Europska unija: izazovi osuvremenjivanja socijalne politike

Suoฤene s nuลพnoลกฤ‡u jaฤanja socijalne dimenzije Unije, europske institucije usmjerile su svoje napore na uspostavu tzv. Europskog stupa socijalnih prava, ฤije se usvajanje oฤekuje do kraja ove godine

29/05/2017, Sara Gradilone -

Duboka ekonomska kriza ฤiji smo svjedoci posljednjih godina doprinijela je jaฤanju kritika prema Europskoj uniji, sve ฤeลกฤ‡e optuลพivanoj da predstavlja Europu banaka a ne naroda, da je isuviลกe fokusirana na financijsku dimenziju i nedovoljno obazriva prema potrebama sopstvenih graฤ‘ana.

Suoฤene s takvim kritikama, europske institucije pokuลกale su elaborirati strategije usmjerene na jaฤanje socijalne dimenzije Unije, ne bi li potakle drลพave ฤlanice da razvijaju trลพiลกno gospodarstvo koje bi bilo visoko kompetitivno ali istovremeno u stanju da garantira punu zaposlenost i druลกtveni napredak.

Meฤ‘u brojnim poduzetim inicijativama, posebno vrijedna pomena je ona usmjerena na stvaranje tzv. Europskog stupa socijalnih prava, inicijativa koja je danas, kako se ฤini, vrlo blizu da postane realnost. Naime, 26. travnja 2017. zastupnici Europskog parlamenta, okupljeni na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, usvojili su prijedlog, predstavljen od strane Europske komisije, o uspostavi Europskog stupa socijalnih prava.

Tokom narednih mjeseci, Europski parlament ฤ‡e, u bliskoj suradnji s Komisijom i Vijeฤ‡em, raditi na preporukama za dopunu i poboljลกanje predloลพenog Stupa, ฤija bi konaฤna verzija trebala biti zajedniฤki objavljena od strane tri glavne europske institucije na Socijalnom samitu koji ฤ‡e se odrลพati u ล vedskoj 17. studenog ove godine.

O ฤemu je zapravo rijeฤ

Europski stup socijalnih prava odnosi se na skupinu kljuฤnih naฤela i prava razvrstanih u tri glavne kategorije:

1) jednake moguฤ‡nosti i pristup trลพiลกtu rada (obrazovanje, osposobljavanje i cjeloลพivotno uฤenje; rodna ravnopravnost; jednake moguฤ‡nosti; aktivna potpora zapoลกljavanju)

2) pravedni radni uvjeti (fleksibilnost i sigurnost zaposlenja; plaฤ‡e; informacije o uvjetima rada i zaลกtiti u sluฤaju otkaza; socijalni dijalog i ukljuฤenost radnika; ravnoteลพa izmeฤ‘u profesionalne aktivnosti i porodiฤnog ลพivota; zdravo, bezbjedno i adekvatno radno okruลพenje; zaลกtita osobnih podataka)

3) socijalna zaลกtita i inkluzija (skrb o djeci i pruลพanje potpore maloljetnicima; socijalna zaลกtita; naknade za nezaposlene; minimalni dohodak; starosna mirovina; zdravstvena skrb; inkluzija osoba s invaliditetom; dugotrajna skrb; udomljavanje i pruลพanje pomoฤ‡i beskuฤ‡nicima; pristup osnovnim uslugama)

Cilj Stupa nije uspostava novih naฤela i prava, nego aลพuriranje i upotpunjavanje onih veฤ‡ utvrฤ‘enih pravnom steฤevinom Europske unije i meฤ‘unarodnim normama, imajuฤ‡i u vidu duboke promjene koje su se u skorije vrijeme desile na europskom trลพiลกtu rada i u druลกtvu uopฤ‡e.

ล to se tiฤe pravne prirode ovog dokumenta, on je zamiลกljen kao referentni okvir za usmjeravanje djelovanja drลพava ฤlanica koje bi, inspiriลกuฤ‡i se naฤelima u njemu sadrลพanim, trebale provoditi, na nacionalnoj razini, zakonodavne reforme gospodarstvenog sektora usmjerene unapreฤ‘enju uvjeta ลพivota i rada svih graฤ‘ana.

Ova inicijativa primarno je usredotoฤena na zemlje europodruฤja, no mogu joj se prikljuฤiti i ostale drลพave ฤlanice Europske unije.

Proces elaboracije

Usvajanju konaฤnog teksta Europskog stupa socijalnih prava, u travnju ove godine, prethodio je dug put. Od samog formiranja, 2014. godine, aktualni saziv Europske komisije insistirao je na nuลพnosti jaฤanja socijalne dimenzije Europe, a veฤ‡ rujna 2015. predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio je nadu da ฤ‡e ta teลพnja prerasti u stvaranje Europskog stupa socijalnih prava.

Od tog momenta, Komisija poฤinje aktivno suraฤ‘ivati s drลพavama ฤlanicama, ostalim europskim institucijama, socijalnim partnerima, civilnim druลกtvom i graฤ‘anima u definiranju sadrลพaja Stupa. U oลพujku 2016. predstavljen je prvi nacrt dokumenta, uz pokretanje javne rasprave koja je trajala do 31. prosinca 2016. Nakon toga je, u travnju 2017, Komisija predstavila Europskom parlamentu svoj prijedlog Europskog stupa socijalnih prava, elaboriran upravo na temelju doprinosa pristiglih tokom trajanja javne rasprave.

Daljnji koraci

U cilju postizanja djelotvorne provedbe naฤela i prava sadrลพanih u ovom dokumentu, njegovo usvajanje nuลพno je propratiti daljnjim inicijativama, zakonodavnog i nezakonodavnog karaktera. Nekoliko konkretnih primjera takvih inicijativa predstavljeno je tokom pomenute plenarne sjednice Europskog parlamenta od strane povjerenice za zapoลกljavanje, socijalna pitanja, vjeลกtine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Prije svega, planira se uspostavljanje jednog mehanizma monitoringa, u vidu digitalnog pregleda socijalnih pokazatelja, na temelju kojeg ฤ‡e biti mjeren napredak postignut od strane drลพava ฤlanica u provedbi Stupa.

Nadalje, Stupom ฤ‡e se potaknuti aktivnosti koje se provode u okviru tzv. Europskog semestra, tijekom kojeg, u razdoblju od prvih ลกest mjeseci u godini, drลพave ฤlanice, na temelju smjernica dobivenih od europskih institucija, usklaฤ‘uju svoje gospodarske i proraฤunske politike, te politike zapoลกljavanja.

ล to se tiฤe financijske potpore za provedbu mnogih kljuฤnih aspekata Stupa, ona ฤ‡e biti osigurana iz europskih fondova, posebice Europskog socijalnog fonda.

Meฤ‘u brojnim zakonodavnim inicijativama usmjerenim upotpunjavanju Stupa, istiฤe se prijedlog Direktive o ravnoteลพi izmeฤ‘u poslovnog i privatnog ลพivota roditelja i skrbnika, koji ima za cilj utvrฤ‘ivanje novih ili viลกih minimalnih standarda za roditeljski dopust uopฤ‡e, te posebice za onaj oฤinski.

Komisija pritom namjerava nastaviti konsultacije sa socijalnim partnerima kako radi osuvremenjivanja zakonodavstva o zapoลกljavanju (u cilju priznavanja minimalnih prava svim kategorijama radnika, ukljuฤujuฤ‡i i one koji obavljaju atipiฤne poslove) tako i radi definiranja moguฤ‡ih novih zakonskih odredbi vezanih za pristup socijalnoj zaลกtiti.

Doprinos Europskog parlamenta

Meฤ‘u akterima koji su suraฤ‘ivali s Komisijom u elaboriranju teksta Stupa i osmiลกljavanju inicijativa uz njega vezanih, naroฤito bitan doprinos pruลพio je Europski parlament, koji je 19. sijeฤnja 2017. na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio rezoluciju koja sadrลพi ฤitav niz preporuka usmjerenih na poticanje inovativnih i progresivnih aktivnosti EU na polju socijalne politike, koje bi bile u skladu sa suvremenim razvojnim trendovima.

Ovom rezolucijom eurozastupnici su, izmeฤ‘u ostalog, istakli urgentnost jamฤenja osnovnih prava svim radnicima, neovisno o vrsti radnog odnosa ili ugovora, ukljuฤujuฤ‡i i najnovije forme zapoลกljavanja, poput rada na poziv (on demand) ili preko digitalnih platformi. Preporuฤeno je, meฤ‘utim, izbegavanje izrazito atipiฤnih formi zapoลกljavnja (poput tzv. ugovora na nula sati), odnosno njihovo maksimalno ograniฤavanje (kao u sluฤaju rada na poziv).

Takoฤ‘er je istaknuta izrazita vaลพnost obezbjeฤ‘ivanja dostojanstvenih radnih uvjeta za staลพiste i pripravnike, ukljuฤujuฤ‡i adekvatnu novฤanu naknadu.

Nadalje, prepoznata je potreba za efikasnijim suzbijanjem rada na crno, uz predlaganje uvoฤ‘enja โ€œeuropske karte socijalne sigurnostiโ€œ koja bi radnicima omoguฤ‡ila da imaju uvid u sopstvene doprinose socijalnom sistemu gdje god da su zaposleni unutar jedinstvenog europskog trลพiลกta.

Najzad, Parlament je skrenuo pozornost na to da, ukoliko se ลพeli dati kredibilitet Europskom stupu socijalnih prava, on bi morao biti definitivno usvojen i uฤinjen operativnim najkasnije do kraja 2017. godine.

Iz dosad navedenog razvidno je da su neke od pomenutih preporuka Europskog parlamenta veฤ‡ usvojene od strane Komisije, dok druge joลก uvijek ฤekaju na usvajanje. To je potpuno razumljivo jer puna provedba naฤela i prava sadrลพanih u Stupu neumitno predstavlja postepen proces, koji ฤ‡e s vremenom zasigurno biti obogaฤ‡ivan novim prijedlozima. Za oฤekivati je dakle da ฤ‡e Komisija u skoroj buduฤ‡nosti poduzeti daljnje inicijative u pravcu konkretne provedbe Stupa, izmeฤ‘u ostalog i zbog toga ลกto taj dokument, sam po sebi, ima veliku poticajnu vrijednost.

U svakom sluฤaju, unatoฤ ฤinjenici da nema obvezujuฤ‡i karakter, usvajanje Europskog stupa socijalnih prava predstavljalo bi izuzetno bitan korak u poticanju drลพava ฤlanica na modernizaciju politika zapoลกljavanja i socijalnih politika, za kojom postoji prijeka potreba. Naime, iako su sustavi socijalne skrbi drลพava ฤlanica EU meฤ‘u najnaprednijim na svijetu, nuลพno ih je konstantno osuvremenjivati, prateฤ‡i evoluciju druลกtva, ne bi li se izbjeglo njihovo pretvaranje u privilegiju malobrojnih, u neลกto ฤega bi brojne kategorije stanovniลกtva, naroฤito mladi, mogle ostati u potpunosti liลกene.

Socijalna prava i antidiskriminacija

Nediskriminacija jedna je od kljuฤnih ideja na kojima se temelji Europski stup socijalnih prava. Ukoliko ลพelite saznati neลกto viลกe o razvojnoj putanji europskih antidiskriminacionih politika, te o njihovom znaฤaju i dometu, ukljuฤite se u naลก online kurs pokrenut u okviru projekta โ€œParlament pravaโ€œ.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta