Niti nakon 100 dana izvanredne državne uprave, sudbina najvećeg hrvatskog privatnog koncerna Agrokor još uvijek je nepoznata. Kriza Agrokora, koja od februara trese Hrvatsku, još uvijek nije riješena i nepoznato je što će se s koncernom dogoditi u narednim mjesecima.

Temeljem posebno donesenog zakona, kojeg su mediji odmah nazvali „Lex Agrokor“, Vlada je u aprilu preuzela upravljanje tvrtkom, postavivši iskusno menadžera i konzultanta Antu Ramljaka za upravitelja. Njegov tim, pojačan brojnim skupim stručnjacima iz stranih konzultantskih kuća, utvrdio je 11. maja kako je iznos Agrokorovog duga 40.4 milijarde kuna (oko 5.4 milijarde eura). Osim samog iznosa duga, otkrivena je i struktura duga, pa je tako posebno zanimljiva informacija bila da je najveći nebankovni kreditor Agrokora bila Adris Grupa – jedan od najvećih hrvatskih koncerna, sa značajnim udjelom u osiguranju i turizmu – koja je posudila 967 milijuna kuna (oko 130 mijuna eura). Ova Informacija je navodno izazvala negodovanje u dijelu dioničara Adrisa.

Osim toga, dodatna financijska revizija utvrdila je sredinom juna ogromne dugove koje su tvrtke kćer imale jedne prema drugima, kao i dugove Agrokora prema tim tvrtkama. Tako npr. proizvođač mineralne vode Jamnica ima ukupna potraživanja u iznosu od 1.36 milijardi kuna (184 milijuna eura), od toga od Agrokora d.d. 1.06 milijardi kuna (143 milijun kuna).

Nakon što je podnio 20. jula Vladi izvještaj o prvih 100 dana izvanredne uprave u Agrokoru, Ramljak je izjavio kako je zadovoljan.

„Mislim da sve ide prema planu… I vrijeme i turistička sezona idu nam na ruku, rast prehrambenih kompanija je značajan. U tom dijelu vidimo pozitivne pomake. Konzum još čeka dodatno restrukturiranje. Na tome sad radimo i do kraja godine očekujemo da ćemo biti na pozitivnoj nuli,“ rekao je Ramljak.

Turizam, koji Hrvatskoj donosi oko 18 % BDP-a – najveći udio u Europi – zasigurno će pomoći najvažnijom Agrokorovoj tvrtki, najvećem maloprodajnom lancu Konzum, kao i ostalim prehrambenim gigantima u njegovom vlasništvu. Bloomberg je upravo u svojem članku „The Summer That Would Save Agrokor From Decay May Never Come “ početkom jula napomenuo kako će turistička sezona održati Konzum na životu tijekom ljeta, nakon čega slijedi bankrot.

Ramljakov optimizam je vrlo vjerojatno vezan uz osiguranje financijske stabilnosti na kratki i srednji rok. Naime, vjerovničko vijeće – gdje sudjeluju ruske i druge banke, nositelji obveznica, mali i veliki dobavljači i radnici – odobrilo je u junu novo zaduživanje koncerna u iznosu od 480 milijuna eura. Osim ovog iznosa za tekuće poslovanje, još 50 milijuna eura primit će dobavljači, a dodatnih 530 eura za pokrivanje dijela starog duga.

Međutim, najveći bankovni kreditori, ruske banke Sberbank i VTB Bank su bile protiv dodatnog financiranja putem takozvanog „roll-up“ modela, kojima se za svaki euro novog duga priznaje euro starog duga i dobiva prvenstvo u naplati. Ovaj financijski model je puno više prisutan u SAD-u nego u Europi i služi kako bi se tvrtke osovile i privukli novi investitori – s mogućnošću prava prvenstva u naplati starog duga, ako to propadne.

Međutim, ruske banke su nadglasane od drugih predstavnika u vijeću i američki investicijski fond Knighthead Capital Management LLC iz New Yorka (koji ujedno predstavlja nositelje obveznica u Vijeću) se obvezao osigurati novce. Neki novinari su tvrdili kako se Knighthead isključivo bavi špekulativnim „lešinarenjem“ nad tvrtkama pred propast, uzimajući u obzir kako su obveznice kupili tek u aprilu kada je već bilo evidentno kako će tvrtka ući u postupak prinudne državne uprave.

Iako je već u maju najavio kako će se gasiti tvrtke koje se ne bave „core“ biznisom – maloprodajom, proizvodnjom hrane i poljoprivredom – upravo je nakon odobrenja ovog kredita Ramljak sve glasnije počeo spominjati mogućnost gašenja i prodajte određenih tvrtki iz koncerna. Riječ „restrukturiranje“ upravo to znači.

„Ako koja od kompanija nakon ovog financiranja ne bude i dalje imala traženu profitabilnost i mogućnost da sama opstane na tržištu, morat će ići u likvidaciju. Sada predstoji vrijeme restrukturiranja, sada predstoji vrijeme dogovora oko nagodbe s vjerovnicima i mislim da sada ulazimo u jednu mirniju fazu, fazu u kojoj ćemo morati normalizirati poslovanje kompanija, isplatiti sve svoje obaveze – prema dobavljačima prije svega i privesti ovaj dio svojemu kraju,“ rekao je Ramljak 8. juna nakon odobrenog kredita.

Već nekoliko dana kasnije, Ramljak je potvrdio kako se s lošim poslovanjem suočava i Konzum, kojem je promet pao za 10.8 posto te kako će se morati krenuti u smanjivanje broja poslovnica Konzuma.

Uskoro je došla i službena potvrda kako će se zatvoriti između 80 i 100 poslovnica Konzuma. Dosada je već zatvoreno 27 manjih poslovnica s do 5 zaposlenika, gdje je jedan dio zaposlenika preraspoređen u poslovnice na obali (zbog povećanog obujma posla), dok bi jedan dio zaposlenika navodno preuzeli potencijalni novi vlasnici starih poslovnica.

I na kraju, pitanje krivice i sankcije za cijelu situaciju ostalo je neodgovoreno. Iako je Ramljak već spomenuo kako još uvijek formalni vlasnik Agrokora, hrvatski tajkun Ivica Todorić, ne može računati da će preuzeti nazad tvrtku nakon što sljedeće godine prestane državna uprava nad tvrtkom, konkretnih pomaka prema utvrđivanju odgovornih za cijelu situaciju nema.

Iako je Vlada odobrila dodatna sredstva državnom odvjetništvu za istraživanju cijele situacije, konkretnih poteza nema. Ministar financija Zdravko Marić, koji je dio direktor zadužen za tržište kapitala u Agrokoru, uspio je preživjeti izglasavanje nepovjerenja u parlamentu početkom maja i nastavio je tvrditi kako ne snosi nikakvu odgovornost za situaciju. Iako čak i neki ministri navode Todorića kao odgovornog, uz spominjanje i potencijalnog kriminala, Todorić sam još nije ni ispitan ni ozbiljnije doveden u vezu s ikakvim aktivnostima koje bi mogle biti kriminalne.

Povrh svega, sam Todorić je u nedavnom intervjuu izjavio kako priželjkuje da Agrokor kakvog je on stvorio opstane.