Srbijanska policija uhapsila je koncem svibnja u Beogradu Željka Milovanovića pod sumnjom da je postavio i aktivirao eksploziv kojim su 23. listopada prošle godine u Zagrebu ubijeni hrvatski novinar Ivo Pukanić i njegov marketinški suradnik Niko Franjić. No, iako je hrvatska policija za Milovanovićem raspisala tjeralicu, on neće biti izručen, jer Milovanović uz hrvatsko ima i srbijansko državljanstvo.

Branimir Glavaš, početkom svibnja ove godine na Županijskom sudu u Zagrebu osuđen zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. godine, nekoliko je dana prije izricanja presude pobjegao u Bosnu i Hercegovinu. Iako je hrvatska policija za njim raspisala potjernicu, Glavaš neće biti izručen jer ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Ustav te zemlje zabranjuje izručenje svojih građana drugoj državi.

Bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, nakon što je zbog kriminala osuđen u Bosni i Hercegovini na 10 godina zatvora, pobjegao je u Hrvatsku gdje živi kao slobodan građanin, jer uz državljanstvo BiH ima i hrvatsko.

Riječki kirurg Ognjen Šimić, koji je u Hrvatskoj zbog primanja mita prošle godine osuđen na devet godina zatvora, također je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu i ne mora se bojati izdržavanja kazne niti izručenja Hrvatskoj, jer uz hrvatsko uživa i državljanstvo BiH.

"Svaki kriminalac ili zločinac na prostoru bivše Jugoslavije, koji imalo drži do sebe, pribavio si je državljanstvo bar dvije zemlje", rekao je ovom novinaru visoki policijski dužnosnik Republike Srbije, nakon što je ondje uhapšen Milovanović. "Milovanović se pobrinuo da ima čak tri: srbijansko, hrvatsko i državljanstvo BiH, pa je mogao zločine činiti u dvije zemlje i potom se skrivati u trećoj".

Branimir Glavaš, osuđenik za ratne zločine i bjegunac od hrvatskog zakona i zatvora, koji se sada skriva na području Bosne i Hercegovine, zorno je pokazao kako se može zlorabiti institut dvostrukog državljanstva. On je, kad je već bilo jasno da ga čeka zatvorska kazna, u listopadu prošle godine zatražio i dobio državljanstvo BiH. Iako je rođen u Osijeku, u Republici Hrvatskoj 1956. godine, i ni dana nije živio na području Bosne i Hercegovine, njeno je državljanstvo stekao temeljem činjenice da su mu ondje rođeni roditelji. Iako je očito da je državljanstvo isposlovao s namjerom da pobjegne u BiH kako bi u Hrvatskoj izbjegao zatvor, ni to nije zapreka da ondje uživa slobodu.

Prema podacima koje je objavio sarajevski list Dnevni Avaz više od 40 osoba koje uz državljanstvo BiH imaju i hrvatsko, a koji su proteklih godina na sudovima u toj državi osuđeni na zatvorske kazne ili su protiv njih pokrenute istrage, pobjeglo je u Hrvatsku. Koliko je takvih slučajeva, uz već spomenutog Glavaša i kirurga Šimića, koji se sakrivaju u BiH nije poznato, no zacijelo da ni taj broj nije manji. Posljednji je primjer bijega kontroverznog poduzetnika Blaža Petrovića koji je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu (čije državljanstvo također ima) kada je saznao da će u Zagrebu biti uhićen zbog sumnje za umiješanost u kriminal.

"Neki od hrvatskih kriminalaca koji se sada skrivaju u Bosni i hercegovačkih koji se skrivaju u Hrvatskoj, a za rata su bili vatreni pristalice Herceg-Bosne (paradržavne tvorevine u Bosni i Hercegovini koju je podržavao i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman) i pripojenja Hercegovine Hrvatskoj, sada su vjerojatno vrlo sretni što se nisu ostvarile njihove želje. Jer da jesu, oni danas ne bi imali gdje bježati pred zakonom", kaže jedan hrvatski političar.

Sve veći broj kriminalaca koji zbog zločina u jednoj državi, od zatvora bježi u drugu, postao je problem za zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. Tim prije što neke države, poput Bosne i Hercegovine svojim zakonima predviđaju da osoba s dvojnim državljanstvom, koja je počinila zločin u drugoj državi, u BiH može izdržavati kaznu samo ako na to da pristanak!
Države na taj način postaju utočište sve većeg broja kriminalaca koji su shvatili da nekažnjeno mogu pljačkati, ubijati i činiti druge zločine.

"U rujnu ove godine organizirat ćemo u Beogradu skup ministara unutarnjih poslova i pravosuđa iz naše regije kako bismo doskočili tom problemu. Srbija neće morati mijenjati ustav da bi omogućila izručivanje svojih građana drugim državama, jer je takva odredba već ranije brisana, ali će druge zemlje to morati učiniti. Međutim ni Srbija ne može izručivati svoje građane, sve dok ne budu sklopljeni bilateralni ugovori s državama u regiji. Zato ćemo predložiti da se izradi multilateralni ugovor, koji bi nakon promjena ustava u zemljama regije, napokon omogućio izručenje kriminalca", kaže Slobodan Homen, državni tajnik u Ministarstvu pravde Republike Srbije.

Do tada, kriminalci će moći uživati slobodu u drugim državama. No, čini se da će to još dugo biti tako, jer promjena ustava nije jednostavan posao i ne samo što traži vrijeme već i političku volju.