Hrvatska: Personalizirana kampanja i potencijalne postizborne koalicije

Kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj svedena je na osobni obraฤun izmeฤ‘u predsjednika Socijademokratske partije Hrvatske (SDP), Zorana Milanoviฤ‡a i predsjednika oporbene Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Tomislava Karamarka, koji ฤ‡e oboje morati ulaziti u postizborne koalicije kako bi formirali vladu

04/11/2015, Sven Milekiฤ‡ - Zagreb

S ulaskom u zadnjih nekoliko dana kampanje, potpuno je izvjesno kako ฤ‡e parlamentarni izbori donijeti jednu od dviju dominantnih koalicija na vlast. Koalicija lijevog centra, โ€žHrvatska raste โ€“ Nema povratka na staroโ€œ predvoฤ‘ena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP), traลพi drugi uzastopni mandat uz sitne promjene u odnosu na prethodne izbore 2011. godine. S druge straneโ€œDomoljubna koalicijaโ€œ na poziciji desnog centra,  predvoฤ‘ena je najjaฤom oporbenom strankom, Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ).

Kampanja koje ove dvije koalicije vode je izrazito personalizirana i fokusirana gotovo iskljuฤivo na verbalne i medijske sukobe njihovih lidera: predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanoviฤ‡a i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. S obzirom da sami programi obiju koalicija nisu supstancijalni i neฤ‡e uvjeriti znaฤajan broj glasaฤa da glasa za njih, obje koalicije posegnule su za svojim najjaฤim โ€žfiguramaโ€œ.

U napadima jedan na drugog ne biraju rijeฤi, pa je tako Milanoviฤ‡ 30. listopada u Splitu poruฤio kako โ€žna parlamentarnim izborima Hrvatska bira hoฤ‡e li je voditi Tomislav Karamarko i njegovi crnokoลกuljaลกiโ€œ, parafrazirajuฤ‡i novinarsko pitanje o tome hoฤ‡e li SDP-ova koalicija koalirati i s Hrvatskom demokratskom zajednicom Slavonije i Baranje (HDSSB), predvoฤ‘ene Branimirom Glavaลกem, kojem je nedavno Ustavni sud poniลกtio zbog proceduralnih razloga pravomoฤ‡nu presudu za ratne zloฤine poฤinjene tijekom 1990-ih. Nekoliko dana ranije, na politiฤkom skupu u ฤŒakovcu na sjeveru Hrvatske, Milanoviฤ‡ je rekao kako glasaฤi moraji birati izmeฤ‘u izmeฤ‘u njega i Karamarka.

โ€žIli pravda ili nepravda. Ili jednakost ili privilegije za one koji su dobro umreลพeni. Ili red ili nered. Znam da to zvuฤi glupo, ili ja ili Karamarko,โ€œ rekao je tom prilikom Milanoviฤ‡.

Karamarko nije ostao duลพan Milanoviฤ‡u, pa je uzvraฤ‡ao istom ili sliฤnom mjerom. Komentirajuฤ‡i kampanju koalicije โ€žHrvatska rasteโ€œ vezanu uz smanjenje nezaposlenosti, Karamarko je optuลพio koaliciju za krivo prikazivanje statistiฤkih podataka vezanih uz nezaposlenost.

โ€žKome oni laลพu? Pa Milanoviฤ‡ ฤ‡e dobiti Nobelovu nagradu jer je smislio kako smanjiti nezaposlenost. Tako da ljude iz Hrvatske ลกalje van, neka im drugi daju posao!โ€œ Karamarko je rekao na skupu u Samoboru 26. listopada.

Karamarko je isto tako reagirao na opasku Milanoviฤ‡a kako mu โ€žsmrdiโ€œ ลกator ratnih veterana iz 1990-ih koji prosvjeduju godinu dana ispred Ministarstva branitelja u Zagrebu, aludirajuฤ‡i na tajnu politiฤku pozadinu i podrลกku njihovom skupu.

โ€žSmrde li ti branitelji ili ti smrdi Domovinski rat ili naลกe ลพrtve? Ili ti smrdi naลกa ideja o  slobodi i neovisnosti,โ€œ rekao je Karamarko 27. listopada na skupu u Velikoj Gorici pokraj Zagreba.

Meฤ‘utim, usprkos sukobljavanju u medijima, Karamarko je viลกe puta odbio poziv Milanoviฤ‡a za sudjelovanjem u TV debati. Javna Hrvatska radio-televizija i ostale privatne TV kuฤ‡e u Hrvatskoj takoฤ‘er su pokuลกale organizirati TV debatu izmeฤ‘u njih dvoje, ali je Karamarko redom odbijao sve pozive.

โ€žZaลกto premijer na odlasku ลพeli suฤeljavanje? Kako bi na suฤeljavanju joลก jednom nudio obeฤ‡anja koja je veฤ‡ jednom dao. Hoฤ‡e suฤeljavanje da ponavlja obeฤ‡anja koja nije ispunio. On je obeฤ‡ao sve, a nije ispunio niลกta. Premijer na odlasku ne zasluลพuje suฤeljavanje jer nije ispunio niti jedno obeฤ‡anje. Htio bi i dalje galamom zamagljivati istinu i zatrpavati laลพima prazninu koju nam ostavlja,โ€œ objasnio je svoje odbijanje Karamarko u intervjuu danom Jutarnjem listu 24. listopada.

