Gente de confin: pismo Predsjedniku Napolitanu

16/04/2007, Redazione -

Predsjedniku Republike Italije Giorgiu Napolitanu
e, p.c. a: Janez *Drnovลกek*, Predsjedniku Republike Slovenije
a: Stipe Mesic, Predsjeniku Republike Hrvatske

a: Institucijama i medijima, nacijonalnim i lokalnim

ล tovani Predsjedniฤe Napolitano,
Piลกemo Vam u ime mailing-liste ย„Gente di confin" koja je osnovana sa namjerom da telematiฤki poveลพe sve osobe koji imaju na srcu prevladati fiziฤke i mentalne granice unutar Europe.
Meฤ‘u nama imamo istarske, rijeฤke i dalmatinske esule iz Italije i svijeta, te u isto vrijeme slovence, hrvate, srbe i boลกnjake, jednostavno reฤeno sve osobe koje dijele naลก cilj: njegovati jezike, kulture i narodne tradicije, te u konaฤnici prevladati stare podjele. Vezani smo i suraฤ‘ujemo sa Istrsko-venecijanskom udrugom ย„Istra", koja je kao ฤlanove imala ugledne i demokratiฤne istarske esule poput Fulvija Tomizze, Giorgia Depanghera, Livija Doriga.

Prije nekoliko dana iz Vaลกeg ureda je ljubezno odgovorio prof. Carlo Guelfi na otvoreno pismo upuฤ‡eno Vama od strane naลกeg ฤlana, Nikola Dupera. Otprilike u isto vrijeme kada ste Vi odgovorili Duperu, jedan drugi telematiฤki forum je pisao otvoreno pismo Predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiฤ‡u, koje potpisujemo podrลพavajuฤ‡i duh pomirdbe izmedju Italie i Hrvatske.
Vjerujemo u nakanu da je neophodan put koji ฤ‡e dovesti do zajedniฤkog susreta Vas i Predsjednika Mesica i Drnovลกeka. Susret na koji se veฤ‡ viลกe godinama poziva sa viลกe strana.

Predviฤ‘ajuฤ‡i ovaj konaฤni cilj, kako se traลพi sa viลกe strana – sa njima i mi molimo – predsjednika Mesiฤ‡a, da bude hrvatski garant tragiฤnog iseljenja Julijano- dalmatinaca, i dozvoljavamo si upozoriti Vas da su u Italiji joลก uvijek slabo poznate i druge tragedije istoฤne granice: one koje su trpili talijani Venecije Julije i Kvarnera pod Austro-Ugarskom i one talijanskih graฤ‘ana slovenskog i hrvatskog maternjeg jezika, koji su za vrijeme faลกizma i II svjetskog rata bili proganjani na silovit naฤin. Njih nekoliko tisuฤ‡a je moralo iseliti zbog progona od strane reลพima (koji je dotakao ฤak i ลพupnike kojima je bilo zabranjeno propovijedati na hrvatskom ili slovenskom, zabranjenim jezicima), druge tisuฤ‡e su naลกle smrt u razliฤitim koncentracijskim logorima ma naลกem poluotoku. Bili su krivi samo zato je su pripadali jeziฤnoj manjini.

Sve ono ลกto se piลกe u Zakonu o osnivanju Dana sjeฤanja 10. veljaฤe i ลกto se definira ย„sloลพeni dogaฤ‘aji istoฤne granice"su istiniti splet nedopustljivih nasilja koji su uniลกtili zemlju gdje su stoljeฤ‡ima miroljubljivo ลพivijele razliฤite narodne manjine, kako je to veฤ‡ jednoglasno temeljito prouฤeno od strane Mijeลกane talijansko-slovenske komisije , sastavljene od povijesniฤara, osoba iz kulture i izbjegliลกtva, a ลกto je premalo poznato u Italiji.

Nakon ลกto je konaฤno uspostavljena suradnja sa sunarodnjacima, esulima iz Istre, Rijeke i Dalmacije, koji su bili dugo vremena zaboravljeni, po naลกem skromnom miลกljnju doลกlo je vrijeme da se uspostavi suradnja sa naลกim susjedima iz Slovenije i Hrvatske, te sa njihovim manjinama koje ลพive u Italiji, ฤija je bolna povjest pala u potpuni zaborav. Sve ovo u ime naลกe buduฤ‡e zajedniฤke europske buduฤ‡nosti, ostavljajuฤ‡i proลกlost profesijonalnim povijesniฤarima.

Renzo Nicolini e Federico Degni Carando

Gente de confin

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta