Izbori u Srbiji: Odbrojavanje do 3. aprila

Izborna kampanja traje u senci rata u Ukrajini i neravnopravnim uslovima koje diktira vlast predsednika Srbije Aleksandra Vuฤiฤ‡a

16/03/2022, admin - Beograd

Serbia-in-attesa-delle-elezioni

ยฉ rawf8/Shutterstock

Manje od tri nedelje ostalo je do 3. aprila kada ฤ‡e se u Srbiji odrลพati redovni izbori za predsednika republike i gradsku vlast u Beogradu. Istog dana graฤ‘ani ฤ‡e na vanrednim izborima birati narodne poslanike za republiฤki parlament kao i lokalne predstavnike u 12 opลกtina i gradova ลกirom zemlje . Pravo glasa ima oko 6,8 miliona graฤ‘ana u zemlji i dijaspori.

Do nedelje 13. marta, kada je istekao rok, prijavljeno je osam kandidata za predsednika drลพave i 16 lista stranaka i koalicija za republiฤke izbore. Istraลพivanja i procene za sada pokazuju da je glavni protivkandidat Vuฤiฤ‡u na predsedniฤkim izborima Zdravko Ponoลก , nekadaลกnji naฤelnik Generalลกtaba Vojske Srbije kojeg je kandidovala koalicija Ujedinjena Srbija koju predvode Dragan ฤilas i Vuk Jeremiฤ‡.

Meฤ‘u 16 lista za parlamentarne , kao i za izbore za Beograd, osim stranaka vlasti, favoriti su veฤ‡ pomenuta Ujedinjena Srbija, zatim koalicije Moramo koja objedinjuje stranke i ekoloลกke pokrete, koalicija Nada u kojoj su konzervativne stranke i udruลพenja graฤ‘ana, kao i koalicija stranaka koju predvodi bivลกi predsednik Srbije Boris Tadiฤ‡. Od ukupnog broja lista ลกest pripada manjinskim strankama i koalicijama a veฤ‡ina ostalih, meฤ‘u kojima se istiฤu Zavetnici i Dveri, nalazi se na desnom politiฤkom spektru.

 

Od bojkota do izlaska na izbore

Veliki broj opozicionih stranaka i koalicija bojkotovao je parlamentarne izbore 2020. zbog nepostojanja fer izbornih uslova. Razlozi za ovakvu odluku bili su brojni: od nesreฤ‘enih biraฤkih spiskova, do apsolutne dominacije politiฤara iz vlasti na najgledanijim medijima koji su pod njihovom kontrolom, stalne demonizacije politiฤkih protivnika do pritiska na biraฤe ucenama kroz totalnu kontrolu izbornog procesa.

Evropski parlamentaci koji su pre tih izbora pokuลกali da posreduju, nastavili su medijaciju i posle njih. Sa delom opozicionih stranaka i vladajuฤ‡om koalicijom postignut je dogovor o tome ลกta je neophodno da bi naredni izbori bili demokratski. Parlament je nakon izbora 2020. postao bukvalno jednoglasan, bez rasprava o zakonima i sa neometanim nastavljanjem kritike svakog oponiranja politici predsednika Vuฤiฤ‡a, bilo da dolazi od strane opozicionih stranaka koje su ostale van republiฤke skupลกtine ili od kritiฤke javnosti.

I samom predsedniku je postalo jasno da ni meฤ‘unarodni partneri poput EU ili SAD ne vide Srbiju kao zemlju demokratije i bio je prinuฤ‘en da pored redovnih, predsedniฤkih i lokalnih, raspiลกe vanredne parlamentarne izbore. Formalno je ispunio neke uslove iz meฤ‘ustranaฤkog dogovora ali suลกtinski sve je ostalo isto kao pre posredovanja evroparlamentaraca. I pored toga, opozicija je sada odluฤila da ne bojkotuje, veฤ‡ da politiฤku borbu nastavi na izborima a potom u institucijama.

Autokratija i klijentelizam

Aleksandar Vuฤiฤ‡ vlada autokratski. I pored toga ลกto zajedno sa koalicionim partnerima ima apsolutnu veฤ‡inu u parlamentu i Vladi, sve odluke saopลกtava sam u gotovo svakodnevnim intervjuima i govorima koje prenose televizije. Prisutan je stalno i svuda, u kampanji je neumoran i van predizbornog perioda.

Vuฤiฤ‡ i njegova stranka kontroliลกu najgledanije i najฤitanije medije u Srbiji. Oko dve treฤ‡ine graฤ‘ana informiลกe se putem televizije, pokazalo je istraลพivanje nevladine organizacije CRTA , a โ€œneลกto viลกe od polovine graฤ‘ana veruje iskljuฤivo provladinim medijima, neลกto manje od petine veruje kritiฤkim medijimaโ€.

Opoziciji su โ€œodลกkrinuta vrataโ€ javnog servisa Radio televizije Srbije i pojedinih privatnih proreลพimskih televizija ali je to nedovoljno da bi mogli da predstave svoje programe i ideje.

I pored toga ลกto je dogovoreno da nema takozvane funkcionerske kampanje, predsednik i njegovi saradnici ลกirom Srbije otvaraju fabrike, najavljuju brze vozove, strane investicije, daju obeฤ‡anja o veฤ‡em zapoลกljavanju i zaradama. Prema procenama Transparency Srbija, u prve tri nedelje kampanje ukupna vrednost reklamnih spotova Vuฤiฤ‡eve Srpske napredne stranke (SNS) iznosi do 728.000 evra , ลกto je nedostiลพno za druge uฤesnike u izborima.

Popularnost Vuฤiฤ‡a je nesumnjiva. Osim prisilne nevidljivosti ostalih stranaka i kandidata, bitna odlika njegove vladavine je klijentelizam. Poslednjih deset godina, od kako je na vlasti, praksa je da njegovi biraฤi, ucenjeni poslom, sitnim privilegijama, pa i strahom posebno u manjim sredinama, moraju da nakon glasanja pokaลพu i dokaz โ€“ snimak svog glasaฤkog listiฤ‡a. Armije botova rade za vladajuฤ‡u stranku, postoje i insajderska svedoฤenja da dosta njih radi u javnim preduzeฤ‡ima i da im je pisanje pohvala Vuฤiฤ‡u na druลกtvenim mreลพama deo posla.

Sve ovo stavlja opoziciju u krajnje neravnopravan poloลพaj. Vodi se politiฤka borba za svakog glasaฤa, posebno za apstinente. Na parlamentarne izbore 2020, koje je deo opozicije bojkotovao, izaลกlo je 48,93% graฤ‘ana sa pravom glasa, a od izbora iz 2008. odziv nije bio veฤ‡i od 60 odsto.

Izbori u senci rata u Ukrajini

Niz je argumenata koje opozicija moลพe da koristi protiv vlasti i animira apstinente. Protesti proteklih godina, od kojih su neki trajali mesecima, nastajali su zbog neravnopravnih izbornih uslova, afera, korupcije vlasti i organizovanog kriminala povezanog sa vrhom drลพave. Do sada je svaka takva kritika u proreลพimskim medijima pa i u parlamentu i predsednikovim govorima oznaฤavana kao neprijateljstvo prema drลพavi, izdaja i delovanje stranih agentura.

Sve ove teme potonule su poslednjih nedelja zbog rata u Ukrajini koji je centralna tema svih vesti a koju je predsednik Vuฤiฤ‡ veลกto iskoristio za svoju predizbornu promociju. Srbija je podrลพala Rezoluciju UN kojom se osuฤ‘uje agresija Rusije ali nije uvela sankcije Moskvi. To se takoฤ‘e ocenjuje kao deo Vuฤiฤ‡eve kampanje jer je procena da bi takav potez i izriฤita osuda Putina negativno uticali na biraฤe. Seฤ‡anje na NATO bombardovanje 1999, ฤinjenica da Rusija sa pravom veta u Savetu bezbednosti UN โ€œฤuvaโ€ status Kosova kao dela Srbije i tradicionalne veze sa Rusijom daju zamah desniฤarskim i konzervativnim strankama koje su otvoreno pro-ruske.

Vuฤiฤ‡, iako se tako javno ne izjaลกnjava, kroz svoje medije promoviลกe Putinove โ€œratne uspeheโ€. S druge strane, stalnim obaveลกtavanjem javnosti kako ima dovoljno robnih rezervi, od pirinฤa i pลกenice do energenata, sebe nameฤ‡e kao nekoga ko jedini uspeva da drลพi sve pod kontrolom i spaลกava graฤ‘ane od kataklizme koja zbog rata u Ukrajini navodno preti Evropi.

Procene su da opozicija ima najviลกe ลกansi u Beogradu i da bi eventualna pobeda bila ozbiljan udarac reลพimu. Iako se u ovom trenutku ฤini da je Vuฤiฤ‡ kao predsednik nepobediv, moguฤ‡nost drugog kruga predsedniฤkih izbora bio bi dodatni โ€œudarac u kolenaโ€. Vuฤiฤ‡evi oponenti ฤ‡e svako odborniฤko i poslaniฤko mesto meriti kao uspeh. Vuฤiฤ‡ev ulog je mnogo veฤ‡i, apsolutnu vlast, kakva je sada, posle izbora neฤ‡e imati, ali uฤiniฤ‡e sve da je u najveฤ‡oj meri zadrลพi.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta