EuroPride u Srbiji: I uspeh i poraz

I pored zabrane Parade ponosa i nasilne reakcije huligana i desniฤara, u Beogradu je odrลพana protestna ลกetnja i zavrลกen EuroPride. I ovaj dogaฤ‘aj pokazao je duboke podele meฤ‘u graฤ‘anima koje su podsticane reakcijama zvaniฤnika

20/09/2022, admin - Beograd

EuroPride-u-Srbiji-I-uspeh-i-poraz

Beograd 17. septembar 2022. ยฉ Belgrade Pride /Vesna Laliฤ‡

Dan nakon Parade ponosa 17. septembra, centralnog dogaฤ‘aja beogradskog EuroPride-a , organizatori mogu da kaลพu da su uspeli da ceo dogaฤ‘aj sprovedu do kraja a vlast da je obezbedila da uฤesnici povorke, meฤ‘u kojima su bili evropska komesarka za ravnopravnost Helen Dali, evroparlamentarci i strani ambasadori, zavrลกe ลกetnju bez ozleda.

Tokom Parade, u ลกirom centru grada, protivnici i huligani su pokuลกavali da doฤ‘u do mesta gde je LGBT+ povorka ลกetala, izazivali incidente i sukobljavali se sa policijom. Premijerka Srbije Ana Brnabiฤ‡ saopลกtila je da je 5.200 policajaca obezbeฤ‘ivalo okupljanje, da su tog dana privedene 64 osobe a povreฤ‘eno je 13 policajaca. Organizatori EuroPride-a su naveli da je viลกe od petoro uฤesnika napadnuto prilikom povratka sa dogaฤ‘aja a mediji su izvestili da su napadnuti aktivisti iz Albanije i Nemaฤke.

Viลกe od stotinu razliฤitih dogaฤ‘aja bilo je organizovano tokom nedelje EuroPride od 12 do 18 septembra. Najriziฤnija je bila ลกetnja, Parada ponosa, koju je policija zabranila, sledeฤ‡i poruku predsednika Srbije Aleksandra Vuฤiฤ‡a da EuroPride i Parada neฤ‡e biti odrลพani jer je tako odluฤila Vlada Srbije koja je i dalje u tehniฤkom mandatu.

Obrazloลพenje je bilo da je Parada ponosa riziฤna zbog snaลพnog otpora i protesta jednog dela javnosti, dok su se s druge strane LGBT+ zajednica i graฤ‘ani koji ih podrลพavaju pozivali na Ustav i naฤelo slobode okupljanja.

Sud je odbio prituลพbe organizatora, da bi na kraju bila skraฤ‡ena marลกruta na nekoliko stotina metara, kuda je nekoliko hiljada uฤesnika po jakoj kiลกi proลกetalo kroz park do stadiona Taลกmajdan gde je okupljanje bilo zavrลกeno koncertom. Ministar policije Aleksandar Vulin je, kada se sve okonฤalo, rekao da njegovo ministartsvo zapravo nije dozvolio ลกetnju veฤ‡ su "svi uฤesnici ove manifestacije bezbedno sprovedeni na koncertโ€.

Pretnje i kletve

Uลพarenu atmosferu su nedeljama pred Prajd podsticale desniฤarske grupe, izjave nekih opozicionih lidara poput Boลกka Obradoviฤ‡a (Dveri) kako ฤ‡e izvesti 100.000 ljudi na ulice protiv LGBT graฤ‘ana ili Vuka Jeremiฤ‡a (Narodna stranka) da je Prajd riziฤan zbog epidemije majmunskih boginja. Ipak, posebno upeฤatljivu ulogu odigrala je Srpska pravoslavna crkva (SPC).

Najpre je vladika SPC Nikanor prokleo sve koji organizuju uz poruku: โ€žda imam oruลพje i to bih upotrebio, ali ga nemamโ€œ i posebno prozvao premijerku Anu Brnabiฤ‡ koja je otvoreno gej i poreklom Hrvatica da: โ€žniti je naลกe vere, niti je naลกeg poreklaโ€œ a da su โ€žnjezini roditelji i dedovi bili naลกi neprijatelji, koljaฤi srpskog narodaโ€œ.

Patrijarh Porfirije nije osudio reฤi ovog vladike ali je podrลพao zabranu EuroPride-a. Na skupu koji su organizovali desniฤari uz podrลกku SPC, on je sluลพio moleban i poruฤio da je Crkva "protiv svakog oblika nasilja, javnog ลพigosanja i progona bilo koga", ali i: "zlo se ne leฤi i ne pobeฤ‘uje nasiljem, nego se na taj naฤin samo umnoลพava". Na sajtu SPC objavljen je poziv patrijarha da se u svim crkvama ฤita Molitva za svetinju braka i porodice u kojoj se govori o socijalnom inลพenjeringu, ideologiji koja je nametnuta spolja u nameri da se โ€œporuลกe identitetski temelji i stubovi pojedinca i zajedniceโ€. Patrijarh takoฤ‘e traลพi od nadleลพnih organa da se iz ลกkola povuku svi udลพbenici sa lekcijama โ€œkoje propagiraju rodnu ideologijuโ€.

