Izazov decentralizacije

Zemlje na Balkanu i juลพnom Kavkazu su na dobrom putu da ispune evropske standarde i principe decentralizacije vlasti i jaฤanja organa lokalne samouprave. Ali, taj proces nije nimalo lak i jednostavan i u tome je potrebna volja centralnih vlasti i pritisak evropskih institucija, civilnog sektora i graฤ‘ana

10/11/2009, Mustafa Canka - Scutari

Zemlje na Balkanu i juลพnom Kavkazu su na dobrom putu da ispune evropske standarde i principe decentralizacije vlasti i jaฤanja organa lokalne samouprave. Ali, taj proces nije nimalo lak i jednostavan i u tome je potrebna volja centralnih vlasti i pritisak evropskih institucija, civilnog sektora i graฤ‘ana, zakljuฤeno je na Konferenciji o decentralizaciji i lokalnoj upravi u jugoistoฤnoj Evropi i juลพnom Kavkazu, odrลพanoj 2. i 3. novembra u Skadru, Albanija.

ย„Kada govorimo o decentralizaciji, govorimo o vlasti. A to u ovom kontekstu znaฤi decentralizacija prihoda, ingerencija i odgovornosti", rekla je Olivia Paton iz Provincije Barselona.

Ona je, meฤ‘utim, istakla da u situaciji ekonomska krize jaฤa centralizam, jer se regionalne i opลกtinske vlasti obraฤ‡aju za pomoฤ‡ i podrลกku bogatijim centralnim organima i institucijama.

Svi uฤesnici na ovoj konferenciji saglasili su se da je u svim ovim zemljama potrebno implementirati odredbe Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i odluฤno sprovoditi reforme drลพavne uprave kako bi se proces odluฤivanja ลกto viลกe pribliลพio graฤ‘anima, osigurala efikasnost i transparentnost pri donoลกenju odluka, jaฤala demokratija i socijalna kohezija, kao i ukupan razvoj.

ย„Mislim da graฤ‘ani u naลกim drลพavama joลก uvijek nisu svjesni dobrobiti koje donosi decentralizacija", rekao je zamjenik gradonaฤelnika Kragujevca (Srbija) Dobrica Milovanoviฤ‡.

On je istakao da je sve proces i da se niลกta ne moลพe uฤiniti preko noฤ‡i, naroฤito ne u situaciji kada vlade regiona ne ลพele uvijek ฤuti ono ลกto dolazi iz Brisela ili Strazbura.

Sliฤan je bio stav poslanice albanskog Parlamenta Arence Trashani, koja je rekla da je decentralizacija jedna od najveฤ‡ih reformi koja se obavlja u Albaniji. ย„Odrลพiva decentralizacija je cilj kojem teลพimo. Moลพemo konstatovati da smo od jedne centralizovane zemlje za 15 godina postali decentralizovana drลพava", kazala je ona.

Zamjenik albanskog ministra unutraลกnjih poslova Ferdinad Poni je ustvrdio da je u toku konsolidacija i jaฤanje lokalne samouprave i da u tome vlada u Tirani koristi najbolja evropska iskustva i savjete eksperata. ย„Obezbjedili smo finansiranje regiona i opลกtina, a i planiranje prostora je sada prepuลกteno niลพim organima vlasti", dodao je on.

Potpredsjednik Skupลกtine Autonomne pokrajine Vojvodina Branimir Mitroviฤ‡ je izrazio zadovoljstvo ลกto regionalizam u toj zemlji viลกe nije tabu tema i napomenuo da se o tome vodi otvorena i ลกiroka rasprava u javnosti.

Prema njegovim rijeฤima, u toku je donoลกenje statuta te pokrajine kojim ฤ‡e se precizirati njena ovlaลกฤ‡enja, a koja ฤ‡e biti, kako je rekao, u interesu svih graฤ‘ana tog regiona u kojem ลพive pripadnici 27 nacionalnih zajednica.

Najmanji napredak u ovoj oblasti zabiljeลพila je Gruzija koja je u proces decentralizacije vlasti uลกla tek 1997. godine. Zamjenik ministra za regionalni razvoj i infrastrukturu te zemlje na juลพnom Kavkazu Irakli Kakhidze je rekao da su sistemski zakoni poฤeli da se donose prije pet godina i da se u Gruziji ozbiljno i odgovorno radi na primjeni evropskih standarda.

Predstavnik Savjeta Evrope Miljenko Doriฤ‡ je posebno kritikovao neke velike evropske zemlje koje u toj organizaciji odbijaju da se donesu joลก neke preporuke i principi o decentralizaciji vlasti. On je sve uฤesnike skupa upitao da li se dovoljno radi da se razvija lokalna samouprava i koliko puta predsjednici vlada godiลกnje razgovaraju sa lokalnim zvaniฤnicima o zajedniฤkim projektima.

Massimo Ciullo iz italijanskog grada Brindizi je rekao da je decentralizacija u svim zemljama pretpostavka ujedinjene Evrope, dok je ฤelnica ALDE Antonella Varmorbida naglasila da graฤ‘ani Evrope moraju imati iste standarde bez obzira u kojoj drลพavi ลพive. ย„Jer, iako ลพivimo u globalizovanom svijetu, mi, prije svega, ลพivimo u lokalnim i regionalnim zajednicama", kazala je ona.

Glavni organizator ovog dvodnevnog skupa u hotelu ย„Europa" u Skadru bio je ย„Savjet Provincije Barselona", u saradnji sa ย„UCLG Komitetom za decentralizaciju i lokalnu samoupravu" i ย„Udruลพenjem agencija za lokalnu demokratiju" (ALDA).

ALDA je, inaฤe, osnovana prije deset godina. Ima mreลพu od 300 ฤlanica i partnera u 29 zemalja Evrope i juลพnog Kavkaza. ย„Pokuลกavamo da povezujemo gradove, iniciramo razmjenu znanja i iskustva, podstiฤemo lokalni razvoj, jer samo ako se ima podrลกka niลพih nivoa moลพe se osigurati primjena zakona i sprovoditi odluke centralnih vlasti", kazao je za Osservatoriobalcani e Caucaso potpredsjednik ALDE Dobrica Milovanoviฤ‡.
On je rekao da je ALDA moฤ‡na organizacija koja ฤ‡e se u perspektivi ลกiriti i na Jermeniju i Azerbejdลพan, kao i na Ukrajinu i na Bjelorusiju.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta