Stotinu respiratora skuplja prašinu u nekoliko bolnica širom Federacije BiH, jednog od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. Nabavka vrijedna više od pet miliona eura iz aprila prošle godine postala je sinonim za korupciju i nesposobnost domaćih političara da u krizama rade u korist građana.

Dok su iza njega stajali zapakovani respiratori tek pristigli iz Kine u vrijeme kada je izgledalo da ih je gotovo nemoguće kupiti, premijer FBiH Fadil Novalić se na aerodromu u Sarajevu hvalio kako su on i njegova administracija uspjeli kupiti robu do koje ne mogu mnogo bogatije i organizovanije države. Uskoro se otkrilo da respiratori ne mogu da se koriste za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa i da je nabavka obilježena nepravilnostima i izbjegavanjem poštivanja Zakona o javnim nabavkama.

Političari su se nakon toga i još nekoliko primjera zbog kojih su pokrenute istrage žalili da ih procedure o javnim nabavkama usporavaju i onemogućavaju da bez rizika od krivične odgovornosti kupe neophodnu medicinsku opremu a kasnije i vakcine.

Nekoliko mjeseci nakon sumnjive nabavke respiratora, BiH je zbog tromog i decentralizovanog sistema sa brojnim nivoima vlasti i 13 ministarstava zdravstva u državi, zakasnila da se prijavi na evropsku nabavku lijekova za liječenje pacijenata hospitalizovanih zbog novog koronavirusa.

Kao i mnogo puta prije, vlasti su se oslanjale na donacije, prije svega iz zemalja Evropske unije i SAD-a. Tako je bilo i sa nabavkama vakcina. BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nije pokušala samostalno nabaviti nijednu od sada već dostupnih vakcina. Sve nade građana vlasti su položile u COVAX program pri Globalnom savezu za cjepiva (GAVI). Ali na taj način BiH bi, barem u početku, trebala dobiti vakcine dovoljne za tek 20 posto stanovništva.

Za razliku od Hrvatske i Srbije, koje su iz više izvora dolazile do vakcina, BiH vlasti mjesecima nisu ulagale gotovo nikakve napore da povećaju šanse i količinu vakcina za svoje stanovnike. Neki od njih pravdali su to komplikovanim sistemom u kojem je nemoguće da BiH niti neki od njenih mnogobrojnih nivoa vlasti samostalno kupi vakcine.

BiH ima deset kantonalnih ministarstava zdravstva, Federalno ministarstvo zdravstva koje ima tek koordinacionu ulogu, Ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta BiH.

Za razliku od drugih evropskih zemalja, BiH nema državno ministarstvo zdravstva. Dio njegove uloge, poput nabavki vakcina ili lijekova, imitira Sektor za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Ali taj sektor nema stvarne nadležnosti koje bi imalo ministarstvo zdravstva i u svom radu zavisi od nižih ministarstava zdravstva. Sektor nema niti dovoljno novca da provede vrijedne nabavke nužne za borbu protiv pandemije koronavirusa. Taj novac dobija od entitetskih ministarstava. Ali nedavno je Vlada Federacije kasnila da uplati novac koji je potreban za nabavku vakcina što je umalo ugrozilo cijelu nabavku više od milion doza vakcina.

Nadležni su u nezvaničnim razgovorima, čije su dijelove objavili lokalni mediji, navodili kako se nakon slučaja respiratora ili drugih sličnih koji su završili istragama, niko ne usuđuje provesti nabavku vakcina uobičajnim i direktnim putem. Zvanična objašnjenja koja su ponuđena građanima jeste da zbog komplikovanog sistema odobravanja vakcina od Agencije za lijekove BiH, čiji je trenutni direktor pod istragom zbog davanja dozvole za uvoz respiratora firmi koja se bavi prodajom voća i povrća, nije moguće provesti nabavku. Dodatni je problem što Zakon o javnim nabavkama BiH traži konkurenciju dok se vakcine mogu kupiti samo od nekoliko proizvođača koji su uspjeli da ih naprave.

Međutim, stručnjaci za javne nabavke su odbacili takve isprike.

Kada je Republika Srpska objavila da će sama provesti nabavku i kupiti ruske vakcine, javnost se pitala kako vlasti na državnom nivou ili u Federaciji BiH ne mogu da urade isto ali i kojim procedurama je Republika Srpska provela nabavku. Lider vladajuće partije u Republici Srpskoj SNSD Milorad Dodik niti drugi funkcioneri te partije nisu još uvijek zvanično objasnili kako planiraju provesti najavljenu nabavku.

Dok čeka isporuke vakcine čiji rok nije poznat, Dodik je najavio da će od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zatražiti određene količine vakcina koje je on već ranije obećao tom entitetu kao i Kosovu.

Brojni građani na društvenim mrežama su nakon takve najave i čekanja nadležnih da problem riješi Evropska unija komentarisali kako vlasti troše na vlastiti luksuz dok državu od oko tri miliona stanovnika ostavljaju da zavisi od stranih donacija i milostinje.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler nedavno je rekao da se BiH među prvima prijavila za COVAX program i da neće biti ostavljena da posljednja dobije vakcine ali ni on nije mogao reći kada bi prve vakcine mogle stići u državu niti koliko će vremena proteći do uspješne vakcinacije dovoljnog broja stanovnika.

BiH je do sada zabilježila više od 118.000 pozitivnih slučajeva ali se procjenjuje da je taj broj mnogo veći, dok su vlasti kritikovane da ne testiraju dovoljno. Država se nalazi pri kraju silazne putanje drugog vala uprkos tome što ima neke od najopuštenijih mjera za suzbijanje virusa. Više od 4.400 ljudi je umrlo od proglašenja pandemije.

Frustrirani zbog kašnjenja nabavki vakcina, neki lokalni nivoi vlasti odlučili su sami probati doći do vakcina. Vlasti u Zenici razgovarale su sa predstavnicima Pfizera o mogućnosti da kupe vakcinu direktno od njih. Vlasti u Sarajevu izdvojile su deset miliona eura u pokušaju da dođu do vakcina. Ali nijedni još nisu uspjeli pronaći način da to uspješno urade.

Vakcine odobrene u EU najveća su nada za građane BiH. Zahvaljujući prijateljstvu sa ruskim predsjednikom, Dodik je najavio dolazak ruskih vakcina dok za razliku od Vučića, koji se oslonio na prijateljstvo sa kineskim predsjednikom, vlasti u BiH nisu pokazale interes za tom vakcinom.

Osim u nabavci, BiH su suočava i sa problemom kako da prevozi i skladišti vakcine. U cijeloj Federaciji samo u Mostaru postoje frižideri koji mogu skladištiti Pfizerovu vakcinu. I u tome su se vlasti oslonile na pomoć izvana pa je UNICEF obećao dostaviti velike industrijske frižidere koji mogu sigurno skladištiti vakcinu.

Vlasti u Federaciji tek su nedavno predstavile plan vakcinacije stanovnika ali njegova provedba mogla bi se pokazati težom nego što je najavljeno. Iskustva drugih zemalja pokazala su da su organizacija administracije i podrška IT sektora presudni u brzoj i efikasnoj vakcinaciji. BiH kaska u obje stvari. Zastarjela medicinska administracija u zemlji mogla bi usporiti vakcinaciju ili se pokazati neefikasnom. Vlasti jedne regije nemaju uvid niti nadležnost u zdravstvo druge. BiH nikada nije digitalizovala svoje zdravstvo. U Sarajevu godinama kasni projekat izrade digitalnih zdravstvenih knjižica koje olakšavaju evidenciju vakcinacije.

Vlasti su za sada najavile da vakcinacija, kada konačno počne, neće biti obavezna. To bi se moglo pokazati kao još jedna prepreka u izgradnji „imuniteta krda“. Prema nedavnom istraživanju povjerenja u teorije zavjere na Zapadnom Balkanu, koje je sprovela organizacija Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG) , od šest zemalja Zapadnog Balkana, BiH ima najveću stopu odgovora ispitanika da se sigurno ili vjerovatno neće vakcinisati. Više od polovine ispitanika u BiH je odgovorila da ne planira da se vakciniše.

Sa zakašnjenjem od najmanje šest mjeseci u odnosu na druge države, državni i entitetski premijeri su 21. januara nakon sastanka saopštili da će krenuti u zajedničku nabavku direktno od proizvođača Pfizera ali i kineskih i ruskih vakcina ali za sada nisu saopštili na koji način će to biti urađeno niti koji su rokovi za završetak nabavke.