Čelnik najjače oporbene stranke u Hrvatskoj, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović, javno je pozvao hrvatskog premijera Ivu Sanadera da objavi datum parlamentarnih izbora. Njemu se, s istim zahtjevom, tokom prošlog vikenda pridružila i predsjednica Demokratskog centra i donedavna ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera, Vesna Škare-Ožbolt. Pritisak opozicije na premijera Sanadera da objavi točan datum izbora sve je snažniji, a čuju se i glasovi kako Sanader, zbog lošeg rejtinga njegove Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), namjerava prolongirati održavanje izbora.

Iako datum izbora još nije određen, glasnogovornik Vlade prije mjesec dana je najavio da bi se oni mogli održati 25. studenoga. Kako je do tada ostalo tek nešto više od dva mjeseca, stranke su već započele izbornu kampanju, ne mareći za činjenicu da datum parlamentarnih izbora još nije određen.

"Sve spekulacije oko prolongiranja izbora su neutemeljene", izjavio je Sanader u ponedjeljka 17. rujna, kako bi stišao prigovore oporbe. No, datum izbora nije objavio, već je samo rekao kako ostaje kod već prije iznesenog stava da se izbori održavaju svake četiri godine u istom mjesecu. "Mislim da iz toga možete sve zaključiti", rekao je Sanader.

"S velikom sigurnošću može se računati da će se parlamentarni izbori održati 25. studenoga", rekao je istoga dana predsjednik parlamenta Vladimir Šeks i najavio da će Sabor svoju posljednju sjednicu, u ovom sazivu, održati od 26. rujna do 12. listopada. Tog dana parlament bi trebao biti raspušten, a predsjednik Republike već bi sljedećeg mogao donijeti odluku o raspisivanju izbora. Po hrvatskom Ustavu, predsjednik Republike je taj koji raspisuje izbore, no čini to na prijedlog stranke lidera parlamentarne većine, a to je upravo premijer Sanader.

Na izbore se očito najviše žuri SDP-u, jer bi ta stranka da su izbori danas, bila pobjednica. Tako joj predviđaju sve ankete o ispitivanju javnog mišljenja kojima se mjeri raspoloženje birača. Ugledna agencija Puls, koja za potrebe Hrvatske televizije, svakog mjeseca provodi veliko istraživanje javnog mišljenja, objavila je da je u kolovozu prednost SDP-a nad sada vladajućim HDZ-om bila ček pet posto. Za SDP bi, da su izbori održani u kolovozu glasalo 29 posto birača, a za HDZ 24 posto. Preračunato u zastupničke mandate to bi značilo da će SDP imati 56, a HDZ tek 42 mjesta u parlamentu koji ukupno ima 152 stolice.

Nervoza na hrvatskoj političkoj sceni raste, a ona je tim veća što ni jedna stranka ne može računati na mogućnost samostalnog sastavljanja vlade. Trebat će im saveznici, a žestoka bitka za njih već se odvija. Rezultati ankete Agencije Puls pokazuju da je treća snaga na političkoj sceni Hrvatske prijeizborna koalicija triju stranaka – Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), te regionalne stranke Primorsko goranski savez (PGS). Njih podržava devet posto birača, što bi im donijelo 14 ruku u Saboru, a to je respektabilni broj zastupnika, zanimljiv i SDP-u i HDZ-u. No, problem je u tome što se ta predizborna koalicija triju stranaka još ne želi izjasniti s kim će u saveznišptvo nakon izbora.

Josip Friščić, predsjednik HSS-a, najjače stranke u tročlanoj predizbornoj koaliciji, kaže kako "neće tvrditi da su jako daleko od HDZ-a ili SPD-a", ali da će se za koaliciju s jednom od tih stranaka odlučiti nakon izbora, kada potvrdu svog izbornog programa dobiju među biračima. "Tada ćemo odlučiti o koaliciji i naš program ćemo ugraditi u koalicijski sporazum", rekao je Friščić.

Da na savez tri stranke računaju i HDZ i SDP vidljivo je iz informacija koje dolaze iz tabora premijera i predsjednika HDZ-a, Ive Sanadera, ali i vođe opozicije, predsjednika SDP-a, Zorana Milanovića. Prvi je s čelnicima saveza HSS-HSLS-PGS održao sastanak na kojem se očito razgovaralo o mogućnosti poslije izbornog savezništva, a Milanović je javno pozvao te tri stranke da uđu u koaliciju s SDP-om. S mogućih 14 ruku te koalicije i 56 vlastitih mandata – pod pretpostavkom da se obistine prognoze istraživanja – SDP-u bi bilo puno lakše sastaviti novu Vladu. Tada bi im trebalo još samo sedam zastupnika, što vjerojatno ne bi bio nikakav problem. SDP-ov prirodni saveznik je Hrvatska narodna stranka (HNS), stranka lijevog centra, no problem je u tome što ona jedva prelazi izborni prag, koji u Hrvatskoj iznosi pet posto. No, SDP – pobjedi li na izborima – uvijek može računati i na zastupnike nacionalnih manjina te zastupnike Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koji u pravilu pristupaju pobjednicima.

HDZ, pak, najvjerojatnije može računati na mogućnost koalicije s Hrvatskom strankom prava (HSP), parlamentarnom strankom s krajnjeg, desnog dijela političke skale. Ta je stranka poznata po koketiranju s ustaškim, pronacističkim pokretom u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, a njeni čelnici u prošlosti su davali ekstremne izjave usmjerene protiv nacionalnih manjina, naročito srpske. HSP, prema istraživanju javnog mišljenja, mogao bi dobiti oko osam posto glasova. No, Sanaderu HSP nije osobito drag partner. Predsjednik Stjepan Mesić nedavno je izjavio kako ne bi volio da HSP uđe u novu Vladu, upravo zbog stavova te stranke, koje on drži suprotnima temeljnim demokratskim vrijednostima.

Kada je aktualni premijer Ivo Sanader, 2003. pokušavao sastaviti novu Vladu, računao je i na HSP. No pod pritiskom međunarodne javnosti – koja je upozoravala na HSP-ovu bliskost s ustaškom ideologijom – od toga je odustao. Da bi mogao sastaviti Vladu, Sanader je tada morao dati velike ustupke Hrvatskoj stranci umirovljenika i zastupnicima nacionalnih manjina, koje su sada s njim u savezu.