Ovakvo meลกanje SPC u ลพivot sekularne drลพave kakva je Srbija samo je dodatno podiglo temperaturu u preovlaฤ‘ujuฤ‡oj konzervativnoj javnosti koja o LGBT zajednici ne zna mnogo, ali ima izriฤite negativne stavove te dodatno produbilo antagonizam meฤ‘u graฤ‘anima. Bilo je upadljivo i da su suprotstavljene grupe bile podrลพane od razliฤitih strana meฤ‘unarodne zajednice. Dok su na Prajdu uz LGBT graฤ‘ane ลกetali gosti i politiฤari iz evropskih drลพava i ameriฤki ambasador, na okupljanjima desnice na transparentima uฤesnika mogao se videti Vladimir Putin.

Sloboda unutar policijskih kordona

Buka oko Parade ponosa iscenirana je od strane vlasti ne bi li zaguลกila mnogobrojne aktuelne teme, a jedna od njih je poฤetak primene sporazuma o ulazno-izlaznim dokumentima izmeฤ‘u Srbije i Kosova 1. septembra koji je prethodno izazivao politiฤke tenzije.

Ta buka je prekrila i dugogodiลกnje zahteve LGBT+ zajednice i graฤ‘anskih organizacija koje ih podrลพavaju. Proลกle godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavilo je predlog Zakona o istopolnim zajednicama, ali posle izjave predsednika Vuฤiฤ‡a da takav zakon neฤ‡e potpisati, o njemu se viลกe nije govorilo. Pre 10 godina izmenama Kriviฤnog zakona uvedena je obavezna oteลพavajuฤ‡a okolnost zadela uฤinjena iz mrลพnje zbog pripadnosti polu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu. Nije poznato da li je i koliko ljudi zbog takvih dela do sada kaลพnjeno. Nije se ovih dana ฤuo ni podatak o primeni Zakona kojim se zabranjuje diskriminacija LGBT graฤ‘ana koji je donet 2009.

Javnost u Srbiji pamti odrลพavanje prve Parade ponosa 2001. kada su brutalno prebijani uฤesnici povorke dok je policija sa strane posmatrala nasilje. Na Paradi 2010. bilo je viลกe od 150 povreฤ‘enih u sukobima koje su izazvali huligani i ekstremni desniฤari. Poslednjih godina LGBT+ ลกetnja proticala je uz manje incidente i oseฤ‡anje da povorka koja se kreฤ‡e ulicama u zatvorenom krugu okruลพena jakim policijskim kordonima nema ni pravu slobodu kretanja niti razumevanje ลกire javnosti za probleme sa kojima se suoฤava. Tako je i ove godine, otvorena i nekaลพnjiva mrลพnja prema LGBT+ graฤ‘anima, protesti protiv njih, pozivanje na patrijarhalne, porodiฤne vrednosti, a istovremeno i na nasilje, poraลพavajuฤ‡a slika Srbije.

Prema podacima organizacije Da se zna tokom 2021. je zabeleลพeno 83 incidenta, fiziฤkih i verbalnih napada na LGBT+ osobe, ลกto je ฤak 37% viลกe nego 2020. To je najveฤ‡i broj dokumentovanih incidenata u toku jedne godine, od 2017, od kada ova organizacija radi monitoring. Istiฤe se da posebno zabrinjava โ€œลกto je 68 incidenata, odnosno ฤak 82% ostalo neprijavljeno nadleลพnim institucijama, najviลกe zbog nepoverenja u institucijeโ€.

Kada je Ana Brnabiฤ‡ 2017. postala premijerka, svetski mediji su objavili da je ona ne samo prva ลพena na ฤelu Vlade Srbije veฤ‡ i otvoreno deklarisana kao lezbejka. LGBT+ zajednica i deo javnosti u Srbiji oฤekivao je da ฤ‡e svojim primerom i voฤ‘enjem Vlade uticati na poboljลกanje poloลพaja ne samo njih veฤ‡ i drugih ugroลพenih grupa. To se nije desilo i na tribini tokom EuroPride-a je doฤekana zviลพducima, a na Paradi se nije pojavila kao ni drugi drลพavni zvaniฤnici.

Na kraju EuroPride nedelje Brnabiฤ‡ je zakljuฤila da je Srbija pokazala da je ozbiljna drลพava koja poลกtuje prava svih graฤ‘ana. โ€œZavrลกili smo konaฤno sa ovom temom, stavljamo taฤku na to. Okreฤ‡emo se veฤ‡im problemima, bitnijim stvarima", rekla je i tako na najjasniji naฤin izrazila odnos drลพave prema LGBT+ graฤ‘anima Srbije.

 

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta