sve, što se razloga odlaska tiče, izuzmu li se duga objašnjenja o onome što je uradio tokom 20 godina duge političke karijere, od koje je gotovo šest proveo na premijerskoj funkciji.

U šoku je ostala i hrvatska javnost, jer ovakav odlazak u sredini (drugog) mandata nitko nije očekivao. Tim prije što se zemlja našla u najtežoj ekonomskoj situaciji nakon rata. Sanader nije izgledao kao osoba koja će se lako predati i napustiti brod u trenutku kad voda suklja u njegovo potpalublje. No, ipak je odstupio, a da konsterniranoj javnosti nije naveo prave razloge.

Postoji nekoliko indicija zbog kojih se odlučio na taj korak. Prvi je raskol u njegovoj stranci, HDZ-u, u kojem je prevladala desna, radikalna struja. Drugi, afera oko nabavke vojnih kamiona o čemu se vodi parlamentarna istraga; treći katastrofalno gospodarsko stanje u zemlji i dramatičan pad BDP-a u prvom kvartalu 2009., od 6,7 posto. Četvrti, potpuni zastoj pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju zbog slovenske blokade.

Politički komentator Davor Butković smatra kako je "Sanadera progutao HDZ", dakle njegova vlastita stranka, u kojoj su glavnu riječ preuzeli Andrija Hebrang, Ivan Šuker i Božidar Kalmeta, pripadnici desne struje. No i taj komentator kaže kako se ta teza može osporiti Sanaderovim testamentom da ga na čelu Vlade i stranke zamijeni Jadranka Kosor, njegova najodanija suradnica.

Afera oko nabavke vojnih kamiona u koju je umiješan bivši ministar obrane, Berislav Rončević, koji su navodno plaćeni desetak milijuna kuna (oko 1,5 milijuna eura) više nego što je njihova stvarna cijena – kako se može čuti iz neslužbenih izvora -dovela je do raskola u stranci. Sanader je tražio da se stvari do kraja raščiste, čemu se navodno protivio Andrija Hebrang, moćni čovjek stranke i raniji ministar obrane. "Ako isporučimo Rončevića", navodno je rekao Hebrang Sanaderu, "nitko od nas više neće biti siguran".

Kao razlog Sanaderova iznenadnog odlaska spominje se teško stanje u zemlji, koje je mnogo ozbiljnije nego što se u javnosti zna. Dramatičan pad BDP-a, što je izravna posljedica Sanaderovog oklijevanja da povuče bolne, ali nužne, antirecesijske poteze, doveli su zemlju na rub bankrota. U proračunu nedostaje oko 15 milijardi kuna (oko dvije milijarde eura), a već se najavljuje kako država više nema novca za isplatu mirovina i plaće zaposlenih u javnim službama. Zemlja uz to ima zastrašujući vanjski dug od 40 milijardi eura, čija otplata također dolazi u pitanje.

Uza sve to, Hrvatska ne uspijeva riješiti slovensku blokadu pristupnih pregovora za ulazak u EU. Sanader se, kako se čuje iz njegovih krugova, osjeća potpuno napuštenim od do jučer bliskih hrvatskih saveznika, prije svega Njemačke i Austrije, koji – prema njegovu mišljenju – nisu učinili ništa da bi mu pomogli. S druge pak strane, iz Bruxelelsa dopiru glasovi kako je EU razočarana sporim reformama u hrvatskom pravosuđu, ali i mlakom borbom protiv sveprisutne korupcije i organiziranog kriminala.

Je li sve to zajedno, taj ogromni teret, slomilo Sanadera i presudilo da se povuče ili su u pitanju za sada nepoznate stvari, ipak je manje važno od onog što Sanaderov odlazak, u ovom trenutku, znači za Hrvatsku.

Zoran Milanović, vođa opozicije i predsjednik najjače oporbene stanke, Socjaldemokratske partije Hrvatske (SDP) već traži izvanredne parlamentarne izbore (redovni bi trebali biti za dvije godine). Vodeći ekonomisti misle kako bi izvanredni izbori u ovom trenutku bili loše rješenje za Hrvatsku, jer bio se, do formiranja nove Vlade, izgubilo nekoliko dragocjenih mjeseci, u kojima praktički, nitko ne bi vodio zemlju.

"Ekonomska je kriza kulminirala, kasnimo s nužnim mjerama, a sada ih nema tko dovoljno brzo provesti", kaže Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

No, analitičari upozoravaju da mogući dolazak na čelo Vlade dosadašnje potpredsjednice Jadranke Kosor, koji je Sanader odredio za svoju nasljednicu, i neka kozmetička rješenja u novom kabinetu, također nisu izlaz. Ona teško da je osoba koja može povući ozbiljne i bolne, ali nužne rezove koji će najviše zadirati u socijalna prava.

Sanaderovom ostavkom Hrvatska ulazi u vrlo nestabilno političko razdoblje i to u najgorem mogućem trenutku. Kriza kulminira, problemi su ogromni, s odlučnim potezima dramatično se zakasnilo i u cijelom tom kaosu, još je i kapetan otišao s broda.