Hrvatska radio-televizija na udaru konzervativne revolucije
Usprkos padu Vladu, stranke desnice joลก uvijek ฤvrsto drลพe javnu Hrvatsku radio-televiziju, koja provodi ฤistke i podvrgava kulturne sadrลพajne konzervativnim vrijednostima
Iako je hrvatska Vlada pala prije viลกe od mjesec dana โ tako ลกto je najjaฤa stranka u Vladi, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izglasala nepovjerenje vlastitom premijeru Tihomiru Oreลกkoviฤu โ njezin utjecaj na javnu Hrvatsku radio-televiziju (HRT) ne prestaje. Isto tako, politiฤki i ideoloลกki motivirane ฤistke na HRT-u od strane HDZ-ovih kadrova ne prestaju.
Tehniฤka Vlada je u petak pokrenula proceduru za donoลกenje vladine uredbe koja bi izmijenila Zakon o HRT-u na naฤin da se vrลกitelju duลพnosti glavnog ravnatelja HRT-a mandat moลพe produลพiti s, do sada maksimalnih, 6 mjeseci na godinu dana. Vlada je ovaj potez okarakterizirala kao โneophodan za odrลพavanje vitalnih funkcija HRT-aโ.
Na ovaj naฤin, Vlada bi bila u moguฤnosti produลพiti mandat trenutnom privremenom ravnatelju Siniลกi Kovaฤiฤu, kojemu mandat istjeฤe 4. septembra, toฤno tjedan dana prije raspisanih prijevremenih parlamentarnih izbora. U martu je parlamentarna veฤina razrijeลกila tadaลกnjeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana i postavila Kovaฤiฤa na mjesto vrลกitelja duลพnosti na 6 mjeseci, dok se ne raspiลกe novi natjeฤaj za glavnog ravnatelja โ koji je u meฤuvremenu propao.
Kovaฤiฤ, dugogodiลกnji novinar HRT-a je popriliฤno kontroverzna osoba te je do stupanja na duลพnost bio predsjednik kontroverzne udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), koja ฤesto kritiziraju neprofitne medije i alternativne umjetnike, te ju mnogi smatraju produลพenom rukom HDZ-a na medijskom polju.
Naime, s obzirom da je HDZ izgubio vlast i priprema se za izbore, oฤito je kako ลพeli produลพiti svoj utjecaj na HRT-u, kako bi se njime sluลพio tijekom kampanje i u mjesecima u kojima ฤe se vrlo vjerojatno voditi pregovori oko potencijalne vladajuฤe koalicije.
Hrvatsko novinarsko druลกtvo (HND), ne ulazeฤi puno u raspravu je li potez Vlade legalan ili ne, kritizirao je najavljenu izmjenu Zakona o HRT-u, kao pokuลกaj Vlade da saฤuva โpostojeฤe stanje na HRT-u do parlamentarnih izboraโ, dodajuฤi kako se ignorira stav samog Nadzornog odbora HRT-a, da bi se u ovom sluฤaju trebalo imenovati privremenog upravitelja HRT-a.
ฤistka
Ova Vlada, u kojoj je za medije bio zaduลพen kontroverzan ministar kulture Zlatko Hasanbegoviฤ, viลกe je puta bila prozivana od strane meฤunarodnih institucija za restriktivnu medijsku politiku, posebice prema neprofitnim medijima, te politiฤke ฤistke na HRT-u. Dok su neprofitni mediji udareni uz pomoฤ financijskih sredstava, HRT je doลพivio jednu od najozbiljnijih i najbrลพih ฤistki u svojoj povijesti. Preko 80 ljudi je ili smijenjeno ili izgubilo svoj posao u samo nekoliko mjeseci, dok su profesionalni standardi pali na niske grane. Glavna informativna emisija HRT-a, legendarni ‘Dnevnik’, biljeลพi rekordno malu gledanost, kaskajuฤi za konkurencijom.
U proteklih nekoliko tjedana nastavilo se ukidanje mnogobrojnih emisija na najvrijednijim programima HRT โ Treฤi radio i TV programu. Rijeฤ je o programima koji se iskljuฤivo bave kulturom (mainstream i alternativnom), znanstvenim temama i ispunjen bogatim dokumentarnim programom i filmskim klasicima. Kao v.d. glavna urednica Treฤeg programa hrvatskog radija, Nevenka Dujmoviฤ, je ugasila ฤitav niz emisija na ovoj radio stanici. Tako su poฤetkom srpnja otkazane dvije emisije โ ‘Audio.doc’ i ‘Skrivena strana dana’ โ voditeljice Ljubice Letiniฤ, koja je ove godine upravo od HND-a dobila nagradu radijsko novinarstvo. Ukinuta je i dobro praฤena emisija ‘Jutro na treฤem’, u kojoj je pjesnik Ivica Prtenjaฤa ugoลกฤavao kulturne radnike, umjetnike, znanstvenike. Osim toga ukinute su i emisije ‘Kultura demokracije’, ‘Lica okolice’ i ‘Pojmovnik postjugoslavenske knjiลพevnosti’.
Umjesto navedenih emisija, najavljene su emisije snaลพno izraลพenog konzervativnog usmjerenja, a kao jedan od voditelja najavljen je Jure Vujiฤ, hodajuฤi oksimoron โ ฤovjek koji je priznao kako je plagirao znanstveni rad profesora Dejana Joviฤa s Fakulteta politiฤkih znanosti u Zagrebu koji je uz to predsjednik Etiฤkog foruma HNiP-a. Uz to ลกto je Vujiฤ svoje knjige izdao u Hasanbegoviฤevoj izdavaฤkoj kuฤi, kulturni radnici i umjetnici okupljeni u inicijativu Kulturnjaci 2016, takoฤer su ukazali na joลก jednu โsluฤajnostโ vezanu uz Hasanbegoviฤa.
โKome nije jasno o ฤemu je rijeฤ, predlaลพem da svaki dan sluลกa Treฤi program hrvatskog radija i ‘postmodernu’ neojugoslavensku ‘dekonstrukciju’ i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, naravno ne viลกe novcem stanovitih zaklada, veฤ hrvatskih poreznih obveznika,โ rekao je tako Hasanbegoviฤ 2013. godine u intervju za katoliฤki Glas koncila, proroฤki dajuฤi najavu za ono ลกto je uslijedilo 3 godine kasnije.
Dok je Dujmoviฤ odbila komentirati, HRT-u je tijekom prethodnog tjedna odbacio sve navode o provoฤenju ฤistki i guลกenju novinarskih sloboda.
Sloboda treฤima
Treฤi program hrvatske televizije je i veฤ ranije doลพivio ozbiljne promjene, pa je tako i smijenjen njegov glavni urednik Dean ล oลกa, ฤovjek koji je zasluลพan za to da se projekt Treฤeg programa realizirao na kvalitetan naฤin. Ukinuta je i povijesna emisija โTreฤa povijestโ koju je vodio sveuฤiliลกni profesor i povjesniฤar Tvrtko Jakovina. Osim ลกto mu nitko sluลพbeno nije priopฤio kako je emisija ukinuta, Jakovina je sarkastiฤno prokomentirao HRT-ovu tvrdnju kako emisija nije bila dovoljno โinkluzivnaโ, tako ลกto je napomenuo iz kojih sve drลพava su ugledni povjesniฤari sudjelovali u emisiji.
Smjene i ukidanja emisija na treฤim programima rodili su jednu novu graฤansku inicijativu, Sloboda treฤima, koja je odluฤila pruลพiti otpor programskom i ideoloลกkom prekrajanju. Inicijativa je proลกlog tjedna organizirala i svoj prvi prosvjed na Trgu ลพrtava faลกizma u Zagrebu, gdje su odrลพani paneli koji su prenoลกeni direktno na radio.
"Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje", rekao je pisac i novinar Ivica ฤikiฤ na skupu, dodajuฤi kako Vlada pokupavali prekrajati medijski prostor prema svojim ideoloลกkim preferencijama.
"Ne treba vjerovati bilo kojoj vlasti da ฤe uvijek i svugdje poลกtivati slobodu medija, govora i izraลพavanja, veฤ treba biti skeptiฤan i oduprijeti se svakom pokuลกaju da se sloboda ograniฤi," zakljuฤio je ฤikiฤ.
Novinar Boris Postnikov, bivลกi urednik spomenute emisije ‘Pojmovnik postjugoslavenske knjiลพevnosti’, iznio je nadu kako ฤe se kvalitetni kulturni programi nastaviti jednom kada se โispuลกu pokuลกaji nametanja desniฤarske kulturne politike".
Tag: