Koja bi, po tvom mišljenju, trebala biti uloga Vlade i Europske unije u ovom teškom razdoblju za novinarstvo i, posredno, za demokraciju?

I države članice i Unija trebale bi konačno u praksi pokazati da su svjesne kako su slobodni mediji jedan od ključnih oslonaca liberalne demokracije. Posao medija i novinara sve je teži u vremenu društvenih mreža, izložen je obezvrjeđivanju i relativiziranju, često nevidljiv u moru dezinformacija. Istovremeno, egzistencija novinara sve ugroženija. Sve je manje redakcija u kojima stanuje kvalitetno novinarstvo. EU je nekad davno odlučila zaštiti farmere od propasti. Danas su novinari u sličnoj situaciji. Mladi novinarstvo prepoznaju kao prekarni posao na kojem mogu samo stradati, živjeti loše i nesigurno, bez pravih prilika za profesionalni rast. Ako se to ne promijeni, ako novinarski posao ne postane ponovno privlačan mladima i kao profesija koja omogućuje dostojanstven život, mediji će se urušiti zbog biologije.

Danas si u redakciji portala Ideje.hr, kojeg izdaje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i nastoji dublje analizirati ključne društvene teme. Ti si zadužen za YouTube kanal, gdje ste pokrenuli video podcast u formatu intervjua. Koja je osnovna ideja tog kanala i kome se obraćate?

Medijski okoliš dramatično se mijenja, linearni kanali zanimaju sve manje ljudi, Reutersovo istraživanje pokazalo je da su ove godine u SAD-u tzv. news podcasti pretekli kao izvor informacija i tisak i radio. Zato su i ideje.hr odlučile iskoračiti na taj teren i uhvatiti se u koštac s izazovima društvenih mreža i You Tubea. Algoritmi ne vole naše teme ali mi smo uvjereni da možemo doprijeti do publike, vidimo po reakcijama gledatelja da i dalje ljudi traže društveno relevantan sadržaj. Svi razgovori imaju hrvatske i engleske titlove kako bi olakšali praćenje. Gosti kanala ideje.hr su i bit će znanstvenici, političari, analitičari, umjetnici… Svi oni koje je zbog njihovih stavova i argumenata važno čuti.

U jednom od vaših nedavnih intervjua razgovarao si s redateljem Hrvojem Hribarom o inicijativi gotovo dvjesto organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca koji su potpisali apel Vladi RH pod nazivom „Za Hrvatsku slobode“. Možeš li nam približiti tu inicijativu?

Ovo ljeto Hrvatsku su šokirali napadi na kulturu – koktel pritisaka i straha rezultirao je otkazivanjem festivala „Nosi se“ u Benkovcu, prikazivanja filma „Mirotovorac“ u Zadru i festivala „Oglede“ u Velikoj Gorici. Kultura je prepoznata kao nezaštićena meta, a sva tri slučaja, za razliku od neuspjelog pritiska na festival „Fališ“ u Šibeniku, karakteriziralo je nedjelovanje i šutnja lokalnih vlasti. Za razliku od na primjer gradonačelnika Benkovca, gradonačelnik Šibenika i šef tamošnje policija jasno su poručili gdje je granica između prosvjeda i pokušaja nasilne cenzure. Zato su stotine organizacija civilnog društva i tisuće osoba iz javnog života potpisale Apel Vladi u kojem traže da se u Hrvatskoj zaštiti slobode. Sloboda govora, sloboda umjetnosti, sloboda izražavanja… Ono što mene muči jest da je nakon ovih napada na festivale država najprije pokušavala relativizirati problem, činjenicu da za nagrađane hrvatske filmove i predstave u dijelovima Hrvatske nema mjesta, a nakon apela je uslijedila gromoglasna tišina Vlade.