Hrvatska nogometna reprezentacija otkazala je svoje pripreme u slovenskim toplicama Čatež, kamo su proteklih godina redovito odlazili, a mladi karatisti iz Slovenije nisu došli u Zagreb gdje su trebali sudjelovati na Božićnom turniru. U Hrvatskoj je sve više poziva na bojkot slovenskih proizvoda, ali i poziva skijašima da za odmor i uživanje na snijegu izaberu neku dugu zemlju. Slovenski carinici, pak, u subotu su, usporenim radom, na granici stvorili kolonu dugu deset kilometara, pa se na ulazak u Hrvatsku čekalo i duže od tri sata. Na Facebooku vodi se pravi internetski rat između Slovenaca i Hrvata, a odnosi dvije zemlje nikada nisu bili na nižoj točki otkako su se dvije države osamostalile raspadom Jugoslavije 1991. godine.

Razlog je dakako u blokadi hrvatskih pregovora o pristupanju Europskoj Uniji, na koje je Slovenija uložila veto i onemogućila Zagrebu da u 2009. zatvori sva pregovaračka poglavlja, što bi Hrvatskoj omogućilo da 2010. ili 2011. postane članica Unije. Slovenskim vetom ti su datumi ozbiljno dovedeni u pitanje, pa je jedan od dva strateška vanjskopolitička cilja premijera Ive Sanadera – ulazak zemlje u NATO savez i Europsku Uniju – blokiran upornim slovenskim odbijanjem da dopusti Zagrebu zatvaranje pet poglavlja i otvaranje preostalih deset.

Na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, 19. prosinca, unatoč pritiscima nekih članica Unije, prije svega Francuske, koja je svoje šestomjesečno predsjedanje željela završiti omogućavanjem Zagrebu da otvori sva preostala pregovaračka poglavlja, Slovenci su ostali nepopustljivi. Zagreb sada, ne povuče li Slovenija u kratkom roku svoj veto – što je teško očekivati – više nema mogućnosti završiti pregovore ni do kraja 2010., jer će morati čekati formiranje nove Europske komisije.

Iako službeni Zagreb ne krije razočarenje slovenskim potezom, najviši hrvatski dužnosnici još uvijek iskazuju javni optimizma da bi se u vlak za Bruxelles još uvijek moglo stići, no u svojim izjavama ne kriju razočaranje.

"Blokiranje poglavlja potez je bez presedana u povijesti pregovora o članstvu Europske Unije", rekao je premijer Ivo Sanader, a Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Unijom, dodala kako "ne vidi koju korist ima Slovenija blokadom pregovaračkih poglavlja s Hrvatskom". Vođa parlamentarne opozicije, socijaldemokrat Zoran Milanović kaže, pak, kako "slovenska odluka narušava hrvatsko-slovenske bilateralne odnose te sve veze i spone koje imaju dvije države".

Slovenija je zaprijetila blokadom pregovora tražeći od Zagreba da ne prejudicira pitanje međusobnih granica, a kad je Zagreb prihvatio prijedlog Francuske da o tome da službenu izjavu, kako bi se udovoljilo Ljubljani, Slovenci su zatražili da Hrvatska ne koristi katastarske karte i druge dokumente na međunarodnoj arbitraži koja bi trebala riješiti pitanje granica. Zagreb na to nije mogao pristati, jer bi tako, u rješavanju spora oko granica, ostao bez ikakvih argumenata.

Taktika premijera Ive Sanadera nakon velikog debakla, koji za Hrvatsku nema samo političke, već i moguće financijske implikacije – budući da kreditni rejting zemlje neće biti isti kao što bi bio da Hrvatska u sljedećoj godini završi pristupne pregovore s Unijom – jest smirivanje lopte i pokazivanje Uniji kako je Hrvatska "više europska od Slovenije". "Mi nikada nećemo ucjenjivati Srbe, kao Slovenci nas", rekao je premijer Sanader, želeći podcrtati razliku između sadašnjeg ponašanja Ljubljane i budućeg Zagreba, kada će Hrvatska – kao buduća članica EU – odlučivati o europskoj sudbini Beograda.

Sanader se također javno usprotivio pozivima na bojkot Slovenskih proizvoda, koji su uslijedili nakon veta Ljubljane na otvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. U hrvatskim trgovinama mnogo je robe iz susjedne Slovenije – od bijele tehnike, prehrambenih artikala i tekstila, do kozmetike i lijekova. Slovenski trgovački lanac Mercator ima svoje robne kuće u svim većim hrvatskim gradovima, a naftna kompanija Petrol benzinske crpke uzduž hrvatskih prometnica.

Procjenjuje se da bi ovogodišnja robna razmjena između Hrvatske i Slovenije mogla dosegnuti gotovo tri milijarde dolara. U prvih osam mjeseci 2008. Slovenija je u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od oko 1,4 milijarde dolara, a Hrvatska u Sloveniju oko 920 milijuna dolara. Slovenci imaju značajan suficit od gotovo pola milijarde dolara, pa oni koji pozivaju na bojkot slovenskih proizvoda računaju kako bi pad slovenskog izvoza u Hrvatsku mogao promijeniti odluku političkog vrha u Ljubljani prema hrvatskom ulasku u Uniju.

Analitičari upozoravaju da pozivi na bojkot neke robe nikada nisu dali rezultata i ističu primjer Srbije koja je više puta, a posljednji slučaj bio je nakon priznavanja Kosova od strane Slovenije i Hrvatske, pozivala građane na bojkot slovenske i hrvatske robe.

No, bez obzira na rasplamsale protuslovenske i protuhrvatske emocije s obje strane granice i pokušaje da se oni smire, odnosi Zagreba i Ljubljane na najnižoj su točki. Analitičari se međutim slažu kako će se takvo stanje međusobnih odnosa dvaju susjeda definitivno odraziti i na odnose običnih građana, koji će biti zatrovani i dugoročno pokvareni.

Upozoravaju da se ekonomski i gospodarski odnosi nakon prestanka političkih razmirica brzo oporavljaju, gotovo preko noći, dok za oporavak odnosa među narodima dvaju država treba neusporedivo više vremena.