Borba za rijeke u Bosni i Hercegovini
Stotine malih hidroelektrana (mHE) koje su do sada izgraฤene u BiH donose viลกe ลกtete nego koristi za druลกtvo, ekonomiju i prirodu. Prijedlog dopuna Zakona o elektriฤnoj energiji Federacije BiH, kojim se izmeฤu ostalog obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE u ovom entitetu, biฤe razmatran na narednoj sjednici Doma naroda parlamenta FBiH, najvjerovatnije do kraja juna. Ukoliko Prijedlog dobije podrลกku u ovom domu, to bi znaฤilo usvajanje zabrane. Ipak, aktivisti se boje da bi ova inicijativa mogla propasti

Bosnia-Erzegovina-continua-la-battaglia-in-difesa-dei-fiumi
Bunskih kanala ยฉ svenzo/sShutterstock
Predstavniฤki dom Federalnog parlamenta ranije je podrลพao Prijedlog zakona o dopunama Zakona o elektriฤnoj energiji u FBiH, koji je krajem aprila utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH. Novim stavom u ฤlanu 78. precizirano je da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE, izuzev za one na gravitacionim vodovodima, navodi se u saopฤenju vlade.
Radi se o rjeลกenju koje je, u datim okolnostima, najbolje za rijeke u Bosni i Hercegovini koje se nalaze pod straลกnim napadima investitora u mHE, saopฤili su aktivisti Koalicije za zaลกtitu rijeka BiH koju ฤini 30 organizacija iz BiH. Okupljeni ispred zgrade entitetskog parlamenta uoฤi sjednice Predstavniฤkog doma 31. maja, apelovali su na poslanike da glasaju za donoลกenje zakona o dopunama Zakona o elektriฤnoj energiji.
Graฤanski otpor uniลกtavanju rijeka
Zahvaljujuฤi aktivizmu graฤana i nevladinih organizacija, tokom proteklih godina, koji su obijeลพile situacije poput hrabrog otpora ลพena Kruลกฤice ali i verbalnih sukoba pristalica i protivnika gradnje mHE, sprijeฤena je izgradnja nekoliko mHE u BiH. Ipak, postoji niz sluฤajeva gdje pravna borba i dalje traje, a u nekim sluฤajevima ni sudske presude niti drugi postojeฤi institucionalni mehanizmi ne zaustavljaju planiranje gradnje, odnosno rad mHE u BiH.
Posljednjih sedam godina traje borba graฤana i aktivista naselja Buna, u okolini Mostara, za zaลกtitu Bunskih kanala, prirodnog fenomena na rijeci Neretvi juลพno od Mostara koji od ranije imaju status zaลกtiฤenog spomenika prirode. Od Gradskog vijeฤa Grada Mostara zatraลพili su da na narednoj sjednici iz prostornog plana grada izbriลกu dvije mHE planirane na Bunskim kanalima.
Aktivisti smatraju da bi se time onemoguฤilo pokretanje daljih procedura investitora za izdavanje dozvola za njihovu gradnju na ovom lokalitetu, i dodaju kako borba nije gotova sve dok Bunski kanali ne dobiju trajnu zaลกtitu, a graฤani Bune i okolnih naselja odahnuli.
Jedan od aktivista, poruฤio je za lokalnu televiziju kako neฤe dozvoliti gradnju na tom spomeniku prirode i ugroลพavanje kuฤa stanovnika. Investitor je ponovo zatraลพio izdavanje potrebnih dozvola nakon presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je poniลกtena ranije izdata dozvola Federalnog ministarstva okoliลกa i turizma.
Stanovnici naselja Kruลกฤica u Srednjobosanskom kantonu su od avgusta 2017. do decembra 2018. godine svakodnevno boravili u improviziranom ลกatoru pored istoimene rijeke kako bi sprijeฤili izgradnju dvije mHE. Istovremeno su vodili pravnu borbu, a presudama Kantonalnog suda u Novom Travniku investitorima su poniลกtene okoliลกne i graฤevinske dozvole, te urbanistiฤke suglasnosti. Meฤutim, na snazi su ostali koncesioni ugovori koje je dodijelila vlast Srednjobosanskog kantona. To je omoguฤilo investitoru jedne od dvije planirane hidroelektrane na Kruลกฤici da ponovo krene u proceduru izdavanja dozvola.
Najava izgradnje mHE na rijeci Janj u opลกtini ล ipovo (Republika Srpska), i to stotinjak metara od Janjskih otoka, izazvala je protivljenje mjeลกtana i ekoloลกkih udruลพenja. Mjeลกtani se plaลกe da je ovo poฤetak kraja rijeke Janj i najpoznatijeg izletiลกta u ล ipovu gdje je turizam decenijama osnovni izvor prihoda te poruฤuju kako jedino mogu fiziฤki pokuลกati sprijeฤiti izvoฤenje radova.
Opลกtina ล ipovo nema pravo na prigovor oko izgradnje ove hidroelektrane obzirom da su vode u nadleลพnosti Vlade RS. Ova, kao i sve druge koncesije, izdata je 2006. godine, kada je u jednom danu tadaลกnji entitetski premijer odobrio 106 koncesija na mHE. Na podruฤju opลกtine ล ipovo do sada su izgraฤene 2 od 12 planiranih mHE.
U januaru ove godine njemaฤka razvojna banka KfW potvrdila je da je odustala od planova finansiranja hidroelektrane Janjiฤi na rijeci Bosni, i to godinu dana nakon podnoลกenja prituลพbe banci i kampanje lokalne inicijative Eko Forum Zenica. Sljedeฤi korak je brisanje elektrane iz prostornog plana, a Eko Forum je veฤ podnio inicijativu Ministarstvu prostornog ureฤenja Zeniฤko-dobojskog kantona, poruฤili su aktivisti tada.
Aktivisti za zaลกtitu prirode pozivali su vlasti na zabranu gradnje takvih objekata i na drugim rijekama, kao na primjer na Plivi kod Jajca, na rijeci Ugar kod naselja Vitovlje ili rijeci Doljanki u blizini Jablanice.
Prema podacima organizacija koje se bave zaลกtitom okoliลกa, kao i medijskih izvjeลกtaja, u BiH je do sada izgraฤeno najmanje 119 mHE, od ฤega 69 u Federaciji BiH, a 50 u Republici Srpskoj, dok je u pripremi izgradnja joลก najmanje 350.
Aktivisti i graฤani su odluฤni u borbi protiv izgradnje mHE jer smatraju da takvi projekti uniลกtavaju rijeke i njihove ekosisteme, dovode do potpunog nestanka prirodnih fenomena te ugroลพavaju lokalnu privredu i ลพivot mjeลกtana.
Iz organizacije Centar za ลพivotnu sredinu smatraju kako nema nikakve potrebe dalje ulagati u male HE posebno, s obzirom da je BiH dostigla ciljeve koje joj je postavila Energetska zajednica, a drลพavne insitucije usvojile, a to je 40 posto proizvodnje elektriฤne energije iz obnovljivih izvora ลกto je u BiH sluฤaj joลก od 2018. Podsjeฤaju da druลกtvo trpi i ekonomsku ลกtetu od finansiranja mHE ลกto su pokazale dosadaลกnje studije o druลกtveno-ekonomskoj opravdanosti koncesionih naknada za obnovljive izvore energije.
Autor jedne takve studije Damir Miljeviฤ, ekonomski analitiฤar i struฤnjak za oblast energetike, rekao je da kada se uporedi korist koje druลกtvo ima od mHE i troลกak koji se na njih napravi, razlika je preko 10 miliona KM godiลกnjeg gubitka.
Anes Podiฤ iz Udruลพenja Eko akcija rekao je za Radio slobodna Evropa da je u BiH veliki broj investitora povezan sa strukturama vlasti koje dodjeljuju dozvole. Kako kaลพe, investitori uz te "veze" iskoriลกtavaju i zakonske nedostatke, te na taj naฤin vrlo lako dolaze do dozvola.
โPokazalo se u raznim pravnim postupcima da gotovo da nije bilo mHE u BiH koja je bila zakonito izgraฤena. Svugdje je bilo nekakvih problema ili sa koncesionim ugovorima ili sa pojedinim dozvolama. Kad bi se zaista uradila revizija kako treba, pogotovo kad je u pitanju utjecaj na okoliลก, vrlo malo bi njih ostalo", istakao je Podiฤ.
Zaลกto toliko mHE u BiH?
BiH je jedna od rijetkih drลพava u Evropi koje mogu biti ponosne na svoje divlje i prirodne rijeke (ukupno 244), u kojima ลพivi viลกe od ฤetvrtine svih ugroลพenih evropskih ribljih vrsta tekuฤih voda. Pored toga, drลพavne i entitetske institucije omoguฤile su svojim dosadaลกnjim odlukama izdaลกne poticaje za proizvoฤaฤe elektriฤne energije iz obnovljivih izvora.
Prema istraลพivanju portala Fokus.ba, samo u Federaciji BiH u prvih pet mjeseci 2020. godine proizvoฤaฤima elektriฤne energije iz obnovljivih izvora, odnosno malih hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana ukupno je uplaฤeno 37,7 miliona maraka (19.2 miliona eura). Poticaji za mHE u BiH tada su bili 30 puta veฤi nego u Makedoniji. U istraลพivanju je tada otkriveno da se vlasti spremaju pokrenuti mehanizme za poveฤanje veฤ ogromnih poticaja za proizvoฤaฤe elektriฤne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno onih u ฤijem su vlasniลกtvu mHE. Struฤnjaci tvrde kako BiH nije prilagodila poticajne mehanizme onima koje se koriste u Evropskoj uniji, a koje bi i BiH, kao ฤlanica Energetske zajednice, morala poลกtovati.
Shodno navedenom, ne iznenaฤuje veliki interes domaฤih i stranih investitora za ulaganje u proizvodnju elektriฤne energije koji su u datim okolnostima prepoznali svoj interes profita. Prema informacijama kojima raspolaลพu organizacije civilnog druลกtva, u BiH je planirana izgradnja viลกe od 500 mHE .
Inaฤe, prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od poticaja koji se daju investitorima, pa je za dodjeljivanje subvencija potrebno osigurati i dodatna javna sredstva. Investitori nakon izgradnje postrojenja prodaju struju Elektroprivredi kao povlaลกteni proizvoฤaฤi, koju Elektroprivreda naplaฤuje od graฤana kroz naknadu za koriลกtenje obnovljivih izvora energije, preko raฤuna za struju.
I dok u sve veฤem broju lokalnih zajednica raste bunt mjeลกtana, koji traลพe zabranu izgradnje mHE, iz udruลพenja Hidroenergija, koje okuplja proizvoฤaฤe elektriฤne energije iz mHE, smatraju da je "potpuno nerazumljiva ‘hajka’ na mHE". Predsjednik ovog udruลพenja rekao je za Aljazeeru Balkans da su njihovi osnovni motivi zaลกtita radnih mjesta i zaลกtita ekonomskog prosperiteta BiH. โU ovom sektoru pored metalne ukljuฤene su graฤevinska i elektro industrija, kao i druge kooperantske firme. Zabranom gradnje doลกlo bi do ubijanja stotinjak radnih mjesta. MhE ugroลพavaju naลกe rijeke, isto toliko koliko one ugroลพavaju i evropske rijeke. U Evropi ih je izgraฤeno 21.800 i nastavlja se daljeโ.
ฤinjenica je da korita brojnih rijeka na kojima su izgraฤene male hidroelektrane ostaju tokom veฤeg dijela godine potpuno suha, ลกto je pogubno ne samo za rijeฤni i obalni ลพivi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. Sve se ovo deลกava bez ikakvih sankcija, uz tiho odobravanje institucija. Aktivisti i graฤani poruฤuju da neฤe stati sa borbom za rijeke.
Tag: