Crta u pijesku

Crnogorski ฤelnici nadaju se da ฤ‡e ovogodiลกnja turistiฤka sezona proteฤ‡i pod motom โ€žslab poฤetak – dobar zavrลกetakโ€œ. Ali, malo je naznaka da ฤ‡e se to zaista desiti

06/08/2010, Mustafa Canka - Ulcinj

Ljetnja sezona je skraฤ‡ena, ne samo u Crnoj Gori, veฤ‡ i na cijelom Mediteranu. Meฤ‘utim, intenzivan ลกpic, popraviฤ‡e slab poฤetak sezone, kaลพu crnogorski zvaniฤnici. Zahvaljujuฤ‡i porastu broja gostiju tokom ลกpica sezone, ministar turizma Predrag Neneziฤ‡ smatra da ฤ‡e se i u 2010. ostvariti planirani prihodi. โ€œSpektakularni rezultati ฤ‡e izostati, ali nema mjesta tvrdnjama dijela javnosti da je sezona propala. Sve ฤ‡e se to vrlo jednostavno demantovati u oktobru, kada budemo sabirali rezultateโ€, istiฤe on.

Situacija na terenu nije, meฤ‘utim, previลกe optimistiฤka, iako guลพvi ima na plaลพama i na ลกetaliลกtima primorskih gradova, a najviลกe u saobraฤ‡aju.

No, hotelijeri, ugostitelji i privatni stanodavci nisu zadovoljni odvijanjem turistiฤke sezone. Jer, ona se praktiฤno svela na dvije sedmice u julu i dvadesetak dana avgusta, ลกto je suviลกe malo da bi se zaradilo. Promet je, kako tvrde, znaฤajno manji nego lane: u prosjeku za petinu.

Nadalje, turistiฤka preduzeฤ‡a i stanovniลกtvo na Crnogorskom primorju su veoma optereฤ‡eni kreditima, koji se moraju vraฤ‡ati i to, jer drugih prihoda ima malo i nedovoljno, uglavnom od dobiti u sezoni. Veoma visoka stavka su porezi i komunalije, tako da dobit od sezone u Crnoj Gori veฤ‡ 20 godina traje gotovo koliko crta u pijesku. Do prvog talasa!

Ova sezona je pokazala da Crna Gora sve manje interesantna gostima iz zapadne Evrope, koji su do 1990. godine bili sinonim za turistu u toj zemlji. โ€žBroj Njemaca, tih ลกampiona svijeta u putovanju, je sada na nivou statistiฤke greลกkeโ€œ, kaลพe rezignirano dugogodiลกnji predstavnik Turistiฤkog saveza Jugoslavije u Frankfurtu Vukaลกin ฤ†ulafiฤ‡. On istiฤe da su njemaฤki gosti praktiฤno otjerani loลกom propagandom i graฤ‘evinskim radovima u sred sezone, kao i visokim cijenama za kvalitet usluga koje se pruลพaju.

Isti je stav profesora turistiฤke ekonomije Rade Ratkoviฤ‡a koji naglaลกava da Crne Gore nema na glavnim zapadnoevropskim trลพiลกtima. โ€žNjemci, na primjer, uฤestvuju u ukupnom prometu manje nego turisti iz Albanije, znatno manje nego Kosovari, tako da je naลกa ponuda orijentisana na tzv. regionalna trลพiลกta sa kratkom sezonom, sa niskom plateลพnom moฤ‡i i na trลพiลกta na kojima se ne moลพe graditi moderna turistiฤka industrija", tvrdi on.

Iako je liberalizovan vizni reลพim, gostiju iz regiona je u Crnoj Gori sada neลกto viลกe nego lane. Kosovari u veฤ‡em broju ovih ljetnjih dana posjeฤ‡uju svoju omiljenu destinaciju Ulcinj, dok je gostiju iz Bosne i Hercegovine takoฤ‘e viลกe. Izuzetak ฤine turisti iz Srbije, koji su do proลกle godine ฤinili gotovo polovinu stranih gostiju u Crnoj Gori, a koji ove godine rado putuju u Grฤku, Bugarsku, Tursku ili u Hrvatsku.

Kljuฤni razlog veฤ‡e posjete gostiju sa Kosova i BiH, kao i onih iz zemalja Istoฤne Evrope, je niska cijena privatnog smjeลกtaja. U svim mjestima na Crnogorskom primorju moลพete komotno spavati za osam eura, a u Ulcinju ฤak i za pet! Cijene prehrane takoฤ‘e su primjerene regionalnim gostima. Na primjer, hamburger se moลพe pojesti po cijeni od 1,5 do dva eura, a kuvana jela od tri do pet eura.

Naravno, postoje i ekskluzivni restorani gdje ruฤak za ฤetiri osobe ne moลพe biti jeftiniji od sto eura.

Analitiฤar Branka Plamenac smatra da je siva ekonomija goruฤ‡i problem u crnogorskom turizmu. โ€žOko 90 odsto prihoda u toj najvaลพnijoj privrednoj grani zemlje odlazi u privatne dลพepove vlasnika nelegalnih firmi, neregistrovanih smjeลกtajnih kapaciteta i privremenih objekata sa bogatom lepezom usluga: od smjeลกtaja preko hrane i zabave do prevoza i izletaโ€œ, pojaลกnjava ona.

Poลกto se sve i svaลกta prodaje na trotoarima, ลกetaliลกtima i putevima, turistiฤki radnici u ลกali kaลพu da je u Crnoj Gori sada najrazvijeniji โ€žtrotoarski turizamโ€œ.

โ€žNajveฤ‡e maskoteโ€œ pored glavnih saobraฤ‡ajnica su i dalje dileri, koji zaustavljaju turiste i nude im smjeลกtaj. To je rezultanta graฤ‘evinskog buma kojoj je bila izloลพena Crna Gora u proteklih pet godina, taฤnije procesa apartmanizacije crnogorske obale. Procjenjuje se da u toj zemlji ima oko 120 hiljada kuฤ‡a, vikendica i stanova za odmor u kojima borave njihovi vlasnici, njihovi prijatelji, pa ฤak i gosti, a da za to ne plaฤ‡aju ฤak ni boraviลกnu taksu!?

โ€žMnogo je aviona koji ovog ljeta lete iz Rusije za Crnu Goru, a u njima nema ni deset odsto turista. Sve ostalo su vlasnici stanova na naลกem primorju, ili oni kojima su oni dali kljuฤeve od tih nekretnina. Nad tim prometom, Crna Gora nema nikakvu kontroluโ€œ, kaลพe direktor Hotelsko-turistiฤkog preduzeฤ‡a โ€žKvin of Montenegroโ€œ Dragan Ivanฤeviฤ‡ i ocjenjuje to najveฤ‡im limitirajuฤ‡im faktorom razvoja crnogorskog turizma.

Ranih 90-tih โ€žglavna recepcijaโ€œ metropole crnogorskog turizma, Budve, bila je na autobuskoj stanici u Beogradu, gdje su se kljuฤevi za stanove i kuฤ‡e tamoลกnjih drลพavljana koji su imali nekretnine na Crnogorskom primorju predavali iz ruke u ruku. Sada je recepcija metropole crnogorskog turizma preseljena – u Moskvu.

Ovogodiลกnju sezonu obiljeลพio je ponovo skandal sa Svetim Stefanom. Naime, taj zaลกtitni znak crnogorske turistiฤke industrije, koji je 2007. godine zakupila singapurska kompanija โ€žAman rizortsโ€œ je veฤ‡ ฤetiri godine zatvoren. 13. jula je organizovana spektakularna proslava, 50-iลกnjica otvaranja tog jedinstvenog grada-hotela, na kojoj je uฤestvovao legendarni italijanski tenor Andrea Boฤeli.

โ€žAli, svjetla i raskoลก trajali su samo jednu noฤ‡. Tada je otvoreno samo par apartmana, a ovih dana, u sred sezone, se intenzivno radi i gradiโ€œ, saopลกtili su mjeลกtani tog naselja, okupljeni u nevladinoj organizaciji โ€žZa ljepลกi Sveti Stefanโ€œ.

Oni su zatraลพili do opลกtine Budva i drลพavnih organa da zaustave radove koji drastiฤno naruลกavaju ambijent i najavljuju da ฤ‡e, ukoliko se to ne desi, blokirati investitore.

Zvaniฤnici u Podgorici nadaju se da ฤ‡e svi radovi na obnovi i rekonstrukciji Svetog Stefana biti gotovi do 1. septembra.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta