Sud BiH je 1. avgusta potvrdio prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika u BiH. Dodik zvanično više nije na toj funkciji, a CIK je dužan raspisati prijevremene izbore za predsjednika entiteta.

Drugostepena presuda Suda BiH izazvala je niz zabrinjavajućih reakcija i prijetnji o nastavku pravno-političke eskalacije kroz nove odluke entitetskog parlamenta.

U reakciji neposredno nakon pravosnažne presude, Dodik je rekao da će se obratiti za pomoć, između ostalog, Srbiji, Rusiji, Mađarskoj i SAD-u. Očekivano i opetovano, negirao je Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, pogrdno govorio o Bošnjacima, pa i vrijeđao šefa diplomatije Ujedinjenog Kraljevstva Dejvida Lemija.

Pravni slijed nakon presude

Nakon što je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH početkom mjeseca potvrdilo prvostepenu presudu Dodiku, CIK je donio odluku o prestanku Dodikovog mandata predsjednika RS-a. Uslijedila je žalba Dodikove odbrane, a u ponedjeljak 18. avgusta Apelaciono odjeljenje Suda BiH donijelo je konačnu odluku o oduzimanju mandata.

Dodik samouvjereno smatra da njegova “era tek dolazi” uz nastavak narativa o Sudu BiH kao “političkom sudu”. Nastavlja i spinovanje o predmetu i presudi “protiv RS i srpskog naroda”, u čemu ga horski prate njegovi saradnici i pristalice, iako se postupak vodio protiv njega kao pojedinca.

Dodik podiže politički ulog najavljujući, gotovo prijeteći, mogućnost novog poglavlja obračuna sa institucijama države, nove sjednice Narodne skupštine RS (NSRS), bojkot i opstrukciju nadolazećih prijevremenih izbora za predsjednika RS-a.

Dodik je ranije naveo da, uprkos pravosnažnoj presudi, nema namjeru predati mandat koji mu je narod dao i najavio održavanje referenduma krajem septembra, kako bi dobio plebiscitarnu podršku za ostanak na vlasti.

Očekuje se zakazivanje ranije najavljene posebne sjednice NSRS na kojoj bi se trebalo diskutovati i odlučivati između ostalog o referendumu, za koju je dnevni red već objavljen u prethodnim danima.

Ukoliko ne bude poštovao odluku Centralne izborne komisije o oduzimanju mandata, koja je donesena po pravosnažnoj presudi državnog suda, protiv Dodika je moguće pokrenuti novu istragu za krivično djelo neizvršavanja odluka državnog organa.

Zanimljivo je da su Dodikovu vladavinu od 2006. godine obilježile desetine poziva na referendum , od kojih je održan samo jedan, 2016. godine, o neustavnom Danu RS. Rezultati nikada nisu službeno objavljeni, jer ih je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Prijeteće najave otcjepljenja, referenduma, nezavisnosti su poruke koje godinama odzvanjaju javnim prostorom kada god su Dodikovi interesi ugroženi.

Politička hipokrizija

Dodikov pravni tim je CIK-u uputio žalbu na odluku o oduzimanju mandata, donesenu na osnovu pravosnažne presude. O ovoj žalbi je odlučivalo Apelaciono odjeljenje Suda BiH. Pored toga, Dodikova odbrana od Ustavnom sudu BiH zatražila je privremenu zabranu izvršenja presude, a od Suda BiH je tražena – i dobivena – preinaka jednogodišnje zatvorske kazne u novčanu, čime je presuda praktično prihvaćena.

Sve navedene institucije državnog nivoa sistemski su osporavane od strane Dodika, njegovih najbližih saradnika i institucija RS-a. Hipokrizija s kojom se Dodikovi advokati obraćaju institucijama, koje sam Dodik ne priznaje, dovodi u pitanje i obezvrjeđuje upravo Dodikove ranije izjave, kao i odluke NSRS o nepriznavanju državnih institucija, njihovih odluka i presuda.

Rekonstrukcija Vlade RS, stanje opozicije i sudbina SNSD-a

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković u ponedjeljak 18. avgusta podnio je ostavku, što je uvod u rekonstrukciju Vlade RS, za šta se prema najavama lokalnih medija već nekoliko mjeseci čekao pravi politički trenutak.

U odlazećem sazivu Vlade RS, premijer i 4 od ukupno 16 ministara su na “crnoj listi” Sjedinjenih Američkih Država. U ovom trenutku nije jasno na koji način će se rekonstruisati Vlada RS, budući da je entitet trenutno bez predsjednika koji je nadležan da imenuje mandatara.

Dodikov SNSD je nakon presude pozvao političke aktere u RS-u, uključujući stranke opozicije koje kontinuirano označava izdajnicima, na osnivanje Vlade nacionalnog jedinstva nudeći im i ministarske fotelje. Pozvao je i na zajedničko djelovanje svih stranaka iz tog entiteta u državnim institucijama.

Dodikovi pozivi na formiranje Vlade nacionalnog jedinstva kao i na bojkot prijevremenih izbora za sada su naišli su na ambivalentne reakcije i mogli bi dovesti do polarizacije opozicije, kao i unutar pojedinačnih opozicionih stranaka.

Veliki izazovi za opoziciju predstavlja izuzetno oslabljen položaj u kojem se nalazi, ali i pitanje postizanja dogovora oko zajedničkog kandidata na eventualnim vanrednim izborima. Konkretniji stavovi opozicije očekuju se u narednim danima, imajući u vidu odluku o zvaničnom oduzimanju mandata Dodiku.

Neprimjerene reakcije Rusije, Mađarske i Srbije

Direktna podrška Ruske Federacije, Srbije i Mađarske Miloradu Dodiku, na način koji je protivan normama međunarodnog prava i principu suvereniteta koji podrazumijeva nemiješanje u unutrašnja pitanja druge zemlje, nije nikakva novost niti iznenađenje.

Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu kritikovala je presudu “ruskom igraču na Balkanu” i ocijenila je kao političku a ne pravnu, čime se nastavio pritisak na državno pravosuđe. Istovremeno su dovedeni u pitanje djelovanje i mandat Visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Presuda Dodiku bila je i predmet sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, koja je prije nekoliko dana sazvana na zahtjev Rusije, a uz podršku Kine. Predstavnik Rusije u UN-u je između ostalog poručio da je proces protiv Dodika “prijetnja stabilnosti BiH”.

Stranke “trojke” (SDP BiH, NiP i NS), inače koalicioni partneri Dodikovog SNSD-a u vlasti na državnom nivou, održale su sastanak sa ambasadorima zemalja “Kvinte” i EU na kojem su upozorili na “ruske prijetnje” nakon Dodikove presude. Ambasade zapadnih strateških partnera BiH pružile su podršku institucijama države.

Ministar vanjskih poslova Mađarske osudio je presudu Dodiku kao “politički lov na vještica”. Mađarska, upravo zahvaljujući Dodiku, u Republici Srpskoj po povoljnim koncesionim i drugim uvjetima realizira unosne projekte energetskog i eksploatacijskog karaktera, jačajući tako svoj ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu.

Dešavanja u BiH dobro su došla predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da fokus odvrati od unutrašnjih problema ka “ugroženoj braći” u RS-u.

U situaciji kada se nad građanima Srbije sprovodi najveća represija od protesta za vrijeme Miloševića, Vučić je u Beogradu ugostio Dodika na razgovoru o “unutrašnjim i spoljnim napadima na Srbiju i Srpsku”, “zaštiti nacionalnih interesa” i “narodnom jedinstvu”.

Neposredno nakon presude, Vučić je rekao da Srbija ne prihvata presudu i da će stajati uz RS, navodeći da su to između ostalog usvojeni zaključci sa sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Iako su vlasti RS-a do sada uložile veliki novac i trud da pridobiju naklonost administracije SAD-a, izvještaj Stejt Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH za 2024. godinu, objavljen prošle sedmice, označio je upravo vlast u RS-u kao glavni izvor prijetnji miru, demokratskim vrijednostima i institucijama BiH.