Talijanski senator i zastupnik u Vijeću Europe, deklarirani homoseksualac Gianpaolo Silvestri, jedna je od žrtava napada na ovogodišnjem Gay Prideu, održanom u Zagrebu prošle subote, kada su nasilnici pretukli dvadesetak sudionika te ulične parade. Samo zahvaljujući činjenici da je skup homoseksualaca u središtu Zagreba osiguravalo pet stotina policajaca, izbjegnuto je krvoproliće, jer je dvadesetak maloljetnika, koji su napali povorku Gay Pridea, imalo pripremljene Molotovljeve koktele. Na glavnom zagrebačkom trgu u to je subotnje prijepodne bilo više od dvije tisuće ljudi i da je napad zapaljivim bocama benzina ostvaren, moglo je stradati mnogo ljudi.

Šarolika povorka homoseksualaca i lezbijki, koja je svojim godišnjim skupom željela ukazati na neravnopravan položaj što ga zbog svoje seksualne orijentacije doživljavaju u hrvatskom društvu, ove je godina bila brojnija nego u pet prohodnih navrata, otkako u glavnom hrvatskom gradu homoseksualci održavaju svoj javni godišnji skup. Bilo ih je, prema procjenama organizatora, više od tri stotine, a ove godine, po prvi put, povorci su se pridružili i neki od roditelja homoseksualaca, želeći tako pružiti podršku svojoj djeci.

Hrvatska policija, čini se, imala je najave da bi se mirni skup homoseksualca mogao pretvoriti u krvoproliće, pa su Gay Pride čuvali odredi pripadnika specijalne policije. Samo zahvaljujući njihovoj prisutnosti, brojnosti i brzoj intervenciji, Zagreb u svom središtu nije doživio težak incident. To konstatiraju i udarni naslovi na prvim stranicama vodećih hrvatskih dnevnih listova: „Spriječeno krvoproliće na Gay Prideu" (Jutarnji list); „Spriječen napad na gay-paradu" (Slobodna Dalmacija); „Krvavi Gay Pride na Jelačić placu" (Večernji list), ili „Napadnut talijanski senator Silvestri" (Novi list).

Među prvima, napad na homoseksualni skup, osudio je ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin: „Hrvatska je moderna zemlja u kojoj svatko ima pravo na slobodu izbora i govora, te na različitosti. Žao mi je što je došlo do incidenta, a obećavam da ćemo pronaći one koji su sudjelovali u spravljanju tih Molotovljevih koktela. Policija je obavila svoj posao kako spada", rekao je Kirin čiju izjavu prenosi Jutarnji list.

Policija je uhitila 14 osoba, od kojih su čak devet bili maloljetnici. Protiv njih podnesene su prekršajne prijave, no Državno odvjetništvo zatražilo je da se protiv najagresivnijih napadača provede i kriminalistička istraga ne bi li se utvrdilo jesu li odgovorni i za dovođenje u opasnost ljudskih života. U tom slučaju, suočili bi se i s kaznenom prijavom. A upravo to zahtijevaju organizatori zagrebačkog Gay Pridea.

„Incident koji se dogodio na ovogodišnjem zagrebačkom Gay Prideu potvrđuje da mnogi u Hrvatskoj već samu pojavu homoseksualaca doživljavaju kao provokaciju. Zato i organiziramo naš skup jednom godišnje, kako bismo ukazali na ono s čim se u hrvatskom društvu svakodnevno suočavamo", kaže jedan od organizatora Gay Pridea, Marko Jurčić. „Ove napade smatramo zločinima iz mržnje".

Zgražanje nad onim što se dogodilo u Zagrebu i osudu nasilja nad homoseksualcima izrazili su i iz ureda hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, zatraživši da policija i tužilaštvo obave svoj posao. Glasnogovornik Vlade, Ratko Maček, rekao je pak kako Vlada „najoštrije osuđuje svaku vrst nasilja, a osobito svaki ekstremizam, radikalizam ili pojavu koja je protiv čovječnosti, snošljivosti i tolerancije". Predsjednica Hrvatske narodne stranke, Vesna Pusić, također je osudila napad na homoseksualce u središtu Zagreba i rekla kako država mora omogućiti uvjete da svatko registrira svoju vezu, obećavši kako će se ona i njena stranka zalagati za pravo na homoseksualne brakove.

U Hrvatskom saboru prošle je godine propao pokušaj dijela liberalnih zastupnika da se usvoji zakona o registriranom partnerstvu. Taj zakon, onako kako je bio predložen, omogućio bi homoseksualne zajednice, koje bi bili izjednačene s klasičnim brakom muškarca i žene. Takav oblik zajednice, da je bio prihvaćen, potpisivao bi se na sudu a ne kod matičara, te bi homoseksualcima omogućavao nasljeđivanje imovine partnera i druga prava koja uživaju supružnici u klasičnoj bračnoj zajednici. No, takav zakon nije prošao, a na račun homoseksualca u hrvatskom su parlamentu izrečene brojne uvrede, među kojima i ona kako bi trebalo uspostaviti klinike za njihovo liječenje.

Hrvatska danas, kad su prava homoseksualaca u pitanju, kaska za drugim zemljama i njeno zakonodavstvo znatno je restriktivnije od velike većine zemalja Europske zajednice kamo i Hrvatska teži. Prava homoseksualca određena su Zakonom o istospolnim zajednicama, koji je donesen 2003. godine. Taj Zakon opisuje istospolnu zajednicu kao „ životnu zajednicu dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine, te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera". Taj zakon predviđa i mogućnost da jedan partner uzdržava drugog, ukoliko ovaj nema sredstava za život i to je otprilike sve što bi, u nekom smislu, moglo ličiti na prava koja ostvaruju osobe u klasičnom braku.

Hrvatski homoseksualci s takvim se zakonom ne mire, pa traže mogućnost sklapanja brakova i sva prava koja sada imaju osobe u priznatoj bračnoj zajednici. Između ostaloga zato i organiziraju svoje godišnje skupove kakav je bio i šesti po redu Gay Pride u Zagrebu. Po onome što se na tom skupu dogodilo, očito je da im predstoji još dug put za ravnopravnost u hrvatskom društvu.