Hrvatska: nade i strah od Unije

ฤŒini se da Europska Unija viลกe ลพeli Hrvatsku, nego ลกto je obrnuto. Naime, za razliku od neลกto viลกe od 40 posto hrvatskih graฤ‘ana koji podrลพavaju ulazak u Uniju, istraลพivanje koje je Eurobarometar provodio sredinom proลกle godine pokazuju da hrvatski put u Uniju podrลพava 56 posto anketiranih graฤ‘ana u svih, tadaลกnjih 25 zemalja ฤlanica EU

09/05/2007, Drago Hedl - Osijek

Iako je Europski parlament krajem travnja donio rezoluciju o Hrvatskoj u kojoj se prvi put spominje konkretna godina – 2009. – kada bi Zagreb mogao dobiti zeleno svjetlo za prikljuฤenje Europskoj Uniji, u Hrvatskoj ta vijest nije izazvala nikakvu euforiju. Tradicionalno euroskeptiฤni graฤ‘ani, ฤija se podrลกka prikljuฤenju EU, s manjim oscilacijama, veฤ‡ godinama kreฤ‡e tek neลกto iznad 40 posto, vijest su primili priliฤno ravnoduลกno. Tako su je tretirali i mediji: nije to bio prvorazredni dogaฤ‘aj koji bi dospio na novinske naslovnice i okupirao prve minute vijesti elektroniฤkih medija. Onu stanovitu poniลพenost koju su – kao dominantno raspoloลพenje – graฤ‘ani osjetili prilikom ulaska Rumunjske i Bugarske u EU, smatrajuฤ‡i da je Hrvatska ipak bila prije na redu, nije mogao ispravi ni prvi konkretan nagovjeลกtaj datuma kada ฤ‡e se i Hrvatska pridruลพiti velikoj europskoj obitelji.

Zbog toga se Hrvatska naลกla u priliฤno apsurdnoj situaciji: ฤini se da Europska Unija viลกe ลพeli Hrvatsku, nego ลกto je obrnuto. Naime, za razliku od neลกto viลกe od 40 posto hrvatskih graฤ‘ana koji podrลพavaju ulazak u Uniju, istraลพivanje koje je Eurobarometar provodio sredinom proลกle godine pokazuju da hrvatski put u Uniju podrลพava 56 posto anketiranih graฤ‘ana u svih, tadaลกnjih 25 zemalja ฤlanica EU.

Ipak, vijest da bi Europski parlament 2009. godine, dakle joลก u ovom sazivu, mogao dati pristanak Zagrebu za ulazak u EU, iznimno je vaลพna. Od veljaฤe 2003. kada je tadaลกnji hrvatski premijer, netom preminuli Ivica Raฤan, u Ateni predao zahtjev Hrvatske za prijem u Europsku Uniju, nije bilo konkretnog spominjanja datuma kada bi se to moglo dogoditi. Nagaฤ‘alo se o razliฤitim godinama, od optimistiฤnih 2007. ili 2008., do krajnje pesimistiฤnih kako se to moลพda neฤ‡e dogoditi ni do 2020.

Analitiฤari smatraju kako je vrlo vaลพno da Hrvatska joลก u ovom sazivu Europskog parlamenta dobije "pozivnicu". Kada to ne bi bilo tako, cijeli bi se postupak mogao bitno produลพiti. Ovako, posve je izgledno da bi Hrvatska, ostvare li se najave, mogla uฤ‡i u EU 2010. ili najkasnije 2011.
Rezolucija o Hrvatskoj prihvaฤ‡ena je velikom veฤ‡inom glasova europskih parlamentaraca, pa analitiฤari u tome vide potvrdu da je Hrvatska iskoristila posljednji trenutak za individualno pristupanje Europskoj Uniji.

Tako se 2010. ili 2011. ฤine posve izglednima da Hrvatska zavrลกi svoj put ka Uniji, zapoฤet u Ateni 2003. To je uostalom u intervjuu beฤkom listu Der Standard rekao i Hannes Swoboda, posebni izvjestitelj u Europskom parlamentu za Hrvatsku, osoba koja oฤito ima dobar uvid u problem. "Godine 2009. bira se novi saziv Europskog parlamenta pa bi stari parlament joลก mogao glasovati o pristupu. Meฤ‘utim, trebaju mjeseci da se tako komplicirani kompleks ugovora formulira do kraja. Stvarni pristup tako neฤ‡e biti moguฤ‡ prije 2010. ili 2011. godine", rekao je Swoboda.

"Za Hrvatsku je vaลพno da 2009. godine bude u prilici birati svoje predstavnike u Europski parlament, bez obzira ลกto oni te godine joลก neฤ‡e postati parlamentarci u pravom smislu rijeฤi, ali ฤ‡e poฤeti funkcionirati kao ฤlanovi svojih parlamentarnih frakcija i u znaฤajnoj ฤ‡e mjeri utjecati na politiฤki ลพivot Unije", kaลพe analitiฤar Davor Gjenero. On dodaje kako je iznimno vaลพno da do 2008. godine Zagreb obavi sav svoj posao: zavrลกi pristupne pregovore i do kraja mandata aktualnog saziva Europskog parlamenta stavi potpis na ugovor u pristupanju.

Dogodi li se to doista, trebat ฤ‡e godina, moลพda i dvije da ugovor ratificira 27 sadaลกnjih ฤlanica Unije, pa su prognoze Hannesa Swobode o Hrvatskoj kao 28. ฤlanici EU u 2010. ili 2011., posve realne.

No, hoฤ‡e li Hrvatska uspjeti do 2008. zavrลกiti sva pregovaraฤka poglavlja? Hrvatski predsjednik Stjepan Mesiฤ‡, optimist je kao i uvijek: "Naลก je plan da to sve obavimo do 2009., tako da ฤ‡e naลกe zakonodavstvo biti sukladni s europskim. Mi smo otprilike tako i planirali zavrลกiti pregovore. Naลกi pregovaraฤki timovi su kompetentni, a zakonodavstvo ฤ‡emo do kraja usvojiti i implementirati u ลพivot."

Hrvatska je meฤ‘utim u izbornoj godini: parlamentarni izbori bit ฤ‡e odrลพani najvjerojatnije u studenome, pa ฤ‡e s obzirom na predstojeฤ‡u izbornu kampanju, koja ฤ‡e zapoฤeti odmah nakon zavrลกetka sezone godiลกnjih odmora, sva energija biti usmjerena u tom pravcu. Europska Unija bit ฤ‡e zacijelo jedna od tema stranaฤkog nadmetanja, kao ลกto je to bila i u ranijim kampanjama. Stranke s desne strane politiฤkoga spektra vjerojatno ฤ‡e potezati stare ลพalopojke o gubljenju hrvatskog nacionalnog identiteta i suvereniteta, koji ฤ‡e se – kako oni tvrde – utopiti u velikoj Uniji u kojoj male zemlje poput Hrvatske neฤ‡e biti ravnopravne.

To bi, drลพe analitiฤari, moglo produbiti ionako prisutan euroskepticizam i veliku frustriranost graฤ‘ana od kojih najveฤ‡i dio i dalje vrlo teลกko ลพivi. Vanjski dug zemlje, koji se pribliลพio zastraลกujuฤ‡oj cifri od 30 milijardi eura (prema posljednjim podacima Narodne banke krajem sijeฤnja 2007. vanjska zaduลพenost zemlje iznosila je 29,4 milijarde eura!), te ogromne vojska nezaposlenih, veฤ‡a od 300.000 (u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti je 17,3 posto u odnosu na 7,2 posto koliko iznosi u eurozoni) govore kako je Hrvatska realno ipak daleko od Europe. Kod graฤ‘ana to izaziva zebnju da bi, ekonomski slaba, prezaduลพena i nespremna za trลพiลกnu utakmicu, Hrvatska u Uniji doลกla u joลก goru situaciju.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta