Afera Agrokor, koja praktički od početka godine potresa hrvatsku ekonomiju i društvo, počinje se raspletati prema pravosudnom raspletu. Divovska Agrokor grupa, koja objedinjuje maloprodaju, proizvodnju hrane i poljoprivredu, zapošljava u Hrvatskoj (s 4.2 milijuna stanovnika) oko 40,000 ljudi, a regiji ukupno 60,000. Ranije registrirani promet Agrokor grupe iznosio je oko 15 % BDP-a, a njegov je utjecaj na povezane tvrtke golem. Kako se tvrtka našla u teškim financijskim poteškoćama, politika se uplela u igru.

Sabor je tako 6. aprila donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji je odmah prozvan Lex Agrokor – što zbog trenutka u kojem je donesen, što zbog uvjeta u definiranju sistemskih tvrtki (kriteriji kojima odgovara jedino Agrokor). Ovaj zakon, koji predviđa 15-mjesečnu izvanrednu državnu upravu – od strane izvanrednog upravitelja postavljenog od Ministarstva gospodarstva. Prema ovom zakonu upravitelj ima potpuna upravljačka prava uz dozvolu vjerovničkog vijeća – u kojem se nalaze predstavnici kreditora, vlasnika obveznica i dobavljača– dok je službeni vlasnik tvrtke Ivica Todorić, stvoritelj Agrokora.

Kompletna situacija se počela odmotavati početkom oktobra, kad je Agrokorov izvanredni upravitelj Ante Ramljak prezentirao revidirana financijska izvješća za pojedine tvrtke unutar grupe, ali iz tvrtku majku Agrokor d.d. i cijelu grupu. Osim prikazivanja gubitaka u 2016. godini, godinu koju prijašnja Todorićeva uprava nije imala prilike iskazati s obzirom da je tvrtka predana državi na upravljanje u aprilu, Ramljak je prikazao i rezultate financijskom izvješća za 2015, kao i ranije godine. Kao što se već mjesecima pretpostavljalo, prijašnja financijska revizija koju je radila revizorska kuća Baker Tilly je uvelike sakrivala stvarne financijske dubioze čitave grupe.

Novo izvješće, koje napravila revizorska kuća PricewaterhouseCoopers pokazalo je kako je u 2015 godini, umjesto iskazane dobiti od 160 milijuna eura, Agrokor zapravo akumulirao 480 milijuna eura gubitka. Novi izvještaj je pokazao navodne krupne pogreške u vođenju računovodstva u Agrokoru, pogreške u klasifikaciji poslovnih obaveza po kreditima (prikazano je 1.3 milijarde eura obveza manje), kao i korištenje preko 130 milijuna eura tvrtkinog novca u privatne svrhe obitelji Todorić.

Izvještaj je pokazao kako Agrokor, zaključno s 2016. godinom, ima gubitak u iznad vrijednosti kapitala u iznosu od gotovo 2 milijarde eura. Zbog svega ovoga, Ramljak je tada potvrdio kako je dignuo kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u bivšoj upravi Agrokora – prvenstveno protiv Ivice Todorića.

U međuvremenu, mnogo stvari oko same afere Agrokor, kao i oko donošenja Lex Agrokor nisu bile jasne. Nakon što je oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) nije uspjela saznati od vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) tko je sve sudjelovao u izradi spornog zakona, krenuo je pritisak oko osnivanja parlamentarnog istražnog povjerenstva.

Ovo SDP-ovu inicijativu je dodatno osnažila Ramljakova potvrda kako se s predstavnicima američkog Knighthead hedge fonda sastajao prije nego je postao upravitelj Agrokora, kako bih brifirao o stanju u tvrtki – što je probudilo sumnje u to kako je izgled samog zakona dogovoren od strane zainteresiranih igrača, poput Kinghthead fonda, koji je kupio Agrokorove dionice u zadnji čas i ušao u vjerovničko vijeće.

HDZ je dugo vremena odbijao pristati na SDP-ovu inicijativu (koji je prijetio i uskraćivanjem podrške kandidatima za suce Ustavnog suda), tvrdeći kako bi red istražnog povjerenstva utjecao na rad državnog odvjetništva. Kada je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan demantirao kako bi istražno povjerenstvo ometalo rad odvjetništva i kada su objavljeni rezultati revidiranog financijskog izvješća, HDZ i SDP uspjeli su se dogovoriti i izglasali osnivanje povjerenstva, koje će se baviti događajima koji su uzrokovali stvaranje samog koncerna, njegovih dugova, kao i procesa u kojem je donošen Lex Agrokor. Predsjednik povjerenstva, SDP-ov zastupnik Orsat Miljenić najavio je kako Ivica Todorić mora doći svjedočiti pred povjerenstvom 3. novembra – u protivnom mu prijeti i zakonska kazna.

Za cijelo to vrijeme, Ivica Todorić je na dnevnoj bazi komunicirao s medijima i javnošću preko svojeg novopostavljenog online bloga. U svojem blogu je on tako govorio kako je riječ „o najvećoj pljački privatne imovine u povijesti Europe“, kako su i Ramljak i Vlada posegnuli za ilegalnim metodama kako bi mu oduzeli tvrtke, prijeteći tužbama. On je 15. oktobra, kao da je znao što slijedi, objavio čak 4 blog teksta unutar samo jednog dana.

Tako je nakon mjeseci medijskih špekulacija, policija je u ranu zoru 16. oktobra upala u Kulmerove dvore, nanovo izgrađeni dvorac iz 16. stoljeća iznad Zagreba, u kojem Ivica Todorić živi sa svojom djecom. Međutim, kao što se mediji već danima izvještavali, Ivica Todorić te njegovi sinovi Ante i Ivan – koji su također zauzimali visoke pozicije u tvrtki – nalaze se u inozemstvu. Kasnije je odvjetnik Ante Todorića objasnio kako je hrvatskoj policiji poznato da je on odjavio svoje prebivalište u Zagrebu i prijavio boravak u Londonu. Ivica Todorić se isto nalazi u Londonu, dok je mlađi sin Ivan navodno u Beogradu.

Osim u Kulmerove dvore, policija je došla na vrata mnogih bivših visokorangiranih Agrokorovih čelnika i bliskih suradnika Ivice Todorića: Piroške Canjuge, Hrvoja Balenta, Damira Kuštraka, Ivana Crnjca, Ljerke Puljić, Tomislava Lučića, Ivice Sertića, Mislava Galića, Marijana Alagušića i Alojzija Pandžića.

U isto vrijeme Todorići su preko svojih odvjetnika poručivali kako su spremni odazvati se pozivu hrvatskih organa vlasti i vratiti se u Hrvatsku na saslušanje.

U utorak uhićeni visokorangirani Agrokorovi čelnici su saslušani u državnom odvjetništvu, a Galić je u svrhu svoje obrane odvjetništvu dao dokument koji navodno dokazuje kako je Ivica Todorić osobno donosio sve važne financijske odluke u koncernu, jer se upravni odbor nije redovno sastajao.

U poslijepodnevnim satima policija je obavijestila javnost kako je državnom odvjetništvu protiv Todorića i uhićenika, te dvoje osoba iz spomenutog Baker Tilly (Olivio Discordia i Sanja Hrstić), podignuta kaznena prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. U utorak navečer, odvjetnik Ante Todorića, Fran Olujić, potvrdio je kako je policija kontaktirala njegovog klijenta i kako će se on odazvati pozivu na saslušanje.

Međutim, čak i ako dođe do procesuiranja članova obitelji Todorić i bivših članova uprave radi navodno kriminalnih aktivnosti u Agrokoru, ostaje pitanje sistema koji je to dopustio. Godinama su političari i regulatorna tijela tolerirala Agrokorovo agresivno širenje i potencijalno ilegalno poslovanje. Dodatno, postavlja se pitanje što će se dogoditi s koncernom nakon što sredinom sljedeće godine istekne 15-mjesečna državna uprava nad Agrokorom.

Hoće li hrvatski građani plaćati gubitke jedne privatne kompanije? Također, hoće li se realizirati prijetnje mnogih kreditora i vjerovnika Agrokora kako će građani morati plaćati milijunske odštete, jednom kad te banke i tvrtke tuže Hrvatsku? Mnoga pitanja ostat će neodgovorena, a samo će financijski dugovi ostati za njima.