Bosna i Hercegovina: zemlja u komi
Bosna i Hercegovina je trenutno u dubokoj politiฤkoj krizi. Ta kriza je tolika da bi se moglo reฤi da je to stanje kome. Govori Almir Terziฤ, politiฤki analitiฤar i novinar dnevnog lista Osloboฤenje
Nakon formiranja vlada, doลกlo je do krize Vijeฤa ministara BiH. Kakva je sada situacija?
Bosna i Hercegovina je trenutno u dubokoj politiฤkoj krizi. Ta kriza je tolika da bi se moglo reฤi da je to stanje kome. U BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 1995. godine u veฤoj ili manjoj mjeri su bile krize, ali ova koju sada imamo je daleko najveฤa. Zapravo period kada je u Bosni i Hercegovini doลกlo do zaustavljanja napretka na euroatlanskom putu je onaj u drugoj polovini proลกlog mandata, (2006. do 2010.), od kada se biljeลพe konstantni nazadci i ozbiljni potresi. Naime, posljednji, napredak desio se 2008. kada se potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruลพivanju (SSP) sa EU. Nakon toga uslijedio je period stagnacije. Ona je izrazito pojaฤana u, novom mandatu, nakon opฤih izbora 2010. i joลก uvijek traje, i pojaฤava se.
Mislim da je uzrok svega ลกto sada imamo kao posljedicu propast Aprilskog paketa promjena Ustava BiH, nakon ฤega se meฤunarodna zajednica povukla iz znaฤajnijeg procesa donoลกenja odluka, a stvari u veฤoj mjeri prepustila dogovoru politiฤkih lidera. Kako predsjednici politiฤkih partija i dalje djeluju iskljuฤivo po nacionalnoj matrici protekle godine jasno su pokazale da se oni ne mogu dogovoriti, a ฤesto zapravo i ne ลพele jer uvoฤenje evropske legislative je na njihovu ลกtetu. Dakle, cilj je ลกto duลพe zadrลพati BiH kao nesreฤenu drลพavu, jer samo tako politiฤki lideri pod krinkom zaลกtite toboลพnjih nacionalnih interesa mogu o(p)s tati na vlasti. Tako imamo situaciju da je BiH od zemlje koja je prednjaฤila u regionu po procesu prikljuฤenja EU, doลกla za vrlo kratko vrijeme na njegovo zaฤelje. Vidjevลกi da je meฤunarodna zajednica cijelu stvar prebacila na njihovu odgovornost politiฤki predstavnici u BiH su to iskoristili da rade viลกe za sebe i svoje stranke, nego za graฤane. Dakle, ono ลกto je nastalo nakon opฤih izbora 2010. prvo kod krize uspostave novog Vijeฤa ministara BiH koje je trajalo 15 mjeseci je samo posljedica onoga ลกto se deลกavalo nekoliko godina ranije.
Odlukom da u junu 2012. svega nekoliko mjeseci nakon njegovog formiranja doฤe do promjene parlamentarne veฤine samo je pojaฤan intenzitet dubokih podjela u zemlji, iza kojih se kriju laลพne zaลกtite nacionalnih interesa. Graฤani su puno viลกe oฤekivali od socijaldemokratskih opcija โ SNSD-a i SDP-a, ali se pokazalo da su oni u kombinaciji sa strankama koje su dominantno nacionalne, ipak veฤi generatori krize. Ona ฤe sasvim je izvjesno potrajati do opฤih izbora 2014. Bojim se da bi mogla biti i gora od sadaลกnje, jer se, sasvim je sigurno, interesi nove parlamentarne veฤine neฤe poklopiti.
Zaลกto nije funkcionirala platforma? Koji su razlozi sukoba izmeฤu SDA i SDP
Bojim se da zapravo nije bilo istinske ลพelje da Platforma uopฤe uspije u smislu dogovorenih programskih opredjeljenja iz tog dokumenta postignutog izmeฤu ฤetiri stranke โ SDP-a, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH. Razlog zaลกto je to tako treba traลพiti u ponaลกanju i stavovima SDP-a koje je cijelo to vrijeme zastupao. SDP kao partija koja je deceniju prije toga bila opoziciona imala je silnu ลพelju da postane dio vlasti prvenstveno kako bi se domogla pozicija ne samo u Vladi veฤ i javnim preduzeฤima u vlasniลกtvu drลพave gdje je ustvari i skoncentrirana moฤ. Da je tako najbolje svjedoฤi ฤinjenica da se Vlada FBiH mjesecima nakon uspostave bavila iskljuฤivo kadrovskom kombinatorikom i imenovanjima u javna preduzeฤa, ustanove i institucije. Iako se kao razlog sukoba SDP-a i SDA navodi protivljenje SDA usvajanju budลพeta institucija i meฤunarodnih obaveza za 2012. razlozi su daleko dublji. SDP je ลพelio izmjene Zakona o unutraลกnjim poslovima FBiH kojim bi se naruลกila nezavisnost policijskih struktura, ovladavanje medijima, prvenstveno FTV-om ฤemu se SDA protivila. Ali, pravi razlozi su joลก dublji, da tako kaลพemo. Naime, SDP je u raspodjeli pozicija dobio kompanije koje su ranije drลพali kadorovi Stranke za BiH kao ranijeg koalicionog partnera SDA u bivลกoj vlasti. U njima finansijska situacija nije baลก bila zadovoljavajuฤa, pa je SDP pokuลกao proลกiriti svoj utjecaj, a kao jedinu ลกansu vidio ga je u telekomunikacijama โ BH Telecomu kao najprofitabilnijoj kompaniji u drลพavi. Kako je SDA ostala ฤvrsto u odbrani ove kompanije od preuzimanja SDP-a mislim kako je to bila kap koja je prelila ฤaลกu. SDP je odluฤio da prekine svaku vrsti odnosa sa SDA i nastupilo je smjenjivanje njihovih kadrova. Jer, dobro je poznato da tamo gdje je moฤ i novac nastaju problemi oko njegove raspodjele. SDP je ลพelio i jedno i drugo. Nije dobio i okrenuo se protiv SDA, a time i Platforme.
Partnera je naลกao u HDZ-u BiH koji takoฤer, ลพeli samo pozicije, moฤ i vlast. Dakle, ljute protivnike SDP i HDZ BiH spojio je interes โ raspodjela drลพavnog blaga u korist stranaฤkih interesa, a pod okriljem laลพne zaลกtite nacionalnih, odnosno graฤanskih interesa.
ล ta znaฤi konkretno sporazum izmeฤu SNSD i SDP? Hoฤe li to proizvoditi stabilnost? Koji je razlog burne reakcije civilnog druลกtva? Zaลกto se ne spominje presuda Sejdiฤ โ Finci?
Dogovor predsjednika SDP-a i SNSD-a u svim svojim segmentima znaฤi da se od Bosne i Hercegovine ลพeli napraviti druga Bjelorusija u kojoj bi Lagumdลพija i Dodik igrali ulogu neprikosnovenih vladara. Lagumdลพija bi bio vladar u Federaciji BiH, a Dodik u RS-u, ลกto on zapravo i sada jeste, samo ลกto bi mu realizacija dogovora sa Lagumdลพijom omoguฤila da to traje narednih godina, a moลพda i decenija. Treba samo vidjeti da je predloลพenim izmjenama Izbornog zakona BiH predviฤena uspostava zatvaranja kandidacijskih listi, ลกto direktno implicira i uvoฤenjem sistema po kojem bi ubuduฤe mandati u parlamentima i skupลกtinama pripadali strankama, a ne izabranim zvaniฤnicima. Uvoฤenje imperativnog mandata koji se predlaลพe je najgori oblik guลกenja demokratskih procesa i potpunog zanemarivanja volje graฤana. A, do sadaลกnjeg izbornog sistema u BiH doลกlo se teลกkom mukom jer je primjenom sistema poluotvorenih listi na izborima i ฤinjenicom da mandat pripada izabranom zvaniฤniku, a ne stranci bar donekle osigurana autonomija zastupnika u parlamentima i skupลกtinama od autokratskog djelovanja njihovih predsjednika stranaka. Lagumdลพija i Dodik bi i da ukinu Glavni centar za brojanje glasova na nivou BiH koji je samo na posljednjim, lokalnim izborima otkrio preko 100 pokuลกaja prevara na biraฤkim mjestima ลกirom BiH. Da, nije bilo tog, kontrolnog sistema sve te nepravilnosti bi bile verificirane i ishod izbornih rezultata bi bio znatno drugaฤiji u brojnim opฤinama. Uspostavom da izbore provode entitetske i opฤinske izborne komisije, kako je predloลพeno sporazumom Lagumdลพija โ Dodik ne samo da bi se uruลกio izborni proces BiH veฤ bi se otvorila moguฤnost za manipulacije i izborni inลพenjering. To je onaj kljuฤni segment koji bi predsjednicima SDP-a i SNSD-a osigurao ลกto duลพu vlast ฤak i ako to ne bi bila volja biraฤa, koji su inaฤe, na posljednjim lokalnim izborima njihovim strankama znaฤajno uskratili povjerenje. Dakle, SDP i SNSD se boje svog poraza na izborima 2014. kojim se na ovaj naฤin on ลพeli zaustaviti.
Upravo ove ฤinjenice prepoznali su u nevladinim i organizacijama civilnog druลกtva i po prvi puta zajedniฤki, njih 300 odluฤilo se tome suprotstaviti. Pozvali su domaฤu i meฤunarodnu javnost i institucije, prvenstveno Vijeฤe Evrope da stane i odbrani demokraciju u BiH.
Tu su i nasrtaji na nezavisnost pravosuฤa, prvenstveno na imenovanja tuลพilaca koje bi se umjesto putem neovisnog Visokog sudskog i tuลพilaฤkog vijeฤa BiH trebalo obavljati u parlamentima, ugroลพavanje funkcioniranja Centralne banke BiH, te drลพavne kompanije za prijenos elektriฤne energije Elektroprijenosa BiH i niz drugih problematiฤnih stvari.
ล to se tiฤe presude Sejdiฤ โ Finci kao kljuฤnog elementa za napredak BiH na evropskom putu, nje nema jer se politiฤki lideri oko toga ne mogu sloลพiti, odnosno prije bih rekao, ne ลพele jer im odgovara ovakvo stanje. To je ono o ฤemu smo zapravo govorili na poฤetku. ล to gore za BiH i graฤane to bolje za njih. Da je tako svjedoฤi i ฤinjenica da implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga ฤeka joลก od decembra 2009. godine. Iako je njome zatraลพeno da se u BiH reguliraju i definiraju pitanja nacionalnih manjina, odnosno ostalih, ona se ukazala kao ลกansa pojedinim konstitutivnim narodima, prvenstveno hrvatskom da uฤvrsti svoje pozicije. Apsurd.
Koju ulogu igra meฤunarodna zajednica u tome? Mogu li se viลกe ukljuฤiti ili?
Meฤunarodna zajednica posljednjih godina zauzela je dosta pasivnu ulogu u svemu. Djelovanje OHR-a je gotovo zamrlo, Misija OSCE-a u BiH viลกe djeluje u savjetodavnoj funkciji, Ured Vijeฤa Evrope takoฤer. Isto je i sa Delegacijom EU u BiH i specijalnim predstavnikom Peterom Sorensenom od kojih se daleko viลกe oฤekivalo u smislu pritisaka na zvaniฤnike u BiH da povedu zemlju ka euroatlanskim integracijama. Umjesto toga doลกao je odgovor koji se stalno ponavlja โ sva odgovornost je na domaฤim liderima. Da, ali valjda su i u Bruxellesu viลกe vidjeli da te odgovornosti nema. Uski stranaฤki interesi su i dalje dominantni u odnosu na one opฤe bitne graฤanima. Zato i jesmo tu gdje smo sada โ u komi. U javnosti su se pojavile informacije kako su zapravo idejni tvorci sporazuma Lagumdลพija โ Dodik stranci, odnosno meฤunarodna zajednica. Ne vjerujem baลก u to. Jer, da je to tako vjerovatno ne bi Stefano Sanino, generalni direktor Direkcije EU za proลกirenje pisao vlastima BiH da ne smiju dirati sredstva Elektroprijenosa BiH, odnosno usmjeravati ga u javnu potroลกnju, kada se on planira za razvoj. Ima dakle, tu kontradiktornosti. A, da se meฤunarodna zajednica mogla i trebala ukljuฤiti viลกe to stoji. Cijenim kako je za BiH od izuzetne vaลพnosti da postane ฤlanica NATO-a i bar kandidat za ฤlanstvo u EU. Kada bi meฤunarodna zajednica u tome pomogla kroz jaฤi pritisak na vlasti BiH kako bi se to ostvarilo, vjerujem kako viลกe niลกta ne bi bilo isto. Tada bi graฤani mogli odahnuti, a meฤunarodni zvaniฤnici smanjiti svoj utjecaj u BiH.
Jer, pozivi liderima da preuzmu odgovornost neฤe baลก uroditi plodom. Pokazalo se to i u proteklom periodu. Zapravo najveฤi progres i reforme BiH je doลพivjela u periodu od 2002. do 2006. kada je meฤunarodna zajednica imala znaฤajnu ulogu u kreiranju donoลกenja odluka. Porazno, ali istinito. Domaฤi lideri u BiH su takvi da osim sile ne poznaju druge metode koje bi ih natjerale na neka rjeลกenja.
Imate li neki konkretan prijedlog, ideju, za rjeลกavanje politiฤke krize u BiH?
Trebao bih reฤi da predsjednici stranaka treba da se uozbilje i poฤnu raditi za dobrobit graฤana. Ali, svejedno da to i kaลพem znam da se takvo ลกto neฤe desiti jer su u proลกlim godinama pokazali da ne ลพele raditi za interese graฤana. Da jesu, odnosno da su to htjeli vjerujem kako bi BiH sada bila u rangu zemalja regiona, a ne na dnu. Kako ne vjerujem u moguฤi dogovor, ali ni funkcioniranje nove parlamentarne veฤine, bez SDA, bez problema politiฤka kriza ฤe trajati sasvim je sigurno i u naredne dvije godine. Opฤi izbori 2014. godine su prilika da se stvari u BiH konaฤno srede. Mislim kako je nuลพno definirati odredbama Izbornog zakona BiH obavezno glasanje na izborima bar za taj izborni ciklus. To nije nikakva nedemokratska niti metoda prisile jer se primjenjuje u visoko razvijenim zemljama kao ลกto je Finska, Belgija, pa primjerice i Australija. Takav sistem bi zauvijek delegitimirao tvrdnje predsjednika prvenstveno nacionalnih, ali i stranaka sa prefiksima socijaldemokratije da imaju i uลพivaju punu podrลกku graฤana. Jer, onih 40 do 45 posto biraฤa koji sada ne izlaze na izbore u BiH razoฤarani u cjelokupno stanje bi svojim stavom moglo promijeniti situaciju. Ako bi i nakon 2014. situacija ostala ista onda bi smo mogli s pravom reฤi da je to volja i ลพelja graฤana BiH. Do tada niti Dodik, niti Lagumdลพija ne mogu niti su lideri i voฤe u BiH jer broj osvojenih glasova, iako se radi o par stotina hiljada je svega desetak ili neลกto viลกe posto ukupne podrลกke biraฤa u BiH.
Tag: