Tradicionalni „Praznik mimoze“ održan je 55. put u Herceg Novom od 15. februara do 3. marta. Ova manifestacija obiluje događajima, od kulturnih zbivanja, mažoretkinja, koncerata, pozorišnih predstava, sportskih susreta do karnevala, koji predstavlja neku vrstu zaštitnog znaka ovog festivala. Dio karnevalske fešte je i performans koji se sastoji od „suđenja karnevalu“ i spaljivanja lutaka s likom raznih ličnosti iz javnog života, od kulture do politike. Prošle godine, na primjer, „lomača“ je bila namijenjena bivšem premijeru Dritanu Abazoviću, ali taj događaj nije izazvao značajniju pažnju u ovdašnjoj javnosti.

Ove godine, međutim, „spaljivanje“ jednog od najpoznatijih modernih crnogorskih književnika, možda još više obrazloženje koje je obavezni dio scenarija, prouzrokovalo je pravu buru i brojne polemike među javnim djelatnicima, piscima, novinarima, čak i političkim partijama.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) naveo je da "svjedočimo posljedici naopakih politika koje ne mogu donijeti toliko potrebne demokratske principe i slobode Crnoj Gori".

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila je da kada su se za vrijeme prethodnog režima borili za slobodu govora, nisu ni slutili da će doći vrijeme da jednog pisca "spaljuju" jer se ne slažu sa njegovim riječima. "Strašno", navodi se u objavi društvenoj mreži X.

“Ovo ne smije da bude zlodjelo grada. Ova glupost koja je ponizila i Praznik i Novljane (Nikolaidisa nije) ima idejnog tvorca, realizatore i autore. Neka se potpišu iznad i ispod ovog srama i budu ponosni na svoje maloumlje. Sumnjam da će osjetiti stid, to je na nama”, kazao je dramski pisac, Novljanin, Stevan Koprivica koji je svojevremeno i sam pisao scenarije za suđenje karnevalu.

Milojko Spajić, predsednik Vlade, poručio je da se sloboda govora mora njegovati i čuvati "čak i kad nam se ne dopada neki stav". Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je da je sa maskama i karnevalima "uvijek pitanje upravo dokle je granica".

"Jasan je moj stav da su sloboda govora i sloboda umjetničkog izražavanja neprikosnovene, i uvjerenje da još mnogo moramo da radimo kao društvo kako bi izražavali stavove neslaganja na sve prihvatljive načine. Kao ministarki kulture nije mi jasno kako idejni tvorci nijesu bili svjesni da spaljivanje lutke koja simbolizuje crnogorskog književnika, možemo posmatrati i kao simbolično spaljivanje slobodne i kritičke misli, rukopisa, knjiga", navela je Vujović u saopštenju.

Ukazala je da karneval je dio običaja, uz podsjećanje da su spaljivane i lutke sa likom predsjednika Vlade.

"Poznati su negativni stavovi pisca o Herceg Novom, što je možda bio povod da pisac postane Krnevo. Za karneval i za maske je uvijek pitanje dokle može da se ide u satiri, kritici i da li je ‘maski sve dozvoljeno’ kako običaji kažu", zaključila je Vujović.

Više državno tužilaštvo u Podgorici će preispitati da li ima elemenata krivičnog djela u nečemu što je zamišljeno kao karnevalski performans.

Oglasio se i Nikolaidis koji je rekao da je riječ o karnevalu i da samo „neznalica ili tašt čovjek ima problem sa karnevalom“.

„Nemam nikakav problem sa tim što će oni spaliti moju lutku i mislim da karnevalske svečanosti funkcionišu kao neka vrsta katarze. Da pojednostavim, spaliće me na karnevalu da me ne bi spalili u stvarnom životu i to je dobro, to je mnogo bolja opcija“, kazao je Nikolaidis.

Predsednik opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da su teze i informacije koje su se pojavile u medijima povodom karnevalske lutke rezultat nerazumijevanja karnevalske fešte.

On je, komentarišući uvrede koje su se mogle čuti na račun poznatog crnogorskog književnika, kazao da ljudi ne razumiju naše fešte i karnevale.

Uvjeravajući javnost da je sve bilo „mašti na volju karnevalista, tako je uvek bilo, tako će uvek i biti“, Katić je dodao da ne vidi „ništa da je tu sporno“.

„Ovo su samo duh i šarm Mediterana i sve je opet u odnosu na našu svetkovinu”, kazao je Katić.

Istine radi, Nikolaidis i Herceg Novi još od ranije imaju neraščišćenih računa.

Iako to ne može biti nikakav alibi, poznato je da pisac i Novljani nisu bili, blago rečeno, u velikoj ljubavi. „Dobrostivi grad Herceg Novi zaobilazim kao Đavola. Ne samo što mi se taj grad i njegovi stanovnici gade, nego zato što sam, svojevremeno, dobio formalnu zabranu ulaska u taj Raj na zemlji. […] Što se tiče Bosanaca, onih čijim je parama nakon zemljotresa 1979. ponovo izgrađena ta balega od grada, preporučujem da ga i sami u širokom luku zaobiđu“, napisao je svojevremeno Nikolaidis.

Kao što se vidi, Nikolaidis i Herceg Novi su se, ipak, ponovo sreli, ali ovog puta na improvizovanoj lomači, na kojoj je, uprkos nečijim namjerama, umjesto pisca, na kraju završio upravo Herceg Novi.

This publication was produced within the Collaborative and Investigative Journalism Initiative (CIJI ), co-funded by the European Commission. The contents of this publication are the sole responsibility of Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. Go to the Project page