Iz sarajevskih bolnica poručuju kako su kapaciteti popunjeni a iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i da su ograničene količine kisika koji imaju na raspolaganju za najteže pacijente.

“Kisik smo sinoć tankovali u sve silose, rangere i boce, ali potrošnja je ogromna. Količine koje sada imamo bit će dovoljne za 48 sati”, rekla je u utorak 16. marta Sebija Izetbegović, direktorica KCUS, gdje je hospitalizovano više od 500 pacijenata sa COVID-19, i gdje je desetine uposlenika zaraženo.

Posljednji podaci kažu kako je u Kantonu Sarajevo više od 824 novih slučajeva zaraze koronavirusom a da je od juče umrlo 9 osoba. Slični podaci se svakodnevno bilježe u Sarajevu proteklu sedmicu.

Dva dana ranije je sarajevski kantonalni premijer Edin Forto rekao kako “mi više ne čekamo scenarij Bergamo, mi jesmo Bergamo”, a kantonalna skupština usvojila je listu naredbi za različite institucije, uključujući proširenje bolničkih kapaciteta i otvaranje novih punktova za testiranje. Među naredbama kantonalne skupštine su i aktivnosti koje bi do sada, godinu dana otkako su uvedene prve mjere vezane za pandemiju, trebalo da se podrazumijevaju, poput toga da se uzeti uzorci PCR isti dan dostavljaju Kliničkom centru ili da će se javnost svakodnevno izvještavati o epidemiološkoj situaciji.

Kada je u pitanju kompleksnost trenutne situacije u Sarajevu, i kantonalni i federalni nivoi vlasti su bili na udaru kritika proteklih dana. Kantonalni zbog uvođenja samo kozmetičkih a ne suštinskih mjera zabrane kretanja, a federalni zbog toga što i dalje nisu kupili nijednu vakcinu.

“Ko god može i gdje god može neka se vakciniše jer čekajući uvaženu gospodu da nešto naprave, bojim se da to neće dočekati. Zbog načina na koji rade i kako rade, stičem dojam ili da ne znaju ili ne žele biti uključeni u proces 24 sata dnevno, onako kako to u drugim državama čine predsjednici vlada, koji direktno komuniciraju sa subjektima koji se bave proizvodnjom vakcina”, rekao je dr. Mirsad Kacila, jedan od prisutnih na sastanku novog “Ad hoc tima” za pregovore s proizvođačima vakcina ili ovlaštenim zastupnicima o provedenim pregovorima koji je okupila Vlada FBiH kako bi organizovala procedure nabavke vakcina protiv COVID-19.

U Bosni i Hercegovini je u proteklih godinu dana zaraženo oko 150.000 osoba a 5.500 je umrlo. Početkom marta prošle godine uvedene su stroge mjere zabrane kretanja i rada ugostiteljskih i drugih uslužnih djelatnosti, osim onih najnužnijih – prehrana, medicina i sigurnost.

Osim doniranih 10.000 AstraZeneca vakcina od Srbije, Federacija BiH nema druge, a do sada je vakcinisan dio medicinskih radnika. Međutim, i ova vakcinacija je obustavljena do 18. marta, zbog kako su rekli iz Zavoda za javno zdravstvo, dok se sačakaju ispitivanja na nuspojave vezane za AstraZeneca vakcine u Evropi. U Republici Srpskoj su vlasti naručile 100.000 doza ruske vakcine Sputnik V, a do sada je stiglo 40.000, dok je dio medicinskih radnika ranije vakcinisan u Srbiji.

Bosna i Hercegovina kao država i dalje čeka isporuke vakcina preko COVAX mehanizma, putem kojeg bi trebalo stići oko 150.000 doza AstraZeneca vakcine i oko 20.000 Pfizer-BioNTech vakcine. Upravo zbog sporosti ovog načina nabavke vakcina, vlasti u Republici Srpskoj su odlučile potražiti alternativu i direktno naručiti vakcine od proizvođača, odlučivši se za Sputnik V. O istom potezu, uz zastoje i političke zavrzlame, razmišljaju vlasti Federacije BiH, a posljednjih sedmica i Vlada Kantona Sarajevo. Na sjednici završenoj sinoć, odlučeno je kako će jedna kompanija u ime Vlade FBiH naručiti 500.000 Sputnik V vakcina, čiji dio bi trebalo da stigne već sljedeće sedmice.

U javnosti postoji i utisak da je jedan od razloga za tromost vlasti u Federaciji povodom nabavke vakcina prošlogodišnja “afera respiratori” kada su mediji istražili način na koji je Vlada FBiH nabavila 100 respiratora iz Kine za oko pet miliona eura, oko čega se vodi proces protiv premijera FBiH Fadila Novalića, ministrice finansija FBiH Jelke Miličević, Fahrudina Solaka, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite, i Fikreta Hodžića, vlasnika kompanije “Srebrena malina” koja je nabavila respiratore.

“Ovako smo došli u situaciju da se govori o Zakonu o javnim nabavkama, da se vakcine ne mogu naručiti… ali je evidentno da je RS to uspjela učiniti. Neko je, znači, u Federaciji BiH oprao ruke i nije se htio uhvatiti u koštac s tim da se ne bi slučajno našao u nekoj novoj situaciji ‘respiratori’“, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru Balkans Bakir Nakaš, nekadašnji direktor Opće bolnice u Sarajevu.

U međuvremenu, pojedini građani Bosne i Hercegovine pronalaze različite načine da samostalno obezbijede način da se vakcinišu, a jedan od njih je da se prijave za vakcinisanje u Srbiji, što je bilo moguće proteklih sedmica, a sada samo za one koji imaju srpsko državljanstvo.

Iako su u javnosti i ranije postojala nagađanja kako postoji mogućnost da su se visokorangirani državni službenici vakcinisali van BiH, takvo nešto je potvrdio i Ustavni sud BiH.

“Uzimajući u obzir procjenu rizika za zdravlje zaposlenih, te potrebu osiguranja nesmetanog procesa rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH je u saradnji i uz podršku Ustavnog suda Republike Srbije, Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije, Ambasade Republike Srbije u Bosni i Hercegovini i Ministarstva zdravlja Republike Srbije svim zaposlenicima Ustavnog suda BiH omogućio vakcinaciju u Republici Srbiji“, saopšteno je iz te bh. pravosudne institucije.

Dok se brojke zaraženih i umrlih u odnosu na broj stanovnika približavaju onima iz najgoreg perioda u Italiji, vlasti u Sarajevu oklijevaju da donesu mjere kojima bi efektivno zaustavili širenje zaraze dok ne stignu vakcine. Za razliku od marta prošle godine i reakcije Italije, u Sarajevu danas sve radi kao i obično – restorani, javni prevoz, tržni centri, uz propisane mjere distance i nošenja maske. Tržni centri i restorani i kafići bili su nakratko zatvoreni posljednjeg vikenda ali bez ograničenja kretanja.

Umjesto odlučne akcije, vlasti na svim nivoima nastavile su optuživati jedne druge za propuste u nabavkama vakcina. To bi glavni grad i cijelu zemlju moglo učiniti crnom tačkom na karti Evrope i produžiti izlazak iz krize mjesecima nakon što druge zemlje već uveliko počnu vraćati normalnost u živote svojih građana.