BiH: Gudronska jama, katastrofa pred vratima

Neformalna grupa graฤ‘ana formirana zbog problema toksiฤne Gudronske jame, koja se nalazi u srediลกtu novih modriฤkih naselja, najavila je odluฤnije korake u rjeลกavanju ovog decenijskog problema koji predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje stanovnika Modriฤe i joลก nekoliko gradova na sjeveru Bosne i Hercegovine

BiH-Gudronska-jama-katastrofa-pred-vratima

Gudronska jama - BiH (foto J. Sjeniฤiฤ‡)

Poลพar koji je proลกlog ljeta zahvatio prostor deponije otpadnih ulja u Modriฤi bio je prilika da ugroลพeno lokalno stanovniลกtvo joลก jednom javno istakne svoj ลพivotni problem i da se, uz dodatni pritisak, pokuลกa izboriti za rjeลกenje kojem se nada veฤ‡ decenijama.

Do njihovih domova sa ovog lokaliteta ลกiri se nesnosan smrad, posebno u ljetnim mjesecima. Joลก veฤ‡i problem je to ลกto isparenja i curenja iz jame ispuลกtaju u zrak i zemljiลกte opasne ugljikovodonike, koji imaju katastrofalne posljedice po ljudsko zdravlje i okoliลก.

Nekoliko hiljada graฤ‘ana Modriฤe danas ลพivi u neposrednoj blizini goleme Gudronske jame u koju je od 60-ih godina deponovano oko 25.000 tona toksiฤnog otpada s podruฤja cijele Jugoslavije. Kiseli gudron, koji nastaje u tehnoloลกkom postupku rerafinacije otpadnih motornih i industrijskih ulja, prestao se odlagati na lokalitetu Garevac joลก sredinom 90-ih, ali prijetnja po ljudsko zdravlje i okoliลก i dalje je prisutna. Radi se zapravo o tri otvorena otpadna bazena smjeลกtena u samom srediลกtu gusto naseljenog mjesta, na povrลกini od oko 2.000 kvadratnih metara.

Posljednji u nizu poลพara na gudronskoj jami (Pane Kostadinoviฤ‡)

Posljednji u nizu poลพara na gudronskoj jami (Pane Kostadinoviฤ‡)

โ€œMjesna zajednica Modriฤa 5 nastala je u ratno doba, kada se tu poฤelo naseljavati izbjegliฤko stanovniลกtvo s podruฤja srednje Bosne. Naselje je poฤelo naglo rasti poฤetkom dvehiljaditih godina, kada je formalno ustanovljeno. Danas broji 450 domaฤ‡instava (oko 2000 stanovnika), koja ฤine mahom izbjeglice i njihovi potomci. Pojedine kuฤ‡e su na svega 30, a podruฤna ลกkola sa 120 ฤ‘aka na 400 metara od toksiฤne deponijeโ€, objaลกnjava Pane Kostadinoviฤ‡, koji ลพivi u naselju Modriฤa 5 sa svojom petoฤlanom porodicom od sredine 90-ih godina.

Dodaje da je tabla s natpisom โ€œdugotrajno zadrลพavanje ลกtetno po zdravljeโ€, koja je po nastanku Gudronske jame postavljena na mjestu novog naselja, nestala neposredno nakon prvih doseljavanja na ovo podruฤje.

Pane je, zajedno sa svojim sugraฤ‘anima, osnovao neformalnu grupu graฤ‘ana, koja ฤ‡e vrลกiti pritisak na nadleลพne da se ovaj ekoloลกki problem konaฤno propisno rijeลกi.

Odluฤili su se na ovaj korak nakon posljednjeg u nizu katastrofalnih poลพara koji je u avgustu proลกle godine zahvatio uljni otpad i okolnu vegetaciju. Poลพar su gasile vatrogasne jedinice iz viลกe gradova, a nakon ลกto je saniran, poลพariลกte je stavljeno pod kontrolu kako bi se sprijeฤili naknadni problemi.

Pane Kostadinoviฤ‡

Pane Kostadinoviฤ‡

Tokom poลพara ogromne koliฤine praลกine i kancerogenih gasova ispuลกtene su u atmosferu. Mjerenja, koja je lokalna samouprava organizovala na tri mjerna mjesta neposredno nakon ลกto je poลพar ugaลกen, potom jednu, pa dvije sedmice kasnije, pokazala su da je u radijusu od oko 20 kvadratnih kilometara vazduh danima bio veoma zagaฤ‘en. Vrijednosti opasnih gasova, poput benzena, toluena, akroleina, hlorovodonika i azot-dioksida, bile su poveฤ‡ane do 500 puta u odnosu na dozvoljene nivoe, propisane aktuelnim zakonima. Zagaฤ‘enje je u velikoj mjeri zahvatilo i centar Modriฤe, udaljen oko tri kilometra od deponije. U dijelu opลกtine Modriฤa, ukljuฤujuฤ‡i naselje Modriฤa 5, zbog zagaฤ‘enja je bila proglaลกena vanredna situacija.

Niko nije kriv

โ€œJame su 60-ih godina iskopane na pustom lokalitetu od zemlje i ลกljunka, na podruฤju nekadaลกnjeg poljoprivrednog dobra. To je porozno tlo. Nigdje nemamo javno dostupne informacije kakva je podloga ovih bazena, kakva je komunikacija otpadnih ulja sa podzemnom vodom i zemljiลกtemโ€, objaลกnjava Jovica Sjeniฤiฤ‡ iz Druลกtva za istraลพivanje i zaลกtitu biodiverziteta, istiฤuฤ‡i da se izvoriลกte javnog vodovoda nalazi na svega dva kilometra od Gudronske jame.

Njegovo udruลพenje, kao i cijela mreลพa ekoloลกkih organizacija EkoBiH, pruลพa podrลกku lokalnoj inicijativi, koja ฤ‡e uskoro pokrenuti aktivnosti prikupljanja potpisa graฤ‘ana ฤetiri opลกtine โ€“ Modriฤa, ล amac, Odลพak i Gradaฤac โ€“ za peticiju sa zahtjevom za konaฤnom sanacijom Gudronske jame, s obzirom da se radi o problemu koji ugroลพava zdravlje i okoliลก na ลกirem podruฤju sjeveroistoฤne Bosne i Hercegovine.

Neformalna grupa graฤ‘ana, formirana s ciljem vrลกenja pritiska na nadleลพne da se problem Gudronske jame konaฤno rijeลกi, trenutno prikuplja informacije i zahtijeva reakciju svih odgovornih. S obzirom da je Inspektorat Republike Srpske naloลพio mjere Rafineriji ulja Modriฤa zbog prekrลกaja utvrฤ‘enih prilikom izbijanja i ลกirenja posljednjeg poลพara na lokalitetu Garevca, jasno je ko je โ€œvlasnikโ€ ove ekoloลกke bombe.

Sjeniฤiฤ‡ istiฤe da im je utvrฤ‘ivanje odgovornosti za opasnosti i poลพare vaลพno jedino sa stanoviลกta konaฤnog rjeลกenja, odnosno zatvaranja deponijskih bazena i zaลกtite zdravlja stanovnika Modriฤe.

โ€œDo sada nije poduzeto niลกta oko uklanjanja sadrลพaja jama i adekvatnog saniranja prostora deponije, a to je naลก konaฤni ciljโ€, kaลพe Sjeniฤiฤ‡ i dodaje da se neformalna grupa graฤ‘ana takoฤ‘e angaลพovala oko istraลพivanja moguฤ‡e povezanosti porasta kancerogenih i srฤanih oboljenja meฤ‘u stanovniลกtvom naselja u neposrednoj blizini Gudronske jame sa isparenjima i curenjem sadrลพaja iz jame u okoliลก.

Problem je u tome ลกto postojeฤ‡i sistem monitoringa mjeri samo osnovne parametre zagaฤ‘enja u zraku, a ne i vrijednosti gasova i ฤestica specifiฤnih za isparenja i curenja iz sliฤnih deponija, tako da ljudi nisu svjesni kakvim su zagaฤ‘enjima izloลพeni.

Mnogo nepoznanica i preskupo rjeลกenje

โ€œNama je nebitno ko ฤ‡e rijeลกiti problem. Sve je prebaฤeno na politiฤki teren i poฤela su prepucavanja u smislu ko ลกta nije uradio, a u suลกtini niลกta nije preduzeto niti imamo nagovjeลกtaja da ฤ‡e neลกto u dogledno vrijeme biti uraฤ‘enoโ€, istiฤe Sjeniฤiฤ‡.

Jovica Sjeniฤiฤ‡

Jovica Sjeniฤiฤ‡

Stanovnici Modriฤe 5 ipak su svjesni da ฤ‡e imena odgovornih za ovaj ekoloลกki problem jednog dana isplivati, kao i podaci o brojnim nepravilnostima oko Gudronske jame koje su decenijama skrivane od oฤiju javnosti. Sam kupoprodajni ugovor sa novim ruskim vlasnikom Rafinerije ulja nije dostupan javnosti. Nepoznati su i rezultati mjerenja parametara zagaฤ‘enja koja, prema ekoloลกkim dozvolama, kompanija interno obavlja.

Ono ลกto je poznato jeste da je u prvoj ekoloลกkoj dozvoli izdatoj novom vlasniku Rafinerije ulja u Modriฤi precizirana obaveza kompanije da u roku od pet godina sanira neaktivnu Gudronsku jamu na Garevcu. Prema rijeฤima naฤelnika opลกtine Modriฤa Jovice Raduloviฤ‡a, kompanija ne preuzima odgovornost iako je vlasnik zemljiลกta na kojem se nalaze tri deponijska bazena.

โ€œSvaka sljedeฤ‡a ekoloลกka dozvola viลกe nije sadrลพavala tu odredbuโ€œ, precizirao je Raduloviฤ‡ za portal Capital.ba, dodajuฤ‡i da nijedan njegov pokuลกaj da, u saradnji s resornim ministarstvom, poฤne raditi na rjeลกavanju ovog viลกedecenijskog problema za graฤ‘ane Modriฤe nije urodio plodom.

โ€œTo je viลกemilionski projekat i mi u ovom momentu nemamo od ministarstva niti od bilo koje druge institucije vlasti nijedan poziv da se ide u rjeลกavanje ovog problemaโ€œ, dodao je u izjavi u avgustu 2023. godine, kada je izbio jedan od 37 poลพara registrovanih tokom proteklih deset godina.

Pokuลกali smo kontakirati Raduloviฤ‡a, koji trenutno obnaลกa drugi mandat naฤelnika, kako bismo ga pitali ima li nekih pomaka u naporima da se rijeลกi problem Gudronske jame, ali u tome nismo uspjeli, iako se on smatra dobrim sagovornikom koji je poduzeo niz koraka prema konaฤnom rjeลกenju. Zajedno sa Srebrenkom Goliฤ‡, tadaลกnjom resornom ministricom, Raduloviฤ‡ je 2015. godine zapoฤeo proces pripreme studije sanacije i zatvaranja Gudronske jame, koji je meฤ‘utim ostao nedovrลกen.

Susreo se takoฤ‘e s Bojanom Vipotnikom, aktuelnim ministrom za prostorno ureฤ‘enje, graฤ‘evinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koji je nedavno najavio โ€œsolidna rjeลกenja sa partnerima u Belgiji i Njemaฤkojโ€.

โ€œNakon poลพara ponovo smo uspostavili kontakt sa meฤ‘unarodnim partnerima. Prvi sastanci biฤ‡e odrลพani poฤetkom septembra. Pripremamo projekat o zbrinjavanju opasnog otpada i velika je vjerovatnoฤ‡a da ฤ‡e kroz taj projekat biti sanirana i Gudronska jama. Za to treba deset miliona maraka ili viลกe od tog iznosaโ€, izjavio je Vipotnik medijima u avgustu proลกle godine.

Gaลกenje poลพara

Nastojanja da se sprijeฤe potencijalne katastrofalne posljedice ลกirenja toksina sa deponije na naselja udaljena svega pedesetak metara od jame do danas su ostala ograniฤena na โ€œgaลกenje poลพaraโ€. Ovo je ujedno i jedina konkretna mjera koju su nadleลพni poduzeli โ€“ saniran je 37. poลพar koji je u zadnjih deset godina zahvatio Gudronsku jamu.

Proลกlog ljeta lokalna uprava Opลกtine Modriฤa organizovala je graฤ‘evinske radove, zahvaljujuฤ‡i kojima je poลพar zaustavljen i donekle onemoguฤ‡eno ponovno izbijanje, zatrpavanjem opoลพarenog terena i spreฤavanjem dotoka kisika. Ovo meฤ‘utim ne znaฤi da do poลพara neฤ‡e ponovo doฤ‡i. Ako se ovo dogodi, vjerovatno ฤ‡e se ponovo krenuti u akciju gaลกenja. Tako ฤ‡e ลกiroka slika problema Gudronske jame, koja trajno truje okolno zemljiลกte i stanovniลกtvo, biti i dalje nevidljiva onima koji su nadleลพni, i plaฤ‡eni novcem poreskih obveznika, za rjeลกavanje sliฤnih ekoloลกkih problema.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta