Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine ozbiljno su pogoršani nakon što je hrvatski premijer Ivo Sanader 24. listopada bio prisutan početku radova na mostu koji će poluotok Pelješac povezivati s kopnenim dijelom zemlje. Taj most dug 2.300 metara ne samo što bi stanovnicima tog poluotoka bitno skratio putovanje prema ostalim dijelovima Hrvatske, već bi zaobišao i 12 kilometara obale na kojoj Bosna i Hercegovina ima izlaz na Jadransko more. Tada bi se, zahvaljujući tom mostu, sa zapadnog na istočni dio priobalja putovalo bez prelaska hrvatsko-bosanske granice.

"I evo došli smo do dana kada krećemo s početkom radova na izgradnji mosta koji će nakon više stotina godina povezati teritorijalnu Hrvatsku", rekao je Sanader, otvarajući početak radova.

No, taj most, po mišljenju službenog Sarajeva priječi Bosni i Hercegovini nesmetan izlaz na otvoreno more, jer bi toj državi zagradio njen morski pojas. Zbog toga je Bosna i Hercegovina zaprijetila sudskom tužbom, nastavi li Hrvatska s izgradnjom mosta.

Na otvaranju radova na mostu Hrvatski premijer Sanader rekao je da Zagreb o gradnji u svojim teritorijalnim vodama neće ni s kim pregovarati: "Ovaj most nije protiv BiH. Ovaj most znači prije svega dobitak za Hrvatsku, a neće smetati nikome tko bude želio ići brodom u Neum grad na bosanskom dijelu jadranske obale. Poštovali smo pravo Hrvatske da poveže svoja dva teritorija, poštovali smo i pravo BiH na nesmetan prolaz."

Upravo da bi omogućili nesmetan prolaz, konstruktori mosta postavili su njegovu visinu na 55 metara, a širinu između stupova na 400 metara. Time je, prema tvrdnjama službenog Zagreba, Hrvatska poštovala sve međunarodne standarde i ničim nije otežala pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru. No, u Sarajevu, tako ne misle.

Najoštrije je reagirao Haris Silajdžić, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekavši da se ta zemlja ne protivi nastojanju Hrvatske da poveže svoj teritorij, no da se to ne može raditi na način koji krši prava i interese BiH. Damir Arnaut, savjetnik u Predsjedništvu BiH, kaže: "Najveći je problem što Hrvatska gradnji mosta prilazi unilateralno, bez da se prethodno riješi granica teritorijalnog mora između BiH i Hrvatske."

A da je moguće da Sarajevo pokrene spor ako Hrvatska nastavi s "jednostranim pristupom u izgradnji mosta" svjedoče i riječi Amira Zukića, glavnog tajnika najjače bošnjačke partije, Stranke demokratske akcije (SDA): "Smatramo, a to je definitivno utvrđeno i sporazumom bivših predsjednika Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana o razgraničenju, da se radi o gradnji u graničnom pojasu i da se moraju uvažavati međunarodni principi i standardi. To znači slobodan pristup BiH otvorenom moru, te da ne može doći do zatvaranja morskog pojasa BiH, kao i da o ovom problemu treba raspravljati bilateralno."

Upozorenja premijeru Sanaderu ne dolaze samo iz Sarajeva, već i iz Zagreba. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić upozorio je da Hrvatska, kao zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku Uniju ne bi trebala zaoštravati odnose sa susjedima, te da je prije izgradnje mosta s Bosnom i Hercegovinom valjalo riješiti nastale probleme.

U nedavnom razgovoru za Hrvatski radio Mesić je rekao: "Nije dobro da se zaoštravaju odnosi s BiH jer, kao što se zna, Hrvatska ima različitih graničnih sporova pa bi bilo dobro, u ovo vrijeme kada se spremamo za Europsku Uniju, da granične sporove smanjimo na minimum. A što se tiče BiH, mislim da je bolje da se problem riješi sporazumno, nego da idemo utuk na utuk".

Zbog mosta čija će izgradnja, kako je najavljeno, koštati oko dvije milijarde kuna (približno 275 milijuna eura), hrvatski je premijer izložen i žestokoj kritici oporbe. Podsjećajući ga da se mjesec dana prije izbora ne pokreću nikakvi mega građevinski radovi, oporba ga optužuje da je izgradnju mosta pokrenuo zbog prikupljanja glasova u predizbornoj kampanji koja je u Hrvatskoj, pred parlamentarne izbore 25. studenoga, u punom zamahu.

"Niti je tko vidio građevinsku dozvolu, niti postoje relevantni pokazatelji da to košta dvije milijarde kuna. Sve to o čemu HDZ danas govori postavljeno je na klimavim nogama. Radi se o čistoj predizbornoj kampanji, ni na čemu utemeljenoj", kaže Željka Antunović iz Socijaldemokratske partije (SDP), stranke s velikim izgledima da na izborima pobijedi HDZ Ive Sanadera.

Radimir Čačić, jedan od čelnika Hrvatske narodne stranke (HNS), koji je u koalicijskoj Vladi lijevog centra (2000. – 2003.) bio ministar graditeljstva kaže kako je u pitanju "predizborni demagoški trik", te kako će, dođe li njegova stranka na vlast u koaliciji s SDP-om, stornirati taj projekt i realizirati ga tek "kad za to dođe vrijeme".

Anto Đapić, šef Hrvatske stranke prava (HSP) s desnog centra političke skale u Hrvatskoj, tvrdi da je "polaganje kamena temeljca 20 dana pred izbore čisto skupljanje glasova".

A da se izgradnja mosta zaista koristi u predizborne svrhe za jeftino prikupljanje glasova birača otkrili su novinari zavirivši u arhive. Radovi na izgradnji tog mosta, kojeg u Hrvatskoj, po nazivu jednog starog hita Simona i Garfunkela, mnogi zovu Bridge over Troubled Water, već su jednom započeli i to ne tako davno, 10. studenoga 2005. Toga dana, Sanader se, praćen članovima svoje Vlade, našao na istom mjestu gdje i 24. listopada ove godine. I tada je otvarao radove na početku izgradnje mosta, obećavši kako će on biti dovršen do 2008.

"Most kopno – Pelješac, kada bude gotov, izvući će hrvatski jug – Dubrovnik, Konavle, dubrovačko primorje, Pelješac i otoke koji gravitiraju Pelješcu iz prometne izolacije", rekao je Sanader kada je prije nešto manje od dvije godine, zajedno s članovima svoje Vlade, prvi put došao na otvorenje radova.

Gradnja mosta tada je zastala kako bi se riješili sporovi s Bosnom i Hercegovinom. No, oni nisu riješeni ni danas, što ipak nije spriječilo Sanadera, da prikupljajući glasove, gradnju mosta, u izbornoj kampanji, započne i po drugi put.