Borba za rijeke u Bosni i Hercegovini

Stotine malih hidroelektrana (mHE) koje su do sada izgraฤ‘ene u BiH donose viลกe ลกtete nego koristi za druลกtvo, ekonomiju i prirodu. Prijedlog dopuna Zakona o elektriฤnoj energiji Federacije BiH, kojim se izmeฤ‘u ostalog obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE u ovom entitetu, biฤ‡e razmatran na narednoj sjednici Doma naroda parlamenta FBiH, najvjerovatnije do kraja juna. Ukoliko Prijedlog dobije podrลกku u ovom domu, to bi znaฤilo usvajanje zabrane. Ipak, aktivisti se boje da bi ova inicijativa mogla propasti

21/06/2022, Arman Fazliฤ‡ - Sarajevo

Bosnia-Erzegovina-continua-la-battaglia-in-difesa-dei-fiumi

Bunskih kanala ยฉ svenzo/sShutterstock

Predstavniฤki dom Federalnog parlamenta ranije je podrลพao Prijedlog zakona o dopunama Zakona o elektriฤnoj energiji u FBiH, koji je krajem aprila utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH. Novim stavom u ฤlanu 78. precizirano je da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE, izuzev za one na gravitacionim vodovodima, navodi se u saopฤ‡enju vlade.

Radi se o rjeลกenju koje je, u datim okolnostima, najbolje za rijeke u Bosni i Hercegovini koje se nalaze pod straลกnim napadima investitora u mHE, saopฤ‡ili su aktivisti Koalicije za zaลกtitu rijeka BiH koju ฤini 30 organizacija iz BiH. Okupljeni ispred zgrade entitetskog parlamenta uoฤi sjednice Predstavniฤkog doma 31. maja, apelovali su na poslanike da glasaju za donoลกenje zakona o dopunama Zakona o elektriฤnoj energiji.

Graฤ‘anski otpor uniลกtavanju rijeka

Zahvaljujuฤ‡i aktivizmu graฤ‘ana i nevladinih organizacija, tokom proteklih godina, koji su obijeลพile situacije poput hrabrog otpora ลพena Kruลกฤice ali i verbalnih sukoba pristalica i protivnika gradnje mHE, sprijeฤena je izgradnja nekoliko mHE u BiH. Ipak, postoji niz sluฤajeva gdje pravna borba i dalje traje, a u nekim sluฤajevima ni sudske presude niti drugi postojeฤ‡i institucionalni mehanizmi ne zaustavljaju planiranje gradnje, odnosno rad mHE u BiH.

Posljednjih sedam godina traje borba graฤ‘ana i aktivista naselja Buna, u okolini Mostara, za zaลกtitu Bunskih kanala, prirodnog fenomena na rijeci Neretvi juลพno od Mostara koji od ranije imaju status zaลกtiฤ‡enog spomenika prirode. Od Gradskog vijeฤ‡a Grada Mostara zatraลพili su da na narednoj sjednici iz prostornog plana grada izbriลกu dvije mHE planirane na Bunskim kanalima.

Aktivisti smatraju da bi se time onemoguฤ‡ilo pokretanje daljih procedura investitora za izdavanje dozvola za njihovu gradnju na ovom lokalitetu, i dodaju kako borba nije gotova sve dok Bunski kanali ne dobiju trajnu zaลกtitu, a graฤ‘ani Bune i okolnih naselja odahnuli.

Jedan od aktivista, poruฤio je za lokalnu televiziju kako neฤ‡e dozvoliti gradnju na tom spomeniku prirode i ugroลพavanje kuฤ‡a stanovnika. Investitor je ponovo zatraลพio izdavanje potrebnih dozvola nakon presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je poniลกtena ranije izdata dozvola Federalnog ministarstva okoliลกa i turizma.

Stanovnici naselja Kruลกฤica u Srednjobosanskom kantonu su od avgusta 2017. do decembra 2018. godine svakodnevno boravili u improviziranom ลกatoru pored istoimene rijeke kako bi sprijeฤili izgradnju dvije mHE. Istovremeno su vodili pravnu borbu, a presudama Kantonalnog suda u Novom Travniku investitorima su poniลกtene okoliลกne i graฤ‘evinske dozvole, te urbanistiฤke suglasnosti. Meฤ‘utim, na snazi su ostali koncesioni ugovori koje je dodijelila vlast Srednjobosanskog kantona. To je omoguฤ‡ilo investitoru jedne od dvije planirane hidroelektrane na Kruลกฤici da ponovo krene u proceduru izdavanja dozvola.

Najava izgradnje mHE na rijeci Janj u opลกtini ล ipovo (Republika Srpska), i to stotinjak metara od Janjskih otoka, izazvala je protivljenje mjeลกtana i ekoloลกkih udruลพenja. Mjeลกtani se plaลกe da je ovo poฤetak kraja rijeke Janj i najpoznatijeg izletiลกta u ล ipovu gdje je turizam decenijama osnovni izvor prihoda te poruฤuju kako jedino mogu fiziฤki pokuลกati sprijeฤiti izvoฤ‘enje radova.

Opลกtina ล ipovo nema pravo na prigovor oko izgradnje ove hidroelektrane obzirom da su vode u nadleลพnosti Vlade RS. Ova, kao i sve druge koncesije, izdata je 2006. godine, kada je u jednom danu tadaลกnji entitetski premijer odobrio 106 koncesija na mHE. Na podruฤju opลกtine ล ipovo do sada su izgraฤ‘ene 2 od 12 planiranih mHE.

Sarajevo, foto A. Fazliฤ‡

Sarajevo, fotka A. Fazliฤ‡

U januaru ove godine njemaฤka razvojna banka KfW potvrdila je da je odustala od planova finansiranja hidroelektrane Janjiฤ‡i na rijeci Bosni, i to godinu dana nakon podnoลกenja prituลพbe banci i kampanje lokalne inicijative Eko Forum Zenica. Sljedeฤ‡i korak je brisanje elektrane iz prostornog plana, a Eko Forum je veฤ‡ podnio inicijativu Ministarstvu prostornog ureฤ‘enja Zeniฤko-dobojskog kantona, poruฤili su aktivisti tada.

Aktivisti za zaลกtitu prirode pozivali su vlasti na zabranu gradnje takvih objekata i na drugim rijekama, kao na primjer na Plivi kod Jajca, na rijeci Ugar kod naselja Vitovlje ili rijeci Doljanki u blizini Jablanice.

Prema podacima organizacija koje se bave zaลกtitom okoliลกa, kao i medijskih izvjeลกtaja, u BiH je do sada izgraฤ‘eno najmanje 119 mHE, od ฤega 69 u Federaciji BiH, a 50 u Republici Srpskoj, dok je u pripremi izgradnja joลก najmanje 350.

Aktivisti i graฤ‘ani su odluฤni u borbi protiv izgradnje mHE jer smatraju da takvi projekti uniลกtavaju rijeke i njihove ekosisteme, dovode do potpunog nestanka prirodnih fenomena te ugroลพavaju lokalnu privredu i ลพivot mjeลกtana.

Iz organizacije Centar za ลพivotnu sredinu smatraju kako nema nikakve potrebe dalje ulagati u male HE posebno, s obzirom da je BiH dostigla ciljeve koje joj je postavila Energetska zajednica, a drลพavne insitucije usvojile, a to je 40 posto proizvodnje elektriฤne energije iz obnovljivih izvora ลกto je u BiH sluฤaj joลก od 2018. Podsjeฤ‡aju da druลกtvo trpi i ekonomsku ลกtetu od finansiranja mHE ลกto su pokazale dosadaลกnje studije o druลกtveno-ekonomskoj opravdanosti koncesionih naknada za obnovljive izvore energije.

Autor jedne takve studije Damir Miljeviฤ‡, ekonomski analitiฤar i struฤnjak za oblast energetike, rekao je da kada se uporedi korist koje druลกtvo ima od mHE i troลกak koji se na njih napravi, razlika je preko 10 miliona KM godiลกnjeg gubitka.

Anes Podiฤ‡ iz Udruลพenja Eko akcija rekao je za Radio slobodna Evropa da je u BiH veliki broj investitora povezan sa strukturama vlasti koje dodjeljuju dozvole. Kako kaลพe, investitori uz te "veze" iskoriลกtavaju i zakonske nedostatke, te na taj naฤin vrlo lako dolaze do dozvola.

โ€œPokazalo se u raznim pravnim postupcima da gotovo da nije bilo mHE u BiH koja je bila zakonito izgraฤ‘ena. Svugdje je bilo nekakvih problema ili sa koncesionim ugovorima ili sa pojedinim dozvolama. Kad bi se zaista uradila revizija kako treba, pogotovo kad je u pitanju utjecaj na okoliลก, vrlo malo bi njih ostalo", istakao je Podiฤ‡.

Zaลกto toliko mHE u BiH?

BiH je jedna od rijetkih drลพava u Evropi koje mogu biti ponosne na svoje divlje i prirodne rijeke (ukupno 244), u kojima ลพivi viลกe od ฤetvrtine svih ugroลพenih evropskih ribljih vrsta tekuฤ‡ih voda. Pored toga, drลพavne i entitetske institucije omoguฤ‡ile su svojim dosadaลกnjim odlukama izdaลกne poticaje za proizvoฤ‘aฤe elektriฤne energije iz obnovljivih izvora.

Prema istraลพivanju portala Fokus.ba, samo u Federaciji BiH u prvih pet mjeseci 2020. godine proizvoฤ‘aฤima elektriฤne energije iz obnovljivih izvora, odnosno malih hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana ukupno je uplaฤ‡eno 37,7 miliona maraka (19.2 miliona eura). Poticaji za mHE u BiH tada su bili 30 puta veฤ‡i nego u Makedoniji. U istraลพivanju je tada otkriveno da se vlasti spremaju pokrenuti mehanizme za poveฤ‡anje veฤ‡ ogromnih poticaja za proizvoฤ‘aฤe elektriฤne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno onih u ฤijem su vlasniลกtvu mHE. Struฤnjaci tvrde kako BiH nije prilagodila poticajne mehanizme onima koje se koriste u Evropskoj uniji, a koje bi i BiH, kao ฤlanica Energetske zajednice, morala poลกtovati.

Shodno navedenom, ne iznenaฤ‘uje veliki interes domaฤ‡ih i stranih investitora za ulaganje u proizvodnju elektriฤne energije koji su u datim okolnostima prepoznali svoj interes profita. Prema informacijama kojima raspolaลพu organizacije civilnog druลกtva, u BiH je planirana izgradnja viลกe od 500 mHE .

Inaฤe, prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od poticaja koji se daju investitorima, pa je za dodjeljivanje subvencija potrebno osigurati i dodatna javna sredstva. Investitori nakon izgradnje postrojenja prodaju struju Elektroprivredi kao povlaลกteni proizvoฤ‘aฤi, koju Elektroprivreda naplaฤ‡uje od graฤ‘ana kroz naknadu za koriลกtenje obnovljivih izvora energije, preko raฤuna za struju.

I dok u sve veฤ‡em broju lokalnih zajednica raste bunt mjeลกtana, koji traลพe zabranu izgradnje mHE, iz udruลพenja Hidroenergija, koje okuplja proizvoฤ‘aฤe elektriฤne energije iz mHE, smatraju da je "potpuno nerazumljiva ‘hajka’ na mHE". Predsjednik ovog udruลพenja rekao je za Aljazeeru Balkans da su njihovi osnovni motivi zaลกtita radnih mjesta i zaลกtita ekonomskog prosperiteta BiH. โ€œU ovom sektoru pored metalne ukljuฤene su graฤ‘evinska i elektro industrija, kao i druge kooperantske firme. Zabranom gradnje doลกlo bi do ubijanja stotinjak radnih mjesta. MhE ugroลพavaju naลกe rijeke, isto toliko koliko one ugroลพavaju i evropske rijeke. U Evropi ih je izgraฤ‘eno 21.800 i nastavlja se daljeโ€.

ฤŒinjenica je da korita brojnih rijeka na kojima su izgraฤ‘ene male hidroelektrane ostaju tokom veฤ‡eg dijela godine potpuno suha, ลกto je pogubno ne samo za rijeฤni i obalni ลพivi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. Sve se ovo deลกava bez ikakvih sankcija, uz tiho odobravanje institucija. Aktivisti i graฤ‘ani poruฤuju da neฤ‡e stati sa borbom za rijeke.

 

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta