Bivši hrvatski premijer, Ivo Sanader, koji je 1. srpnja naprasno, bez obrazloženja, napustio mjesto predsjednika Vlade, dobivao je "masne provizije" za poslove koje je omogućavao austrijskoj banci Hypo Group Alpe Adria, tvrdi bečki list "Die Presse", prenoseći informacije austrijske novinske agencije ATA. Ako je ta informacija točna, a bečki list tvrdi da je Sanader za svoje usluge dobio proviziju u iznosu od 800.000 nekadašnjih njemačkih maraka, niz korupcijskih afera u Hrvatskoj koje potresaju zemlju nakon njegova odlaska, dospio je tako i do najviše adrese.

"Riječ je o zlonamjernim klevetama i lažima koje se već nekoliko puta pokušavaju plasirati u javnosti, uglavnom prije izbora. Takva podmetanja imaju za cilj diskreditiranje mene i HDZ", komentirao je bivši premijer Sanader pisanje austrijskih medija, koja su naravno, prenijele i hrvatske novine.

Priču o Sanaderu i njegovoj mogućoj umiješanosti u korupcijske skandale prošloga je tjedna otvorio odlazeći predsjednik Stjepan Mesić (Hrvatska će predsjedničke izbore održati 27. prosinca ove godine). On je javno prozvao USKOK – posebno tijelo državnog tužiteljstva za borbu protiv organiziranog kriminala – da ispita bivšeg premjera Sanadera o okolnostima pod kojima je hrvatska država prodala značajan paket naftne kompanija INA, mađarskom MOL-u. Mesić je rekao da je krajnje neobično da MOL, iako posjeduje 47 posto hrvatske naftne kompanije, ima sva upravljačka prava, te je pozvao USKOK da ispita ugovore pod kojima je, za Sanaderova mandata, sklopljen takav ugovor. Sasvim izravno, u tom je kontekstu tražio da bude ispitan i bivši premijer Sanader.

Ovaj je, nekoliko dana kasnije, odgovorio kako je Mesić svoj mandat započeo pričanjem viceva i laži, pa će ga tako i završiti, a onda, nimalo uvijeno, zaprijetio odlazećem šefu države: "Mislim da mu je puno bolje i pametnije da ne priziva USKOK jer bi taj USKOK uskoro mogao uskočiti među njega i njegove". Hrvatska se tako našla u apsurdnoj situaciji, u kojoj se donedavni premijer i odlazeći predsjednik države, javno, u medijima, optužuju za umiješanost u korupciju!

Žestoku paljbu Mesić i Sanader izmijenili su u tjednu u kojem se u Hrvatskom saboru, na zahtjev opozicije, tražila smjena ministra prometa Božidara Kalmete, zbog niza afera u državnom poduzeću Hrvatske autoceste (HAC). Tjedan prije toga uhićeno je i pritvoreno nekoliko bivših čelnika HAC-a i građevinske tvrtke "Sklad Gradnja" pod sumnjom da su enormno napuhavali cijene na izgradnji autocesta i bojanje tunela.

Pod pritiskom javnosti zbog afera koje su otkrili mediji, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, Damir Polančec 30. je listopada podnio ostavku. Umiješan je u sumnjivu prodaju dionica prehrambenog giganta "Podravka" iz Koprivnice (odakle je i Polančec), kojom se – kako su pisali mediji – dio menadžmenta te kompanije, novcem Podravke, htio dokopati većinskog paketa dionica.

A početkom tjedna, pravomoćna je postala i optužnica temeljem koje će se suditi bivšem ministru obrane (kasnije i ministru unutarnjih poslova), Berislavu Rončeviću kojeg se sumnjiči da je prilikom kupovine vojnih kamiona državu oštetio za 10,2 milijuna kuna (oko 1,4 milijuna eura).

Sve afere samo potvrđuju široko rasprostranjeno mišljenje da je Hrvatska duboko korumpirana zemlja i da korupcija doseže i do najviših vrhova vlasti. Premijerka Jadranka Kosor, koja je naslijedila Sanadera, pustila je duh iz boce i dozvolila policiji i istražnim tijelima da krenu u obračun s korupcijom. No, čini se da je naišla na ozbiljan zid unutar svoje stranke, vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Prema pisanju zagrebačkog tjednika "Nacional" ona se morala povući u nastojanju da se riješi ministra Božidara Kalmete, a navodno joj je i osobno zaprijetio bivši premijer Sanader (koji u stranci još ima funkciju počasnog predsjednika), zahtijevajući da se obustave istrage o korupciji, ili da ona u suprotnom odstupi.

Premijerka Kosor, oko koje se, za razliku od većine njenih ministara, ne vuku korupcijske afere, ima snažnu potporu Europske Unije da ustraje u toj borbi. Nedavno joj je javnu podršku u tome dala i američka državna tajnica Hillary Clinton rekavši kako joj "aplaudira na njezinom izvanrednom vodstvu u antikorupcijskim naporima i drugim reformskim mjerama".
No, Kosor ima snažnih suprotstavljanja u dijelu svoje stranke, od ludi koji se, također zbog umiješanosti u različite skandale, protive smjeni ministara i visokih državnih dužnosnika, kao i njihovom kaznenom progonu.

Politički analitičari smatraju kako premijerka Kosor ima samo jedan izlaz – ona bi morala hitno provesti unutarstranačke izbore i riješiti se Sanaderovih kadrova, jer će u suprotnom izgubiti potporu javnosti koju sada, s obzirom da je djelomično otvorila bitku protiv korupcije, još uživa. No, ona nije sigurna da je odnos snaga u stranci takav da bi u tome uspjela. To potvrđuje i njeno povlačenje, kada nije inzistirala na odlasku ministra Kalmete, već je prešutno pristala na njegov ostanak u Vladi.

Premijerka Kosor, međutim suočena je s ogorčenom javnosti zbog teških ekonomskih prilika u kojima se zemlja našla i zbog kojih je, da bi država koliko-toliko mogla izvršavati svoje financijske obveza, morala uvesti krizni porez od četiri posto na plaće i mirovine, te povećati porez na dodanu vrijednost s ionako visokih 22 na 23 posto. Javnost od nje očekuje odlučnu borbu s korupcijom, opravdano smatrajući da je upravo korupcija – a ne recesija – dovela zemlju u ovako teško stanje.