U jeku rastućeg povijesnog revizionizma, koji je „ušetao“ u mainstream u Hrvatskoj, hrvatska inačica Wikipedije postala je njegova perjanica, pa čak i avangarda. U procesu u kojem se potpuno nekritički preispituje posljednjih 70 i više godina povijesti Hrvatske i čitave regije nekadašnje Jugoslavije, Wikipedija djeluje kao njegovo radikalno krilo.

Iako pod vlasništvom američke fondacije Wikimedia Foundation, hrvatska Wikipedija djeluje potpuno samostalno. Wikipedija je naročito fokusirana na „umivanje“ i rehabilitiranje ustaškog režima, uz paralelnu sotonizaciju Jugoslavije, socijalizma, komunizma i svega što je s time povezano. Kao jedna od najopasnijih posljedica ovog procesa je povijesni revizionizam – nimalo baziran na stručnim i znanstvenim standardima – , tj. nijekanje genocidnog karaktera ustaškog režima i njegovog najvećeg koncentracijskog logora Jasenovac. Uz to, sam Holokaust se krajnje nekritički dovodi u pitanje.

Jasenovac

Wikipedijin članak koji je gotovo potpuno devastiran je onaj o logoru Jasenovac. Iako ga sve ostale Wikipedije referiraju kao koncentracijski logor ili čak logor smrti, hrvatska inačica ga proziva „sabirnim logorom“. Iako su se administratori još prije nekoliko godina nemušto izvlačili kako je riječ o sinonimu, to nije sasvim točno. Dodatno, osim znatno manje negativne konotacije od „koncentracijskog logora“, sabirni logori su u znanstvenoj literaturi nešto drugo, u svakom slučaju manje ubojito od koncentracijskih logora. Naročito ovo vrijedi u slučaju Jasenovca u kojem je ubijeno i stradalo više od 83,000 ljudi (najviše Srba, Roma i Židova), od kojih je dosta veliki dio ubijen gotovo momentalno po dolasku – zbog čega ga neki i smatraju logorom smrti. Najgore objašnjenje koje su ponudili administratori u jednom trenutku je objašnjenje kako su ga i ustaše tako zvale. Na ovaj način, osim što koriste pročišćeni hrvatski kakav su koristili ustaše, administratori su posegnuli za inherentnom logikom ustaškog režima koji je to u svojem licemjerju zvao sabirnim logorom. Ovakvo licemjerje se jedino može usporediti s preuzimanjem nacističke terminologije kako je slanje Židova u logore smrti zapravo „deportacija na istok“.

Međutim, kroz posljednjih mjesec dana, administratori Wikipedije su krenuli dodatno rekreirati povijest logora Jasenovac. Dok se prije u članku ipak spominjalo kako je logor bio i „koncentracijski“ i „logor smrti“, sada osim toga stoji da je Jasenovac bio „radni logor“. Ovaj eufemizam, koji zagovara hrvatska ekstremna desnica, je ušao u mainstream putem novoizdane knjige samoprozvanog stručnjaka Igora Vukića. Vukić je tajnik opskurne udruge Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koja okuplja povjesničare (u manjem broju) te novinare, publiciste i samoprozvane stručnjake – bez povjesničarskog obrazovanja – u pokušaju povijesne revizije logora Jasenovac. Ova udruga, svojim izdavačkim radom, nastoji utvrditi suludu tezu kako ustaški režim nije bio rasistički, kako u Jasenovcu nisu ljudi završavali zbog njihovog etničkog i drugog porijekla i kako je to bio obični radni i kažnjenički logor za protivnike ustaške države. Po njihovim stavovima, u tom logoru je umrlo za vrijeme ustaške vlasti oko 1,500 ljudi – i to uglavnom od bolesti i sličnih razloga – dok je on postao logor smrti za Hrvate u post-ratnom periodu. Ukratko tvrde kako su komunisti tamo do 1951. godine zatvarali i ubijali Hrvate u masovnom broju.

Negacionizam

Ova fantazma, bez ikakvog pokrića u povijesnim izvorima – osim činjenice da su u mjestu Jasenovac bili zatočeni pripadnici nacističkih i fašističkih snaga koji su obnavljali selo i raščišćavali nekadašnji logor – je zapravo tema ekstremne ustaške dijaspore.

Upravo je Vukić nedavno izdao svoju knjigu „Radni logor Jasenovac“ koja je zbog nekritičnosti medija i društva općenito dobila najavu na državnoj televiziji i pohvalnu kritiku u najprodavanijim dnevnim novinama, Večernjem listu. Tako je Vukić šokirao javnost kada je rekao da su ustaše slale Židove u Jasenovac kako bi ih spasile deportacija u Auschwitz. Njegova knjiga, kako su pokazali profesionalni povjesničari, obiluje ozbiljnim pogreškama, informacijama izvađenim iz konteksta, kao i falsifikatima. Teze koje zastupa, koje dokazuje selektivnim korištenjem izvora, sliče tezama negatora Holokausta, koji tvrde kako plinske komore nisu postojale.

Njegovoj knjizi, koja se može kupiti u dosta knjižara, upravo je Wikipedija dala prominentno mjesto u članku. U potpunosti preuzevši argumentaciju, Wikipedija navodi njegove zaključke – i to bez citiranja konkretnih stranica knjige, već samo preuzimajući medijske izvještaje. Tako članak umanjuje zločine počinjene u logoru i pruža istaknuto mjesto revizionističkim teorijama o komunističkom logoru Jasenovac. Na tragu Vukićevih navoda, članak osporava većinu poznate znanstvene građe o logoru, kao i znanstveno utvrđeni poimenični popis žrtava logora. U samom Wikipedijinom tekstu se znanstveno utvrđena saznanja o logoru samo sporadično spominju, a članak služi za umanjivanje zločina koji su tamo počinjeni.

Revizionizam

Osim Vukićevih teza, Wikipedija citira i para-znanstvena saznanja samoprozvanog slovenskog arhivskog stručnjaka Romana Leljaka. Leljak, koji je prije nekoliko godina odslužio kaznu za financijske malverzacije i prijevare, je poznat po donošenju senzacionalističkih i nekritičkih tvrdnji o komunističkim zločinima. Iako se prvenstveno bavi zločinima zloglasne jugoslavenske tajne službe – popularno zvane UDBA – i zločinima partizana nad nacističkim kolaboracionistima i civilima 1945. godine, Leljak se počeo baviti Jasenovcem. Na tragu Vukića, on isto umanjuje zločine počinjene tamo i tvrdi kako je kroz logor prošlo samo 18,600 zatvorenika, od kojih je samo 1,654 umrlo. Leljak je inače u svojim istraživanja uzeo prijepis eksponata koji se nalazi u Muzeju Holokausta u Washingtonu, koji prikazuje recept koji je zatvorenica logora napisala tijekom zatočenja – prikazao ga je kao recept jela koji su zatvorenici jeli u logoru.

Osim skandaloznog članka o Jasenovcu, hrvatska Wikipedija nudi dosta sličnih članaka i o ustaškom poglavniku Anti Paveliću i komunističkom predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu. Nekoliko mjeseci je u članku o Gdanjsku, stajalo kako su Poljaci izvršili genocid nad Nijemcima 1939. godine, prije nacističke invazije na tu zemlju. U čitavom nizu Wikipedijinih unosa se sotoniziraju pripadnici hrvatske liberalne i ljevičarske scene, koji se proglašavaju „lijevim ekstremistima“.

Uz sve to, članak o Jasenovcu, kao i gotovi svi drugi članci na hrvatskoj Wikipediji ne uključuju reference iz znanstvenih knjige i časopisa, nego gotovo isključivo senzacionalističke medijske natpise iz desničarskih medija.

S obzirom da Wikimedia Foundation nije reagirala na višestruka upozorenja za hrvatsku Wikipediju, za očekivati je da se ovo vandaliziranje tekstova nastavi, na tragu post-truth etape kojoj svjedočimo.