Hrvatska, misliti u hodu
Otac je veฤ proizvodio obuฤu, ali tek je sa sinovima Domagojem i Hrvojem stigao preokret. Zelen i odrลพiv

Hrvatska-misliti-u-hodu
Cipele MIRET
Domagoj Boljar je optimista. Sedeฤi u raznobojnoj fotelji, s tablet raฤunalom pred sobom, ovaj tridesetosmogodiลกnji poduzetnik pokuลกava mi objasniti, pomoฤu crteลพa, kako je morao promijeniti pravni oblik svog poduzeฤa radi lakลกeg pribavljanja novog kapitala. Za samo nekoliko godina, MIRET โ brend ekoloลกkih tenisica koji je Domagoj osnovao zajedno s bratom Hrvojem โ prerastao je od obiฤnog sna u ladici u tvrtku koja zapoลกljava desetak ljudi.
โHrvatsko i, opฤenito gledano, europsko zakonodavstvo, ne olakลกava razvoj startup tvrtki. U drลพavama koje pripadaju anglosaksonskom pravnom sustavu ulazak novih investitora u temeljni kapital mnogo je jednostavniji. Kod nas je taj postupak malo duลพiโ, objaลกnjava Domagoj, frenetiฤno pomiฤuฤi digitalnu olovku po ekranu. Potom se osmjehuje, podiลพe pogled i uzvikuje: โAli ne treba klonuti duhom!โ.
Tenisice od konoplje
Domagoj Boljar, podrijetlom iz Duge Rese, gradiฤa smjeลกtenog ลกezdeset kilometara jugozapadno od Zagreba, odrastao je u poduzetniฤkoj obitelji. Domagojev otac, Josip, 1995. osnovao je tvornicu obuฤe โDr. Josephโ, koja je tijekom godina stekla odreฤenu reputaciju u Hrvatskoj. Domagoj i Hrvoje su, upravo zahvaljujuฤi oฤevoj firmi, zakoraฤili u svijet rada, ali tek nakon zavrลกenog studija ekonomije, odnosno industrijskog dizajna.
โImali smo vlastiti projekt u obiteljskoj tvrtki: proizvodili smo luksuzne tenisice za razne europske brendove โ prisjeฤa se Domagoj โ no vremenom smo postali svjesni mraฤne strane obuฤarske industrije, toฤnije njezinog ลกtetnog utjecaja na okoliลก. O tome se rijetko govori, ali obuฤa se izraฤuje od sintetiฤkih tvari, od plastike, od materijala koji zagaฤuju i koji su โ ฤak i kada je rijeฤ o koลพi โ vrlo ฤesto impregnirani otrovnim supstancama. Godiลกnje se proizvede 24 milijuna pari obuฤeโ.
Polazeฤi od te konstatacije rodila se ลพelja za drugaฤijim poslovanjem, odnosno za proizvodnjom obuฤe iskljuฤivo od prirodnih vlakana koja bi imala ลกto manji utjecaj na okoliลก. Danas su MIRET tenisice โnajekoloลกkije tenisice na svijetuโ, u potpunosti izraฤene od konoplje, plute, lana, kukuruza, eukaliptusa i kauฤuka.
Projekt braฤe Boljar godinama je bio samo ideja, ฤinio se previลกe kompliciranim za realizirati. Brend, zvaniฤno registriran 2015. godine, zapravo je aktiviran tek 2018. kada je kriza u kojoj se naลกla obiteljska tvrtka navela braฤu Boljar da poduzmu radikalni iskorak. โDogodila se katastrofa, pravi pravcati Crni labud, neลกto potpuno neoฤekivano: naลก posao je praktiฤno preko noฤi prestao postojati. Tada smo odluฤili da pokuลกamo realizirati naลก projekt iz snovaโ, objaลกnjava Domagoj.
Tako je trenutak u kojem je โDr. Josephโ zapao u krizu โ tvrtka je danas u bankrotu โ postao, sasvim paradoksalno, prilika za pokretanje brenda MIRET. Od 2018. โtvrtka je postala osjetljivija na pitanja vezana uz okoliลก i naฤine izrade proizvoda koje koristimoโ, istiฤe Domagoj. Ukratko, โbio je to pravi trenutak da pokuลกamoโ, kaลพe ovaj mladi poduzetnik. Pitam ga kako je protekla prva faza, da li je bilo nekih teลกkoฤa prilikom pretvaranja ideje u djelo i da li ih je hrvatska birokracija obeshrabrivala. โZnam da se moji sunarodnjaci obiฤno ลพale, ali ja mislim da je oduvijek bilo teลกko baviti se poduzetniลกtvom. ล toviลกe, rekao bih da je danas biti poduzetnik lakลกe no ikadaโ, uvjeren je moj sugovornik.
Baviti se poduzetniลกtvom u Hrvatskoj
โNakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. doลกlo je do brojnih vaลพnih promjena. Ukinuta je carina prema ostalim drลพavama EU, nije viลกe potrebno imati posebne certifikate za uฤeลกฤe na sajmovima, imamo na raspolaganju mnogo viลกe izvora financiranja, o moguฤnostima putovanja i studiranja da i ne govorimoโ, dodaje Boljar.
Startup iz Duge Rese krenula je 2019. u potragu za financijskim sredstvima. Prva tranลกa u iznosu od 15.000 eura pristigla je iz Climate-KIC instrumenta Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju (EIT) koji podrลพava inovativne projekte vezane uz okoliลก. Rijeฤ je o najveฤem europskom akceleratoru za startup tvrtke koje razvijaju odrลพiva rjeลกenja u kontekstu klimatskih promjena. EIT Climate-KIC Croatia Hub aktivan je od 2018. i MIRET je bio ukljuฤen u prve dve tranลกe financiranja, tijekom dva uzastopna semestra.
Tvrtka braฤe Boljar dobila je sredstva i iz investicijskog fonda Fil Rouge Capital namijenjenog startup tvrtkama i poduzeฤima, koji je dijelom podrลพan od strane Europskog fonda za regionalni razvoj . U oลพujku 2020. MIRET je prikupio preko 68.000 dolara na platformi za participativno financiranje Kickstarter, zahvaljujuฤi doprinosu viลกe od 600 osoba iz cijelog svijeta. Zar nije bilo lakลกe pristupiti europskim fondovima, umjesto traลพenja sredstava na razliฤitim platformama? Postavljam to pitanje Domagoju. โKada se pokreฤe posao vrlo je teลกko pristupiti europskim fondovima. Od tvrtki se vrlo ฤesto traลพi da imaju dvije godine poslovanja i da su u plusu, zahtjevi koje starup objektivno ne mogu ispunitiโ, odgovara suosnivaฤ brenda MIRET. Pored toga, โeuropski fondovi su vrlo kruti, a startup tvrtke โ posebice u poฤetnoj fazi โ imaju potrebu eksperimentirati, pa ฤak i radikalno mijenjati svoje proizvodeโ, zakljuฤuje Domagoj Boljar.
Danas, ฤetiri godine nakon dobivanja prvih financijskih sredstava, MIRET je konsolidirana tvrtka koja je 2021. prodala dvije tisuฤe pari tenisica izraฤenih od 97 posto prirodnih materijala โMade in EUโ. Tvrtka je osvojila i nekoliko prestiลพnih nagrada, poput IDA โ The International Design Awards 2021. u kategoriji โodrลพiva modaโ, krฤeฤi sebi put na vrlo konkurentnom trลพiลกtu mode i obuฤe. Domagoj i ostali zaposleni u MIRET-u veฤ nekoliko godina gosti su zagrebaฤkog inovacijskog centra ZICER , dijelom financiranog iz europskih fondova, koji odiลกe dinamiฤnom i kreativnom atmosferom. Reklo bi se, dakle, da MIRET predstavlja iznimku u Hrvatskoj. Naime, poฤetkom 2022. Drลพavni zavod za statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovniลกtva provedenog 2021., potvrฤujuฤi demografski pad o kojem se govori veฤ godinama: Hrvatska je u zadnjih deset godina izgubila 10 posto svog stanovniลกtva. Oni koji odlaze ฤesto to ฤine zbog nedostatka perspektive u zemlji.
Podsjeฤam Domagoja na ove podatke, ลพeleฤi tako testirati njegov optimizam, ali ovaj poduzetnik je nepokolebljiv. โNaravno, ima stvari koje treba poboljลกati. ล to se tiฤe malog poduzetniลกtva, mislim, izmeฤu ostalog, na pravni sustav koji ne pruลพa nikakve garancije investitorima i na otvaranje prema novim izvorima financiranja, poput Kickstartera koji trenutaฤno nije dostupan u Hrvatskoj. U svakom sluฤaju, stvari se kreฤu u dobrom smjeruโ, tvrdi Boljar. Meฤutim, njegova tvrtka prodaje samo jednu treฤinu svojih proizvoda u Hrvatskoj. Moลพda je zbog toga manje ovisna o razvoju hrvatskog gospodarstva? Domagoj Boljar odmahuje glavom. โOno ลกto u Hrvatskoj treba radikalno mijenjati jeste pristup poduzetniลกtvu. Mora se stati na put stigmatiziranju neuspjeha. Danas postoje alati koji nam nude moguฤnost da probamo realizirati odreฤenu ideju s relativno malim rizicima. Mora se pokuลกatiโ, Domagoj Boljar je i dalje optimistiฤan. U svakom sluฤaju, u tvrtki MIRET planovi za dalji razvoj ne nedostaju.
Tag: