351,8 milijardi eura: toliko je Europska unija namijenila kohezijskoj politici u razdoblju 2014. – 2020. (2021. počelo je novo sedmogodišnje programsko razdoblje). Ovim sredstvima, koja su činila otprilike trećinu ukupnog proračuna EU, financirane su stotine tisuća projekata, čiji je glavni cilj bio povećati integriranost, učinkovitost i održivost raznih teritorija unutar EU. Među ostalim ciljevima, kohezijski fondovi odigrali su značajnu ulogu u poticanju tranzicije EU ka obnovljivim izvorima energije.

Naime, sredstvima iz kohezijskih fondova financirana je suradnja između istraživačkih instituta i tvrtki, kao i razvoj inovativnih tehnologija. Investirano je u mreže za prijenos i distribuciju te u postrojenja za skladištenje energije. Kohezijska politika također je pružila značajnu financijsku podršku za izgradnju solarnih i vjetroelektrana, postrojenja na biomasu i drugih sustava za proizvodnju čiste energije.

EU fondovi za obnovljive izvore energije

U razdoblju 2014. – 2020. EU ukupno je izdvojila oko 5,9 milijardi eura za ulaganja u projekte usmjerene na obnovljive izvore energije. Ovi projekti mogu se podijeliti u četiri makro kategorije prema vrsti korištenog izvora: energija vjetra, fotonaponska energija, biomasa i ostale obnovljive energije (hidroelektrična, geotermalna i morska energija). Najviše sredstava uloženo je u postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije: skoro 2,78 milijardi eura, odnosno 47 posto ukupnih sredstava. Slijede biomasa i ostali izvori obnovljive energije sa po 1,3 milijarde eura, i najzad energija vjetra s 513 milijuna eura.

 

Međutim, raspodjela ovih sredstava među državama članica bila je vrlo neujednačena, bilo da je riječ o ukupnim sredstvima izdvojenim za svaku pojedinačnu državu – koja dobrim dijelom ovise o količini kohezijskih fondova na koju određemo područje ima pravo te o prioritetima koje definiraju vlade i lokalne vlasti – bilo po pitanju podjele sredstava namijenjenih ulaganjina u različite izvore obnovljive energije.

Među zemljama koje su dobile najviše sredstava ističe se Poljska, za koju je izdvojeno oko 1,56 milijardi eura, dakle više od četvrtine ukupnih sredstava koje je EU posljednjih godina namijenila za projekte vezane uz obnoljivu energiju. Slijede Španjolska (951 milijun eura) i Mađarska (689 milijuna). Ostale zemlje, prije svega one u sjevernoj Europi, dobile su po svega nekoliko milijuna eura za projekte u ovom području. Postoje čak zemalje, kao što je na primjer Bugarska, u kojima nije financiran nijedan značajan projekt usmjeren na obnovljive energije. Najzad, za ovaj sektor izdvojeno je 130 milijuna eura u sklopu Interreg programa koji obuhvaća transnacionalne projekte u čijoj provedbi sudjeluje više regija smještenih duž granica među državama članicama.

Iz grafikona mogu se iščitati određene razlike u načinu na koji pojedine države pristupaju proizvodnji energije i energetskoj tranziciji. U Francuskoj, na primjer, od svih izvora obnovljive energije, najviše europskih sredstava uloženo je u biomasu. U Rumunjskoj, za razliku od većine država članica, podjednaka sredstva usmjerena su na projekte vezane uz energiju vjetra i one vezane uz sunčevu energiju, te je samo na Rumunjsku otišlo više od trećine ukupnih sredstava koje je EU izdvojila za vjetroelektrane.

Projekti za obnovljivu energiju koje financira EU

Sredstvima koja su u sklopu kohezijske politile EU izdvojena za obnovljivu energiju (ukupno 5,9 milijardi eura) podržano je više od 12.000 projekata, od kojih je svaki u prosjeku dobio oko 36.000 eura iz europskih fondova. Ovo međutim nije konačan broj financiranih projekata, s obzirom da su pojedini projekti još uvijek u fazi provedbe ili pred okončanjem, te još uvijek nisu zavedeni.

Zahvaljujući podacima koje je objavila Europska komisija, moguće je locirati 11.195 projekata za koje su trenutno dostupne informacije. Pored opisa projekta, podaci pokazuju tko je dobio sredstva i koliko je uložila EU.

 

Među dostupnim projektima, najznačajniji, s gospodarske točke gledišta, jeste projekt “My Electricity”, proveden u Poljskoj i podržan od strane EU s više od 193 milijuna eura. Projekt je sastavni dio europskih politika usmjerenih na poticanje energetskih zajednica građana koje proizvode čistu energiju. Naime, u sklopu projekta predviđeno je instaliranje više tisuća malih fotonaponskih elektrana u stambenim zonama diljem zemlje. Od ovih panela direktne koristi imaju upravo građani, koji više nisu samo potrošači već i proizvođači električne energije dobivene iz sunca.

Buduća financiranja klimatske tranzicije

Prilikom definiranja višegodišnjeg proračuna EU za razdoblje 2021. – 2027. povećana su sredstva kohezijske politike namijenjena obnovljivim izvorima energije. Još uvijek je prerano za potragu za detaljnim informacijama o pojedinačim projektima koji se polako konkretiziraju. Međutim, analizirajući raspodjelu sredstava po makro kategorijama, uočava se da je EU izdvojila više od 92 milijarde eura za projekte usmjerene na okoliš, od čega će 8,9 milijardi eura biti namijenjeno projektima za obnovljivu energiju, što predstavlja porast od preko 50% u odnosu na sredstva izdvojena u razdoblju 2014. – 2020.