Marta Kos, komesarka za proširenje EU u okviru svoje trodnevne posjete BiH, sudjelovala je na konferenciji “Mediji i civilno društvo: kritički glasovi pod pritiskom“, koja je u utorak 23. septembra u Sarajevu okupila dio medijskih i nevladinih organizacija iz cijele BiH.

Ovom prilikom Kos je istakla da je svjesna sužavanja prostora za medije i civilno društvo u BiH, kao i brojnih prijetnji i represivnih zakonskih rješenja u Republici Srpskoj, što sve bilježe izvještaji Evropske komisije.

Novinarima i aktivistima u BiH je poručila da je Evropska unija njihov saveznik te najavila da će EU u naredne dvije godine obezbijediti sedam miliona eura podrške za medije i civilno društvo.

Učesnici diskusije koja je uslijedila stavili su akcenat na težak položaj medija u BiH, koji se pogoršao tokom 2025. godine, na šta su uticali i globalni negativni trendovi. Najavljena pomoć EU u iznosu od sedam miliona eura, kako je naglašeno, daje nadu da mediji mogu prevazići ovaj težak period.

Ove godine medijski sektor suočio se sa brojnim problemima, kojima treba dodati donošenje represivnih zakona u ranijem periodu, navodne namjere vlasti Republike Srpske da uspostavi kontrolu sajber prostora i “orvelovsko” odjeljenje za borbu protiv dezinformacija . Sve ove teškoće, uz povlačenje zapadnih fondova namijenjenih medijima u prethodnom periodu, prisilile su većinu kritički orijentisanih medija na smanjenje redakcija i broja zaposlenih.

Glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić upozorio je da je situacija na korak od toga da preostali mediji zatvore svoja vrata.

Vukelić je istaknuto da je za medije i civilno društvo važno da mogu računati na EU, uzimajući u obzir da mediji u BiH ne mogu opstati bez strane pomoći. Međutim, sama pomoć EU neće biti dovoljna dugoročno gledajući.

Ovo je posebno važno jer novonastalu prazninu mogu popuniti druge sile poput Rusije i Kine, čime bi se dodatno suzio prostor za promociju demokratije i slobode. Nakon povlačenja američkih sredstava, EU i zapadne države su jedini oslonac kada je u pitanju podrška vanjskih aktera i zbog toga je neophodno njihovo snažnije prisustvo.

Advokatica iz Banjaluke Jovana Kisin Zagajac podsjetila je na brojne ozbiljne prijave ugrožavanja sigurnosti novinara podnesene institucijama, a koje policija i tužioci očigledno ne doživljavaju ozbiljno, budući da ne pokreću istrage.

Učestali napadi na novinare dovode do napuštanja profesije ili mjesta boravka. BiH kao država, odnosno nadležne institucije ne prihvataju svoje obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija, uključujući provođenje mandatorne, brze i efikasne istrage. Svojom inercijom država poručuje da mediji i novinari nisu važni i da ih država ne želi zaštititi.

Kisin Zagajac je takođe naglasila da zakoni, makoliko bili dobri, nažalost ostaju prazno slovo na papiru, s obzirom na to da nadležni ne rade svoj posao. Problem za medije i novinare je što su prepušteni milosti i nemilosti tužilaštava u smislu procesuiranja uprkos često jasnim i neoborivim dokazima koji su u prijavama ponuđeni.

Na konferenciji je istaknuto i da vlasti na različitim nivoima u BiH izdvajaju 100 miliona KM godišnje za različite medije, čiji je uticaj na javno mnijenje gotovo zanemariv, ali se nalaze uglavnom pod kontrolom vlasti.

Sudionici su samokritično ukazali na manjak organizovanosti i opredjeljenosti za koordinisano djelovanje. Istaknuta je i nužnost prevazilaženja postojećih antagonizama unutar civilnog društva i medijskog sektora, kao i strateški pristup potencijalnim izvorima finansiranja, uključujući razne donatore.

Evropske perspektive BiH

Posjeta komesarke Kos dolazi uoči objave godišnjeg paketa o proširenju koji će, između ostalog, izvijestiti o napretku BiH na putu ka EU. Kos je tokom posjete poručila da vjeruje u evropsku budućnost BiH i pozvala donosioce odluka da ne gube vrijeme i da djeluju jedinstveno u usvajanju i implementiranju reformi.

Za nastavak evropskog puta BiH, pored okončanja Reformske agende, neophodne su izmjene Zakona o Sudu BiH, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao i izbor glavnog pregovarača sa EU ispred BiH.

Na pragu još jednog roka za BiH

Zbog neusvajanja Reformske agende, BiH je u julu već izgubila 108,5 milijuna eura, odnosno 10 posto sredstava predviđenih Planom rasta. Ako ne ispoštuje novi rok (30. septembar) rizikuje gubitak još 10 posto ovih sredstava. Dok zemlje regije već povlače sredstva, BiH zaostaje čak i za državama koje su mnogo kasnije dobile evropsku perspektivu. Vlasti u BiH su više puta prekršile rokove koje su same postavile na evropskom putu.

Slovenačka liberalna komesarka – kao nasljednica komesara Várhelya, koji je imao desničarsku etiketu – svojevrsno je osvježenje i pozitivna promjena za BiH u kontekstu EU integracija. Kos je izrazila je nadu da će BiH sustići zemlje u regionu kada je u pitanju Reformska agenda.

Tokom sastanaka sa predstavnicima izvršne vlasti na državnom nivou, kao i u obraćanju poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBIH) i delegatima u Domu naroda PSBiH, evropska komesarka takođe je upozorila na nove penale koji bi mogli uslijediti za BiH ukoliko se i ovaj rok ne ispoštuje.

Kos je naglasila da EU želi vidjeti BiH unutar Unije i da BiH od svih država kandidata ima najveću podršku građana EU, pozvajući se na anketu provedenu u EU.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izrazila je optimizam da će BiH ispuniti sve uvjete do 30. septembra i tako osigurati prvu tranšu iz fonda Plana rasta.

Paradoksalno, samo dva dana nakon najave Krišto, sjednica Vijeća ministara koja je trebalo da se održi 24. septembra, pomjerena je za 1. oktobar. Sjednica je odgođena zbog odsustva ministara iz reda srpskog naroda, Srđana Amidžića i Staše Košarca, kadrova SNSD-a.

Dakle, Reformska agenda i dalje je na čekanju, a BiH ostaje jedina zemlja na Zapadnom Balkanu kandidat za članstvo u EU koja ne koristi sredstva iz programa vrijednog šest milijardi eura.

Inače, izradu Reformske agende obilježila je netransparentnost, kako su ranije ocijenili iz organizacije Transparency International BiH. Kritike iz nevladinog sektora su takođe u više navrata bile usmjerene na užurbane procedure usvajanja pojedinih zakona koji su uslovi za napredak BiH na EU putu, zbog čega se dovodi u pitanje njihova usaglašenost sa pravnom stečevinom EU.

Političke opstrukcije

Vijeće ministara BiH gotovo dvije godine odlaže reformske zakone i obaveze vezane za proces pristupanja EU. Sjednice su uglavnom tehničke, bez napretka, a vlasti su do sada Briselu i javnosti u BiH slale uglavnom oprečne poruke.

Javnost svjedoči opstrukcijama reformskog puta koje predvode predstavnici SNSD-a u državnoj vlasti. Sam Dodik je uoči dolaska komesarke Kos naložio svojim kadrovima u državnim institucijama da bojkotuju posjetu. Zvaničnici SNSD-a i njegovih koalicionih partnera otvoreno iskazuju euroskeptične pa i antievropske stavove, pravdajući tako političke odluke koje koče EU integraciju.

Većina analitičara saglasna je da se teško može očekivati konkretan pomak na evropskom putu pre općih izbora, koji bi trebalo da se održe u oktobru 2026. godine.

Komesarka je bila prva i do sada najviša dužnosnica EU koja je još u martu poručila kako o budućnosti BiH neće razgovarati sa predsjednikom SNSD-a Dodikom, predvodnikom anitevropskog narativa.

Podsjećanja radi, početkom aprila Vlada RS-a je proglasila njemačku državnu tajnicu Annu Lührmann persona non grata, nakon što su Njemačka i Austrija zabranile ulazak rukovodstvu ovog entiteta.

Na sastancima sa institucijama BiH Kos nije nijednom spomenula Dodika, čime je pokazala da poštuje institucije BiH i njihove odluke prema kojima je bivši predsjednik Republike Srpske danas civil i presuđeni građanin.

Istovremeno je prepoznala suštinu politike njegove stranke i izazove vezane za protivustavne i secesionističke zakone i aktivnostiu RS. Apostrofirala je da se institucije poput Ustavnog suda BiH i Centralne izborne komisije BiH moraju poštovati.

Posjetu Marte Kos obilježilo je i zvanično otvaranje radova na dugo očekivanom muzeju modernih umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu.