Raspad nekadašnje Jugoslavije nije samo stvorio sedam novih nezavisnih država već je i medijski prostor sveo unutar nacionalnih granica. Iako između Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore suštinski ne postoji jezička barijera, medijski prostor je još uvijek čvrsto zabetorniran nacionalnim granicama.

Goran Milić

– Al Jazeera Balkan nema nacionalni centar, za razliku od ostalih TV kuća u regiji, koje čak i kada rade regionalne teme uvijek to čine iz ugla svoje matične države. Sarajevo je naš glavni tehnički centar jednostavno zato što je ovdje prijateljsko raspoloženje prema projektu i što je to jeftinije nego u drugim dijelovima regije. Po sastavu kadrova koji uređuju i proizvode program, mi smo multinacionalan tim sa ljudima koji su radili na televizijama u Srbiji, Hrvatskoj, BiH. Osnovna razlika između nas i ostalih tv kuća u regiji je da kada mi radimo priču onda je ne radimo iz ugla Srbije, Hrvatske ili BiH, već nastojimo prezentirati sve uglove. Recimo kada mi radimo priču iz Kosovske Mitrovice mi imamo sliku, izjave, svjedočenja i iz sjevernog dijela Mitrovice, gdje su Srbi većina, gdje se plaća dinarima i govori srpski, ali i kako se živi u južnom dijelu gdje su Albanci većina, gdje se govori albanski i plaća eurima, što većina drugih tv kuća iz regije jednostavno ne može napraviti, objašnjava koncept Al Jazeere Balkans, glavni urednik Goran Milić.

Stotinak zaposlenih na Al Jazera Balkan, od kojih je četrdesetak novinara, svoju šansu vidi upravo u samonametnutim ograničenjima postojećih TV kuća na Balkanu na događanja unutar njihovih nacionalnih granica, ali i u činjenici da katarska Al Jazeera, koja se tokom poslednjih nekoliko godina sa svojim engleskim kanalom nametnula kao globalna mreža i ravnopravan konkurent CNN-u i BBC-u, ima resurse o kojima lokalne TV kuće na Balkanu mogu samo sanjati. Od mreže dopisništava od Južne Amerike do Azije i do jake vlastite produkcije programa koja omogućuje da se dio sadržaja jednostavno "preliva" između engleskog i balkanskog kanala Al Jazeera.

Azhar Kalamujić

– Dolazak Al Jazeera Balkan znači prije svega uvođenje novih, viših profesionalnih standarda u bosanskohercegovačko novinarstvo, kao i u novinarstvo u čitavoj regiji. Domaći TV novinari u svojim prilozima imaju nedopustivo puno komentara, jer većina novinara u domaćim informativnim redakcijama ne pravi razliku između informacije i komentara. Za razliku od domaćih medija koji su gotovo isključivo fokusirani na lokalna dešavanja, Al Jazeera gledaocima nudi širu sliku onoga što se dešava izvan BiH, kako u regiji tako i na globalnom nivou, od krize u euro zoni do globalne recesije i njenih posljedica, pri čemu gledaocima nudi informacije iz prve ruke od relevantnih reginalnih, evropskih i svjetskih eksperata. Dugoročno, ako opstane, Al Jazeera Balkan će sigurno uticati na podizanje profesionalnih standarda u novinarstvu u BiH, smatra Azhar Kalamujić, glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu.

Napraviti informativni program koji će biti podjednako zanimljiv gledaocima u Hrvastkoj, BiH, Makedoniji i Srbiji, bez korištenja provjerenih načina za privlačenje gledalaca, poput "sapunica", holivudskih filmova i sportskih prenosa, moglo bi se pokazati malo komplikovanijim nego što se na prvi pogled čini. Svaka od zemalja regije suočava se sa različitim problemima i prioritetima koji se direktno odražavaju na sadržaje lokalnih medija.

– Naša glavna rezlika u odnosu na lokalne TV kuće je gledateljstvo, jer smo mi fokusirani na gledatelje iz čitave regije kao i dijaspore, a ne samo na gledatelje u jednoj od zemalja regije. Lokalne teme koje dominiraju u nekoj od država u regiji mi dajemo samo ukoliko one mogu biti zanimljive i značajne i gledaocima u ostatku regije, kaže Goran Milić.

Podjela na "tabloide" i ozbiljne medije u regiji odavno je izbrisana. Sumanuta utrka u privlačenju gledalaca po svaku cijenu, odavno je uzela maha i nije mimoišla čak ni javne emitere među TV kućama.

Mediji u regiji su se više ili manje pretvorili u medijske ekspoziture različitih političkih opcija, pri čemu se zarad "viših političkih ciljeva" prečesto žrtvuje objektivnost i novinarski profesionalizam, koje zamjenjuju politički stav novinara i medija.

Maja Bjelajac

– U svakom slučaju Al Jazeera Balkans će povećati konkurenciju na medijskoj sceni u BiH i očekujem da će uticati i na povećanje profesionalnih standarda lokalnih medija. Ono što se za sada može uočiti kao glavna razlika između Al Jazeera Balkans i lokalnih medija je odsustvo senzacionalističkog pristupa , koji je na žalost, postao jedna od glavnih karakteristika lokalnih medija, smatra Maja Bjelajac, dopisnica iz Banja Luke Radija Slobodna Evropa (RFE).

Ključna prednost Al Jazeera Balkan u odnosu na postojeće medije u regiji je činjenica da ekonomski ne zavisi od lokalnog tržišta te da sebi mogu priuštiti i luksuz kritike lokalnih političkih i poslovnih moćnika bez straha da će im to ugroziti ekonomski opstanak.

Druga bitna razlika između Al Jazeere i dosadašnjih sličnih regionalnih medijskih projekata, poput nekadašnje Alternativne informativne mreže (AIM) jeste da je Al Jazeera dugoročni poslovni projekat a ne projekat čija održivost zavisi od promjenjljive ćudi zapadnih donatora.

Sličan projekat, TV OBN (Open Broadcasting Network), ali koji je bio ograničen samo na BiH, koji je odman nakon završetka rata pokrenula međunarodna zajednica sa ciljem premošćavanja međunacionalnih barijera u BiH, nakon utrošenih nekoliko desetina miliona dolara donacija, neslavno je propao, ne uspjevši da se nametne kao relevantan i uticajan TV kanal koji bi podjednako bio prihvaćen od svih građana BiH.

Vjerovatno najviše razloga da se raduju dolasku Al Jazeera na Balkan imaju sami novinari. Za ocjenu koliko će Al Jazeera Balkan uticati na ostale medije da podignu profesionalni nivo u svom izvještavanju, te da gledaocima umjesto komentara nude prije svega činjenice, još uvijek je prerano.

Ono što je izvjesno je da je već i prije početka emitovanja svog programa, Al Jazeera Balkan dobro je prodrmala novinarsko tržište postavljajući visoke profesionalne zahtjeve pred novinare zainteresovane za posao, ali istovremeno nudeći i plate koje su daleko iznad prosječnih plata u lokalnim medijima i čija je redovna isplata neupitna, što je u većini ostalih medija u regiji češće izuzetak nego pravilo. Rezultat je da se za četrdesetak novinarskih pozicija prijavilo više stotina kandidata iz čitave regije.

Nadmetanje za naklonost gledalaca između Al Jazeera sa jedne strane i postojećih lokalnih TV kuća u regiji sa druge strane, sportskim rječnikom, neće biti utrka na 100 metara već maraton, gdje će pobjednik biti onaj ko je u stanju duže da izdrži sa svojim konceptom. Za gledaoce u regiji izbor se svodi između informacije o onome što se dešava oko njih , makar realnost bila i neugodna i onoga što žele čuti.