Crnogorska Vlada je objavila da će ovog mjeseca biti raspisan tender koji će biti otvoren do juna naredne godine. Već je, navode zvaničnici u Podgorici, izvjesno da će se na njemu prijaviti najmanje dvadesetak renomiranih svjetskih i evropskih kompanija, te da će se u ponudi za istraživanje naći površina od 3100 kvadratnih kilometara.                                                                                                   

Pomoćnik crnogorskog ministra ekonomije Vladan Dubljević kaže da je realno očekivati da se do nafte dođe, jer je, kako ističe, nesporno da je jadranski basen plodno naftonosno polje. „Mi ne bi radili ovaj posao da ne smatramo da se u crnogorskom podmorju nalaze ležišta ugljovodonika. Poznato je da Hrvatska posjeduje velika komercijalna ležišta gasa, u Italiji su takođe otkrivena velika ležišta i gasa i nafte, u Albaniji proizvodnja nafte traje već 20-30 godina“, nabraja on.                                   

Prema „Strategiji razvoja energetike Crne Gore“, a koja se bazira na geološkim procjenama, rezerve nafte u crnogorskom podmorju su procjenjene na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara. A kako se vrijednost četiri nalazišta nafte u BiH procjenjuje se na 27 milijardi dolara, u ruskom „Gazpromu“ smatraju da se u sjevernim delovima Crne Gore takođe može doći do „naftne žile“.

U periodu od 1950-1991. godine u Crnoj Gori je izvedeno 17 istražnih bušotina, a u svima njima je praktično utvđena pojava gasa i nafte.  Najznačajnija naftonosna potencijalnost utvrđena je na krajnjem jugu zemlje, kod Ulcinja, te u podmorju Boke Kotorske. Ali, tadašnja tehnologija nije omogućavala dublji prodor u utrobu zemlje, koji bi dao željene rezultate. Na bušotini koja se nalazila u moru, sjeverozapadno od Budve, nafta je potekla, ali je nije bilo u komercijalnim količinama, tako da eksploatacija nije ni počela. Udružene jugoslovenske naftne kompanije su osamdesetih godina prošlog stoljeća bušili u uvali Valdanos kod Ulcinja do dubine od 5.309 metara. Na toj bušotini stavljen je čep, oko kojeg se često mogu vidjeti znatne količine naftne mrlje.

Iako je otvorena mogućnost da se do nafte ubrzo dođe, stručnjaci upozoravaju da Crna Gora kao ekološka država mora veoma voditi računa o zaštiti prostora. “Istraživanje i eksploatacija nafte i gasa obuhvata niz tehnoloških procesa, koji, izmaknu li kontroli, mogu da predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu”, kaže geolog dr Dušan Dragović. On ističe da prilikom objavljivanja tendera, odnosno sklapanja koncesionih ugovora za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorju Crne Gore, problematika životne sredine, odnosno održivi razvoj treba da dobije adekvatno mjesto. “U ovom momentu, bez kompleksne analize, teško je dati odgovor da li je istraživanje i eksploatacija nafte i gasa na Crnogorskom primorju alternativa turizma na tom području”, zaključuje Dragović.

Ta analiza u Crnoj Gori, međutim, još nije napravljena. Za sada je samo sigurno da crnogorski građani plaćaju najskuplje gorivo u regionu. Litar bezolovnog benzina u toj zemlji sa prosječnom platom od oko 480 eura se od početka ovog mjeseca prodaje po cijeni od 1,54 eura!?

Ekonomski ekspert Zarija Pejović kaže da dok se čeka čudo i da potekne nafta, prioritet za ovu zemlju treba da bude izrada programa njene finansijske konsolidacije, te podsticanja proizvodnje i zaposlenosti. “Čak iako se rezerve nafte otkriju imaćemo vjerovatno nastavak vladanja ovog režima slično bliskoistočnim režimima. Ne vjerujem, dakle, da će se to nešto značajnije odraziti na životni standard građana Crne Gore”, dodaje on.                                              

U crnogorskoj vladi je već isplanirano da će ta zemlja od naftnih kompanija ubirati 70 odsto njihovog profita na godišnjem nivou kroz unaprijed definisane naknade i poreze. Veći prihodi se očekuju za pet godina, odnosno oko 2017., kada, uostalom, stiže na naplatu najveći broj kredita kojima je aktuelna vlast u prethodne tri godine veoma zadužila Crnu Goru i sve njene građane.