Bosna i Hercegovina, eksperimenti deliberativne demokratije

U Bosni i Hercegovini jedna skupลกtina graฤ‘ana predloลพila je rjeลกenje dugogodiลกnjeg problema ustavne reforme koja se iลกฤekuje veฤ‡ godinama, joลก od donoลกenja presude Sejdiฤ‡-Finci

01/10/2022, Serena Epis -

Bosnia-Erzegovina-esperimenti-di-democrazia-deliberativa

ยฉ BOLDG/Shutterstock

U nedjelju 2. oktobra graฤ‘ani Bosne i Hercegovine birat ฤ‡e ฤlanove troฤlanog Predsjedniลกtva BiH i zastupnike svih parlamentarnih skupลกtina u zemlji. Tijekom posljednjih mjeseci, reforma izbornog zakonodavstva ponovo je animirala politiฤku debatu u BiH. Nakon viลกemjeseฤnih diskusija, politiฤke stranke nisu uspjele postiฤ‡i dogovor o reformi, a propao je i pokuลกaj posredovanja Visokog predstavnika Christiana Schmidta, ฤiji su prijedlozi izazvali brojne proteste graฤ‘ana. Kao rezultat svega navedenog, na predstojeฤ‡im izborima ponovo ฤ‡e se glasati po sistemu koji diskriminiลกe sve graฤ‘ane koji se ne identifikuju ni sa jednim od tri konstitutivna naroda.

U februaru ove godine, na inicijativu Delegacije Evropske unije u BiH, odrลพana je Skupลกtina graฤ‘ana u kojoj su sudjelovali graฤ‘ani iz cijele zemlje koji su se tijekom dva vikenda okupili da diskutuju o ustavnoj krizi i reformi izbornog zakonodavstva.

Razgovarali smo s Nenadom Stojanoviฤ‡em, profesorom Univerziteta u ลฝenevi, koji je sudjelovao u Skupลกtini graฤ‘ana kao struฤnjak i jedan od odgovornih za osmiลกljavanje inicijative.

Kako se odvijala Skupลกtina graฤ‘ana?

Ideja Skupลกtine graฤ‘ana bila je okupiti 57 graฤ‘anki i graฤ‘ana โ€“ toliko zastupnika imaju oba doma Parlamentarne skupลกtine BiH โ€“ nasumiฤno odabranih iz cijele zemlje radi diskusije i predlaganja preporuka po pitanju diskriminatornog karaktera politiฤkog sistema i izbornog zakona. U suradnji s istraลพivaฤkim institutom IPSOS u BiH , poslato je 4000 pisama po nasumiฤnom principu, na koja je odgovorilo oko 200 osoba, dakle 5 posto, ลกto je u skladu s prosjekom zabiljeลพenim tijekom sliฤnih inicijativa u drugim evropskim zemljama. Polazeฤ‡i od ove prve skupine, proveli smo drugi odabir, ovaj put po sistemu reprezentativnih uzoraka. Na kraju je u Skupลกtini sudjelovalo oko pedeset osoba, koje je kroz diskusije vodila grupa facilitatora.

Vi ste bili direktno ukljuฤeni kao struฤnjak i jedan od odgovornih za osmiลกljavanje Skupลกtine, dakle imate direktno iskustvo kada je u pitanju ova inicijativa. Kakve su bile reakcije sudionika? Kako su pristupili raspravama?

Svi su bili vrlo disciplinovani, angaลพovani, zainteresovani i ozbiljni. Ovo iskustvo potvrdilo je ono ลกto sam veฤ‡ konstatovao tijekom drugih skupลกtina, to jest ฤinjenicu da โ€œobiฤniโ€ graฤ‘ani โ€“ dakle osobe koje nisu politiฤari โ€“ kada jednom prihvate ovaj zadatak, vrlo ozbiljno ga shvataju. Pored toga, u izvjesnom smislu su zahvalni jer imaju moguฤ‡nost reฤ‡i ลกta misle o veoma bitnim politiฤkim temama, poput izborne reforme u Bosni i Hercegovini. Od donoลกenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdiฤ‡-Finci 2009. godine, Bosna je praktiฤno obvezna promijeniti izborni sistem, no do danas politika nije bila u stanju pronaฤ‡i rjeลกenje. Stoga je uvijek zadivljujuฤ‡e vidjeti graฤ‘anke i graฤ‘ane koji po profesiji nisu politiฤari kako ozbiljno raspravljaju, bez ikakvih meฤ‘uetniฤkih tenzija (grupe su naravno bile mjeลกovite, sudionici nisu bili podijeljeni po regijama niti po etniฤkoj pripadnosti). U komplikovanom bosanskom kontekstu, raditi s graฤ‘ankama i graฤ‘anima vraฤ‡a izvjesnu nadu, jer ljudi pokazuju da su sposobni prevaziฤ‡i barijere, stvarne ili navodne, i angaลพovati se da neลกto zajedno stvore.

Kakva rjeลกenja su predloลพili sudionici?

Krajnji rezultat rada Skupลกtine je izvjeลกฤ‡e koje sadrลพi sedamnaest preporuka.

Meฤ‘u raznim prijedlozima koji se tiฤu troฤlanog Predsjedniลกtva Bosne i Hercegovine โ€“ u koje ne moลพe biti biran predstavnik Ostalih, taฤnije predstavnik manjina koje ลพive u zemlji โ€“ [sudionici u Skupลกtini] predloลพili su jedno interesantno i inovativno rjeลกenje koje se razlikuje od svih dosadaลกnjih. Prije svega, sugerisali su da se smanje ovlasti Predsjedinลกtva, koje bi trebalo postati reprezentativno Predsjedniลกtvo, uz prebacivanje odreฤ‘enih ovlasti na Vijeฤ‡e ministara. Pored toga โ€“ ovo je zaista interesantan element โ€“ predloลพili su da se ฤlanovi Predsjedniลกtva biraju meฤ‘u kandidatima izabranim od strane Parlamentarne skupลกtine BiH kako bi se osigurao narodni legitimitet. Svaki od ฤetiri Predsjednika โ€“ po jedan iz svakog konstitutivnog naroda te jedan iz reda Ostalih โ€“ obnaลกao bi vlastitu funkciju godinu dana, po rotacionom principu, nakon ฤega bi se vratio na funkciju skupลกtinskog poslanika. Ovo je kreativno i izvodljivo rjeลกenje koje, kad bolje razmislimo, podsjeฤ‡a na jedan sistem u Velikoj Britaniji, takozvani Vestminsterski sistem. Ono ลกto je priliฤno zanimljivo jeste ฤinjenica da su sudionici u Skupลกtini potpuno samostalno osmislili ovo rjeลกenje, nemajuฤ‡i na umu spomenuti sistem.

Kada je rijeฤ o drugom pitanju, taฤnije o izboru Doma naroda, sudionici su izneli radikalan prijedlog. Naime, predloลพili su da se Dom naroda potpuno ukine, ne samo na drลพavnom nivou, nego i na nivou etnitetรข. Ovaj prijedlog โ€“ nesumnjivo radikalan, ali podrลพan, izmeฤ‘u ostalih, i od strane Venecijanske komisije Vijeฤ‡a Evrope โ€“ usvojen je gotovo jednoglasno. Sudionici su raspravljali o svrsishodnosti Doma naroda i shvatili su da u suลกtini ne sluลพi niฤem drugom do blokiranju odreฤ‘enih procesa donoลกenja odluka, pozivanjem na famozne โ€œetno-nacionalne intereseโ€, te su na kraju predloลพili ukidanje ovog organa vlasti.

Kako su politiฤki predstavnici i lokalne institucije reagovali na rezultate Skupลกtine graฤ‘ana?

Prije poฤetka Skupลกtine graฤ‘ana proveli smo ฤitav niz pripremnih aktivnosti kako bismo ukljuฤili i lokalne aktere. Nekoliko mjeseci ranije organizovali smo prezentaciju za novinare kako bismo ih ukljuฤili u inicijativu. Na isti naฤin pokuลกali smo uspostaviti kontakt s grupom predstavnika dva doma Parlamentarne skupลกtine BiH, ali ta suradnja je funkcionisala samo do odreฤ‘enog stupnja. Takoฤ‘er, tijekom prvog vikenda pozvali smo predstavnike raznih politiฤkih stranaka da se susretnu i razgovaraju sa sudionicima u Skupลกtini. Na poziv su se odazvala tri predstavnika stranaka, od kojih je jedan ฤlan Predstavniฤkog doma Parlamentarne skupลกtine, drugi je ฤlan Doma naroda, dok treฤ‡i nije skupลกtinski zastupnik, ali je vrlo blizak jednom bivลกem predsjedniku Vijeฤ‡a ministara. Sve u svemu, uspjeli smo ukljuฤiti u inicijativu tri priliฤno โ€œvisokaโ€ politiฤara.

U martu su rezultati Skupลกtine graฤ‘ana predstavljeni u Parlamentarnoj skupลกtini BiH pred grupom zastupnika, i na tome se sve zavrลกilo. Poznajuฤ‡i situaciju u Bosni, niลกta drugo, naลพalost, nisam ni oฤekivao. Skupลกtinski zastupnici rijetko uvaลพe preporuke, neki se angaลพuju viลกe od ostalih, prouฤe prijedloge i moลพda napiลกu neki izvjeลกtaj o tome ลกta se moลพe, a ลกta ne moลพe provesti u djelo. U ล vajcarskoj, na primjer, u pojedinim sluฤajevima vlasti su poduzele sliฤne napore. U Bosni pak do toga nije doลกlo.

Izvan politiฤko-institucionalne sfere, koliko i kako se priฤalo o Skupลกtini graฤ‘ana u BiH? Da li je otvorena rasprava u medijima i javnom mnijenju?

Ne, rekao bih da je ลกira rasprava, kakvoj smo se nadali, izostala. Objavljeni su tekstovi u novinama i na portalima; dnevni list Osloboฤ‘enje posvetio je dvije stranice naลกoj Skupลกtini graฤ‘ana. Takoฤ‘er, moj kolega politolog iz Sarajeva, kao i moja malenkost, napisao je jedan tekst, no ne moลพe se reฤ‡i da je to pokrenulo ลกiroku debatu.

Ne znam koji su razlozi tome. Jasno je da institucije ne zanimaju ovakve skupลกtine. Doลพivljavaju ih u izvjesnom smislu kao napad na vlastite prerogative, ne razumiju smisao organizovanja skupลกtina nasumiฤno odabranih graฤ‘ana, smatraju da su izbori jedini moguฤ‡i demokratski metod. Meฤ‘utim, ovo je opฤ‡i stav, koji je svugdje prisutan, stoga ne iznenaฤ‘uje.

Imajuฤ‡i u vidu rezultate ovog iskustva, koja bi mogla biti dodana vrijednost ovog instrumenta deliberativne demokratije u bosanskom kontekstu, prije svega kada je u pitanju aktuelna institucionalna kriza? ล ta ostaje za ovom inicijativom i kakve su moguฤ‡nosti da se ponovi u buduฤ‡nosti?

Ono ลกto ostaje nesumnjivo je ideja da, ako ลพelimo traลพiti i pronaฤ‡i rjeลกenja za probleme koji su moลพda naizgled teลกki, to moลพemo i uฤiniti. Rjeลกenja postoje i moลพda ih ni nije tako teลกko pronaฤ‡i. Ako je grupa graฤ‘ana, koji se nikada ranije niฤim sliฤnim nisu bavili, uspjela to uฤiniti, onda bi moลพda, poslije toliko godina, mogli uspjeti i politiฤari, kojima je to posao. Ako postoji dobra volja, moguฤ‡e je pronaฤ‡i rjeลกenja.

Smjer za buduฤ‡nost je onaj koji vodi vraฤ‡anju demokratije u ruke graฤ‘anki i graฤ‘ana. Danas postoje izbori, ali oni nisu dovoljni jer politiฤki predstavnici, jednom izabrani, izmiฤu kontroli graฤ‘ana koji onda nemaju drugu moguฤ‡nost da โ€œkazneโ€ politiฤare osim iลกฤekivanja narednih izbora. Meฤ‘utim, svake ฤetiri godine graฤ‘ani su u opasnosti da upadnu u zamku etnonacionalistiฤkih logika. Tijekom predizborne kampanje, oni koji su na vlasti odmah igraju na etniฤku kartu, jedni bi htjeli eliminisati Republiku Srpsku, drugi stvoriti novi hrvatski entitet, itd. Kao da igraju ping-pong: umjesto da priฤaju o onome ลกto su uradili, odnosno nisu uradili za ฤetiri godine, dakle o ekonomiji, socijalnoj politici, ekologiji, i sliฤno, oni priฤaju o tim vrhovnim idejama, o pitanjima koja se tiฤu drลพavne strukture. Meฤ‘utim, na taj naฤin gubi se ideja demokratske odgovornosti, takozvana accountability, dakle ideja da politiฤari moraju poloลพiti raฤun za svoje postupke.

Kada je u pitanju nuลพnost vraฤ‡anja demokratije u ruke graฤ‘ana, u proลกlosti je veฤ‡ bilo inicijativa odozdo, poput plenuma pokrenutih 2014. Po ฤemu se eksperiment sa skupลกtinama graฤ‘ana razlikuje od iskustva plenuma?

Iskustvo plenuma je zanimljivo jer pokazuje da graฤ‘ani zaista ลพele da se bave politikom odozdo, da kaลพu ลกta misle. Problem plenuma iz 2014. bio je u tome ลกto im je nedostajala struktura. Veoma je teลกko ostati ustrajan u zahtjevima bez strukture jer ko ima vlast, taj ima i resurse. Legitimitet proistiฤe iz Ustava, zakona i izbora. Iskustvo plenuma bilo je znaฤajno, ali nije me iznenadilo ลกto se nakon kratkog vremena iscrpilo.

Po mom miลกljenju, ono ลกto je potrebno jeste reforma demokratije koja bi obuhvatila demokratske inovacije. Na primjer, smatram da bi skupลกtine graฤ‘ana trebalo institucionalizovati, naravno ukljuฤujuฤ‡i sredstva koja su im potrebna da bi mogle funkcionisati. Potrebno je iฤ‡i ka modelu koji veฤ‡ nekoliko godina postoji u Belgiji ili u gradovima poput Pariza, Brisela i Madrida koji pokuลกavaju institucionalizovati skupลกtine graฤ‘ana koje su, unatoฤ tome ลกto ne mogu donositi obvezujuฤ‡e odluke, u stanju utjecati na politiฤku agendu.

Po meni je ovo smjer u kojem bi Bosna, ali i demokratija uopฤ‡e, trebalo iฤ‡i.

Skupลกtinu graฤ‘ana promovisala je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Koliko je vaลพna uloga meฤ‘unarodnih aktera u podrลพavanju sliฤnih inicijativa?

Naravno da bi bolje kada bi ovakve inicijative bile dio drลพavnih institucija, dakle kada ne bi bilo potrebe za ukljuฤivanjem stranih akteri. U ovom konkretnom sluฤaju, Evropska unija je promovisala i finansirala inicijativu, ali bilo bi idealno kada bi skupลกtine bile institucionalizovane i kada bi postojali fondovi ad hoc koji bi im omoguฤ‡avali da funkcioniลกu.

Kada interveniลกu spoljni akteri โ€“ u ovom sluฤaju je to bila Evropska unija, ali moลพe se raditi i o Vijeฤ‡u Evrope ili drugim meฤ‘unarodnim organizacijama โ€“ problem je u tome ลกto uvijek postoji sumnja da se neลกto krije u pozadini, neka tajna agenda. Bilo da se takve pretpostavke pokaลพu istinitim ili neistinitim, ostaje ฤinjenica da sumnja postoji, ลกto naravno nikako ne moลพe biti dobro. U ovom sluฤaju, mislim da je EU ลพeljela pokazati, izmeฤ‘u ostalog i lokalnim politiฤarima, da se demokratija moลพe graditi na drugaฤiji naฤin.

ล ireฤ‡i pogled izvan bosanskog konteksta, kakav potencijal imaju sliฤne inicijative deliberativne demokratije, tu mislim i na Konferenciju o buduฤ‡nosti Evrope, u svjetlu krize demokratije koja potresa brojne evropske zemlje?

Bitno je pomenuti Konferenciju o buduฤ‡nosti Evrope. Meฤ‘u raznim opcijama koje bi trebalo uzeti u obzir kada je u pitanju poboljลกanje kvaliteta demokratije na nivou Evropske unije, mislim da je kljuฤno rjeลกenje poveฤ‡anje broja skupลกtina graฤ‘ana.

Ovaj instrument ima brojne prednosti. Prije svega, nasumiฤni odabir omoguฤ‡ava provedbu principa jednakosti: unutar jedne politiฤke zajednice, svako ima podjednaku ลกansu da bude izabran, niko nije iskljuฤen. ฤŒini mi se da je dva glavna principa demokratije โ€“ ukljuฤenost i jednakost โ€“ moguฤ‡e bolje osigurati putem nasumiฤnog odabira nego putem izbora.

Potom, za one koji su odabrani, skupลกtine predstavljaju pravu ลกkolu demokratije, ne samo zato ลกto im omoguฤ‡uju da razgovaraju i diskutuju, nego i zato ลกto im pruลพaju ลกansu da izaฤ‘u iz vlastitog mjehura i ostvare kontakt s osobama drugaฤije etniฤke pripadnosti ili vjere, kao u sluฤaju Bosne, ili jednostavno drugaฤije kulture ili stupnja obrazovanja. Ovakve razmjene su veoma vaลพne.

Najzad, postoji i dodana vrijednost za institucije, s obzirom da rezultati rasprava u okviru skupลกtina graฤ‘ana nude drugaฤiju perspektivu u odnosu na onu koju o datom pitanju imaju zastupnici. U skupลกtinama graฤ‘ana ฤesto sudjeluju osobe koje su direktno pogoฤ‘ene odreฤ‘enim problemom, poput nezaposlenosti, tako da mogu izraziti vlastito miลกljenje. Kada bi institucije uspjele pametno iskoristiti podsticaje koji dolaze od skupลกtina graฤ‘ana, imale bi veliku korist od toga.

S druge strane, ako se preporuke nastale kao rezultat sliฤnih inicijativa ne uzimaju u obzir ili se brzo zaboravljaju, postoji li rizik od daljeg produbljivanja nepovjerenja prema politici i institucijama?

Naravno, takav rizik postoji, posebno tamo gdje politiฤari koriste ove instrumente kao neku vrstu alibija te, ne bi li odgovorili na kritike, organizuju skupลกtine s nasumiฤno odabranim graฤ‘anima, obeฤ‡avajuฤ‡i da ฤ‡e ih sasluลกati, da bi posle ignorisali njihove preporuke. Jasno je da ovakvo ponaลกanje na kraju moลพe izazvati efekat suprotan priลพeljkivanom, stoga je bitno razjasniti od samog poฤetka koja je obveza politiฤke vlasti.

Isto tako je jasno da bi bilo pogreลกno pretendovati na to da jedna skupลกtina nasumiฤno odabranih graฤ‘ana donosi odluke koje se odnose na cijelu naciju. Stoga bi bilo idealno napraviti kombinaciju skupลกtina graฤ‘ana i instrumenta referenduma, kao ลกto je uฤinjeno u Irskoj, na primjer po pitanju abortusa i istopolnih brakova. Na ovaj naฤin se stvara veza legitimiteta izmeฤ‘u skupลกtine graฤ‘ana i cjelokupnog stanovniลกtva. Mislim da je ovo rjeลกenje priliฤno inteligentan naฤin da se ujedine dva ekstrema, nasumiฤni odabir s jedne strane i narodni legitimitet s druge.

 

Izborni sistem u Bosni i Hercegovini

Prema aktuelnom izbornom sistemu, u kolegijalno Predsjedniลกtvo Bosne i Hercegovine biraju se samo tri predstavnika takozvanih konstitutivnih naroda: jedan Boลกnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin. Isto tako, svi ฤlanovi (ukupno petnaest) Doma naroda, jednog od dva doma Parlamentarne skupลกtine BiH, biraju se meฤ‘u predstavnicima glavnih etniฤkih skupina. Ovaj sistem diskriminiลกe Ostale, taฤnije sve one koji se ne identifikuju ni sa jednom od tri najveฤ‡e etniฤke skupine. Evropski sud za ljudska prava bavio se ovim pitanjem u brojnim presudama, prije svega u presudi Sejdiฤ‡-Finci iz 2009, oznaฤavajuฤ‡i bosanski sistem kao protivan principima Evropske konvencije o ljudskim pravima โ€“ ฤija je Bosna potpisnica โ€“ i pozivajuฤ‡i drลพavu da provede neophodne reforme.

Projekat

Eksperiment deliberativne demokratije bio je predmet diskusije tijekom jednog seminara odrลพanog u Mostaru u sklopu projekta Akademska platforma o Ustavu i pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta