Aktuelna kriza može se posmatrati dvojako. S jedne strane, ustavnopravna kriza, sa elementima sigurnosne krize, koja se ogleda u činjenici da državne institucije i dalje pokazuju izuzetnu neefikasnost u provođenju zakona u slučaju čelnika entiteta Republika Srpska (RS), predvođenih entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom. Državno pravosuđe tereti rukovodstvo RS za napad na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine.

S druge strane, višemjesečne najave, i neuspješni pokušaji, rekonstrukcije vlasti na državnom nivou, smjene kadrova SNSD-a, kao i novih imenovanja rukovodećih pozicija u institucijama sigurnosnog sektora, ključnim za otpetljavanje novonastale političke i ustavnopravne neizvjesnosti.

Dodik još uvijek nije priveden iako je od raspisivanja centralne potjernice Suda BiH prošlo više od mjesec dana, a prethodno mu je određen jednomjesečni pritvor zbog neodazivanja na saslušanje u Tužilaštvo BiH.

Dodik je osumnjičen za rušenje ustavnog poretka BiH, zajedno sa predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem.

Bjegunci i dalje nedostupni pravosuđu

Pokušaj nekoliko inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da uhapse Dodika 23. aprila bio je očekivano neuspješan. Ulazak inspektora, nenaoružanih i sa fasciklama, u zgradu Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, sa namjerom da uruče sudski nalog Dodiku spriječili su pripadnici entitetske policije RS-a naoružani dugim cijevima. Inspektori SIPA-e navodno su se povukli zbog potencijalne opasnosti od neželjenih situacija sa oružjem.

Slijedom drame u Sarajevu, SIPA je 6. maja potvrdila da su podnijeli prijavu Tužilaštvu BiH protiv MUP-a RS vezano za sprječavanje hapšenja Dodika. SIPA je dostavila i izvještaj o postojanju osnova sumnje da su počinjena dva nova krivična djela, “sprječavanje službene osobe u vršenju službene radnje" i "pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela”, propisana državnim Krivičnim zakonom.

Prema nezvaničnim procjenama, koje su objavili lokalni mediji, predsjednika RS-a je tokom posjete Istočnom Sarajevu obezbjeđivalo i više stotina pripadnika različitih policijskih jedinica RS-a, koji su za ovu priliku došli i iz drugih dijelova entiteta. U tom dramatičnom trenutku u Istočnom Sarajevu, kao i satima i danima koji su uslijedili, javnosti su bili dostupni samo izvještaji medija koji su bili na licu mjesta. Iz nadležnih institucija, od kojih javnost najviše očekuje u ovakvoj situaciji, komunicira se vrlo rijetko i oskudno, što dovodi do sumnje u državne institucije i njihovu snagu.

Interpol je dva puta odbio raspisati crvene potjernice za Dodikom i Stevandićem, konkretnije prvi zahtjev Suda BiH s početka aprila, kao i zahtjev za reviziju odluke iz sredine aprila.

Istovremeno, Dodik nastavlja da optužuje opoziciju RS da su izdajnici, kao i sve one Srbe koji su ostali da rade u institucijama BiH nakon njegovog poziva da ih napuste. Upućuje najteže riječi zemljama i liderima koji su osudili secesionističke tendencije i namjere, te stali na stranu vladavine prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Nemoć i kompleksnost ustrojstva državnih institucija koje ga još uvijek nisu privele na saslušanje zbog napada na ustavni poredak, lider SNSD-a pokušava iskoristiti za ličnu promociju, predstavljajući se kao nedodirljiv političar među Srbima.

Dodik i njegove pristalice nastoje sve izneti na političku scenu kao da je političko pitanje, ali je situacija davno prestala biti političko pitanje. Sada je isključivo pravno pitanje i pitanje snage državnih institucija da provode zakon.

Koliko dugo će građani BiH čekati na rasplet zamršene situacije i dalje najviše zavisi od snaga i odlučnosti državnih institucija za sprovođenje zakona, ali i od političkih igara. U aktuelnoj krizi, najvećoj u postdejtonskom periodu, čini se da, na državnom nivou, baš ništa ne funkcioniše.

Politički zastoj

Ključne sigurnosne agencije i dalje su u rukama secesionističkih aktera ili obezglavljene. S političke strane, SIPA i status ove državne policijske agencije, koja je već mjesecima bez rukovodstva, bitni su za Dodika i njegove ljude kako bi izbjegli hapšenje. Stručnjaci su prethodnih dana za medije ustvrdili da, upravo zbog situacije u kojoj SIPA nema rukovodstvo koje bi upravljalo operacijama, trenutno ne postoji zakonska mogućnost za donošenjem naloga za upotrebu specijalne jedinice ove agencije.

Direktor koji je u martu podnio ostavku, Darko Ćulum, imenovan ispred Dodikovog SNSD-a, još uvijek nije razriješen dužnosti jer njegova ostavka nije prihvaćena od strane Vijeća ministara BiH.

Razrješenje Ćuluma, kao i imenovanje novog direktora i zamjenika direktora SIPA, zapelo je unutar državne koalicije (Trojka, HDZ i SNSD) koja i dalje zvanično opstaje iako iz stranaka trojke mjesecima najavljuju formiranje nove većine i rekonstrukciju vlasti, kategorički odbijajući razgovore i saradnju sa SNSD-om zbog cjelokupne situacije.

Bez podrške SNSD-ovih predstavnika u Vijeću ministara ostavka direktora se ne može naći na dnevnom redu, kao ni imenovanje novog direktora i zamjenika direktora umjesto još jednog bjegunca od bh. pravosuđa Zorana Galića (HDZ BiH). Kadrovi SNSD-a oborili su kvorum i u Nezavisnom odboru parlamenta BiH za izbor zamjenika direktora SIPA na zasjedanju 15. aprila, prilikom određivanja rang liste kandidata za ovu funkciju.

Ministarstvo sigurnosti BiH je još jedna od ključnih institucija koja mjesecima nemaju rukovodstvo. Imenovanje novog ministra umjesto Nenada Nešića, koji je trenutno u pritvoru i pod istragom, otvorilo bi put prema tome da SIPA dobije novog direktora i zamjenika.

Prošla su već tri mjeseca od najave “trojke” (SDP, NiP i NS) o smjeni SNSD kadrova u državnoj vlasti i uvođenju novih igrača, odnosno opozicije iz RS-a, koju mediji već uveliko označavaju kao “trojka iz RS-a“ (SDS, PDP i Lista za pravdu i red). Ovo pitanje najviše zavisi od volje Dragana Čovića, ali i od matematike u oba doma u državnom parlamentu, a posebno u Domu naroda BiH (gornji dom državnog parlamenta).

Iako se činilo da su predstavnici opozicija iz RS na pragu na izgube strpljenje za ulazak u vlast, na njihov prijedlog 9. maja potpisan je sporazum sa nekoliko stranaka iz Federacije BiH, uključujući stranke “trojke”. Analitičar su ocijelini ovaj sporazum – koji se fokusira na EU integracije i rekonstrukciju vlasti – kao optimističan, ali bez realnog utemeljenja.

Čović je pregovore za prekompoziciju državne vlasti sa opozicijom RS-a uslovio i dodatno zakomplikovao kontroverznim izbornim zakonom, na kojem insistira već godinama. Mogući razlog je namjera da se trenutačna kriza nastavi, očuva status quo i ne dođe do izbacivanja SNSD-a iz vlasti. S druge strane, činjenica je da zbog odnosa snaga u Domu naroda BiH nije moguće osigurati prohodnost u zakonodavnoj vlasti pa tako ni potencijalnu prekompoziciju Vijeća ministara BiH.

Političko savezništvo SNSD-a i HDZ-a je toliko čvrsto da SNSD-ovog delegata iz rukovodstva Doma naroda BiH nije moguće smijeniti, upravo zahvaljujući političkim manevrima od strane obje ove stranke, koje pojedinačno imaju snagu za rušenje kvoruma. Vlast funkcioniše samo za politički nekontroverzne i rutinske odluke, za koje se osigura kvorum i dignu ruke.

Visoki predstavnik opet aktivan

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je već 24. aprila proglasio odluku o blokiranju sredstava iz budžeta na svim nivoima vlasti političkim strankama SNSD (Dodik i Višković) i US (Stevandić). Iako se ne očekuje da će značajno oštetiti SNSD i Dodika imajući u vidu njihove diverzificirane izvore finansiranja, odluka Šmita ima drugi značaj a to je ponovna upotreba takozvanih “bonskih ovlaštenja”, koja implicira podršku najznačajnijih aktera međunarodne zajednice u BiH, poput EU i SAD.

Šmit je 6. maja Vijeću sigurnosti UN-a podnio izvještaj u kojem je krizu nazvao političkom. Uz oštro protivljenje ruskog ambasadora, većina članova Vijeća sigurnosti osudila je poteze rukovodstva RS i dala punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

SAD i Velika Britanija iskazale su snažnu podršku mandatu Visokog predstavnika. Njemačka i Austrija pokrenule su ranije u aprilu mjere zabrane ulaska za trojicu lidera iz RS u te dvije zemlje.

Šmitove odluke naišle su na odgovor rukovodstva RS-a koje je najavilo da će entitetski parlament u narednom periodu usvojiti Zakon o zabrani finansiranja stranaka u RS, koji će ukoliko bude usvojen teško pogoditi kako opoziciju tako i stranke vladajuće koalicije, posebno manje satelite SNSD-a.

Analitičari predviđaju da se aktuelna kriza neće uskoro riješiti, a na pragu je i izborna 2026. godina u kojoj su bilo kakve značajnije promjene još manje izvjesne. Trenutna situacija rezultat je, između ostalog, nedostatka bilo kakvog plana za institucionalni odgovor na dugogodišnje secesionističke tendencije i poteze, kao i sveobuhvatna politizacija sigurnosnog sektora koja je prouzrokovala nemjerljivu štetu.

U jeku aktualne krize BiH ide u susret sjednici Evropskog vijeća u junu, kada bi trebalo biti poznato da li će zemlja dobiti datum početka otvaranja pregovora sa EU. Bez usvojenih važnih reformskih zakona, uz postojeću krizu, BiH će teško dobiti zeleno svjetlo. Jedan od uslova Brisela jeste da BiH imenuje glavnog pregovarača sa EU, što je zadatak vlasti na državnom nivou.