Sve ankete dosada pokazuju iznimno neizvjesne izbore te ฤ‡e potencijal za postizborne koalicije biti presudan u formiranju nove Vlade. Prema anketi koju je 22. listopada objavila privatna TV kuฤ‡a RTL, rezultati ฤ‡e biti najtjesniji dosad. Navedeno istraลพivanje provedeno na 10,000 ispitanika tijekom listopada pokazuje kako ฤ‡e od ukupno 140 mandata na rapolaganju u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, โ€žDomovinska koalicijaโ€œ osvojiti 63, dok ฤ‡e โ€žHrvatska rasteโ€œ osvojiti 60 mandata. Ovome joลก treba pribrojiti 3 mandata za hrvatske glasaฤe u dijaspori i Bosni i Hercegovini koje ฤ‡e vjerojatno, u skladu s dosadaลกnjom tradicijom, osvojiti HDZ. 5 mandata iฤ‡i ฤ‡e dosada najveฤ‡em iznenaฤ‘enju i novom โ€žigraฤuโ€œ u hrvatskoj politiฤkoj areni, Listi nezavisnih kandidata โ€“ MOST, koju predvodi gradonaฤelnik Metkoviฤ‡a (grada u juลพnoj Dalmaciji) Boลพo Petrov.

Upravo je MOST politiฤka opcija koju mnogi struฤnjaci smatraju krucijalnom za formiranje vlasti. Sam Petrov je u komentaru za Index 2. studenog potvrdio kako MOST neฤ‡e koalirati ni s jednom od dviju koalicija. Ova lista nezavisnih kandidata uลพiva sve veฤ‡e povjerenje graฤ‘ana, upravo na promoviranju vlastitih politika, za koje smatraju da ne pripadaju ni jednom od dvaju dominantnih blokova.

โ€žMi ne ลพelimo raditi s onima koji su svojim specifiฤnim radom – pljaฤkom, ili neradom uniลกtavali Hrvatsku zadnjih 20 godina. Mogu oni govoriti ลกto god hoฤ‡e o nama – da smo lijevo, da smo desno… Uhvatila ih je frka, a i trebaju se bojati. MOST nije na prodaju, i MOST neฤ‡e sudjelovati u politiฤkim trgovinama i malverzacijama,โ€œ rekao je Petrov u svojem komentaru za N1 2. studenog.

RTL-ova anketa osim dvaju blokova i MOST-a, predvidjela je i 3 mandata za spomenuti HDSSB. 3 mandata predviฤ‘aju se za regionalnu stranku, Istarski demokratski sabor (IDS), koja je bila dio vladajuฤ‡e koalicije prethodne 4 godine, ali je odluฤila na predstojeฤ‡im izborima izaฤ‡i samostalno.

Gradonaฤelnik Zagreba Milan Bandiฤ‡ sa svojom strankom Bandiฤ‡ Milan 365 โ€“ Stranka rada i solidarnosti po ovoj anketi osvojit ฤ‡e 3 mandata. Po jedan mandat dobila bi zelena stranka Odrลพivi razvoj Hrvatske (ORaH) koju vodi bivลกa ministrica zaลกtite okoliลกa i bivลกa ฤlanica SDP-a, Mirela Holy; stranka ลฝivi zid, proizaลกla iz aktivistiฤke grupe, koju predvodi Ivan Sinฤiฤ‡, koji je bio iznenaฤ‘enje prvog kruga predsjedniฤkih izbora 2014. s osvojenih  16.43 % glasova; koalicija stranaka Narodna stranka โ€“ Reformisti, koju predvodi bivลกi potpredsjednik vlade Radimir ฤŒaฤiฤ‡, i Naprijed Hrvatska โ€“ Progresivni savez, koju predvodi bivลกi predsjednik Ivo Josipoviฤ‡. Ostalih 8 mjesta u Hrvatskom saboru rezervirano je za predstavnike manjina u Hrvatskoj.

Ukoliko rezultati izbora budu sliฤni ovima koje je RTL-ova anketa prognozirala, sve ฤ‡e ovisiti o postizbornim koalicijama i odlukama stranaka koje se ne nalaze u ni jednom od dvaju dominantnih blokova. Ostaje za vidjeti hoฤ‡e li obije koalicije odbiti potencijalnu koaliciju s HDSSB-om (kao ลกto su dosada tvrdile), kao i da li ฤ‡e MOST ustrajati u odbijanju bilo kakve koalicije. Dok je IDS sigurno bliลพi lijevoj koaliciji, ลกto se tiฤe Bandiฤ‡eve stranke, bez obzira ลกto je dijelom sastavljena od bivลกih ฤlanova SDP-a, nije moguฤ‡e utvrditi kome ฤ‡e se prikloniti. Prema nekim kalkulacijama HDZ raฤuna na Bandiฤ‡a i MOST za sastavljanje vlade. ลฝivi zid ima sliฤan pristup poput MOST, dok su ORah i koalicija ฤŒaฤiฤ‡eve i Josipoviฤ‡eve stranke, ipak bliลพi SDP-ovoj koaliciji. Iako se manjinski zastupnici tradicionalno priklanjaju stranci koja osvoji relativnu veฤ‡inu na izborima, situacija je ovaj put drugaฤija, jer srpska manjina trenutaฤno nema dobre odnose s HDZ-om. U svakom sluฤaju, neizvjesni izbori razrijeลกit ฤ‡e se zasad nepredvidljim postizbornim koalicijama.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta