Presudan glas
11. maja graฤani Srbije ponovo ฤe birati politiฤke predstavnike koji ฤe odluฤivati o buduฤnosti zemlje u narednih nekoliko godina. Poslednju reฤ na izborima ฤe imati graฤani. Do tada, politiฤkim strankama ostaje da pridobiju ลกto viลกe pristalica i joลก jednom ubede graฤane Srbije da je njihov glas presudan.
11. maja graฤani Srbije ponovo ฤe birati politiฤke predstavnike koji ฤe odluฤivati o buduฤnosti zemlje u narednih nekoliko godina. Joลก jedni istorijski izbori, kako ih nazivaju domaฤi ali i strani struฤnjaci, trebalo bi da odgovore hoฤe li Srbija napraviti korak ka Evropi ili ฤe ostati na margini evropskih deลกavanja.
Da situacija bude komplikovanija, graฤani Srbije ฤe 11. marta glasati na republiฤkim, pokrajinskim i lokalnim izborima.
Izbori za republiฤku skupลกtinu raspisani su svega godinu i po dana nakon poslednjih parlamentarnih izbora. Kriza u nekadaลกnjoj vladajuฤoj koaliciji koju su ฤinile Demokratska stranka (DS), Demokratska stranka Srbije – Nova Srbija (DSS – NS) i G17plus eksplodirala je na dvema meฤusobno povezanim temama – Kosovom i Evropom. Predstavnici DS i G17 koji imaju veฤinu u vladi zahtevali su nastavak evropskih integracija bez obzira na jednostrano proglaลกenu nezavisnost Kosova, istovremeno naglaลกavajuฤi da se ne odriฤu Kosova i teritorijalnog integriteta Srbije.
Sa druge strane, njihovi dojuฤeraลกnji koalicioni partneri su od Evropske Unije zahtevali jasnu poruku da pregovori o buduฤem ฤlanstvu Srbije u Uniji ukljuฤuju i Kosovo. Nemoguฤnost postizanja konsenzusa o najvaลพnijim drลพavnim pitanjima uzrokovalo je pad vlade i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. U meฤuvremenu su se razlike izmeฤu DS i G17 sa jedne strane i DSS – NS sa druge, produbile, a vlada, jedva sastavljena krajem maja 2007. godine nije preลพivela oฤekivani najveฤi test – jednostrano proglaลกenje nezavisnosti Kosova.
Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za isti dan kada i redovni lokalni i pokrajinski izbori. Graฤani Srbije ฤe na posebnim listiฤima birati predstavnike lokalnih samouprava u svim opลกtinama u Srbiji, kao i predstavnike parlamenta u pokrajini Vojvodina.
Najveฤa dilema tiฤe se organizovanja izbora na Kosovu. Srpske vlasti reลกene su da organizuju i parlamentarne i lokalne (opลกtinske) izbore na Kosovu. Meฤunarodna zajednica odluฤno odbija moguฤnost organizovanja republiฤkih izbora na Kosovu, dok Beogradu daje signale da je moguฤe organizovati lokalne izbore u opลกtinama sa srpskim stanovniลกtvom.
Iako su, po opลกtoj oceni, za Srbiju u pitanju presudni izbori, kampanje politiฤkih partija nisu ni izbliza oลกtre kao ลกto je bio sluฤaj sa predsedniฤkim izborima odrลพanim u januaru 2008. godine. Istraลพivanja agencija ukazuju da su biraฤi umorni i zasiฤeni, te da u manjoj meri prate predizborne programe politiฤkih partija.
Dominatne teme su Kosovo i Evropa, a u njihovoj senci ostaju pitanja korupcije i kriminala, socijalne politike i ลพivotnog standarda. Politiฤke partije svoje predizborne kampanje temelje upravo na pomenutim temama. Politiฤki prostor je jasno podeljen na one koji insistiraju na odrลพanju ยnacionalnog dostojanstva" i oฤuvanju Kosova unutar Srbije i na one koji u evropskim integracijama vide ลกansu Srbije za napredak i stabilnost.
Od silnog prizivanja Srbije i pozivanja na Srbiju skoro da je nemoguฤe razlikovati kampanje velikog broja politiฤkih partija. Srpska radikalna stranka (SRS) kampanju za republiฤke izbore vodi pod sloganom ยNapred Srbijo". Koalicija Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije (DSS – NS) biraฤe pokuลกava da pridobije parolom ยPodrลพi Srbiju", dok Socijalistiฤka partija Srbije (SPS) poruฤuje ยUstani Srbijo".
Demokratska stranka (DS) Borisa Tadiฤa je na ฤelu velike koalicije koju ฤine G17 plus, Srpski pokret obnove (SPO) skoro zaboravljenog kralja trgova Vuka Draลกkoviฤa, Sandลพaฤka demokratska partija (SDP) Rasima Ljajiฤa, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada ฤanka i niz drugih manjih partija. Ovaj savez nastupa pod sloganom ยZa evropsku Srbiju – Boris Tadiฤ". Liberalno demokratska partija (LDP) ฤedomira Jovanoviฤa kampanju, koja umnogome liฤi na kampanju Baraka Obame, temelji na paroli ยล iri se", koja bi, pretpostavlja se, trebalo da sugeriลกe da ideje i stavovi ove partije postaju ลกiroko prihvaฤeni u Srbiji.
Kampanje, za sada, protiฤu mirno. Karavani politiฤkih stranaka obilaze Srbiju i pokuลกavaju da dopru do biraฤa. No, graฤane Srbije ฤini se viลกe interesuju uskrลกnji i prvomajski praznici nego izbori, pa se oฤekuje da kampanje dobiju maha u poslednjih sedam dana pred izbore.
I analitiฤari retko daju prognoze, a javnost je tek pre nekoliko dana saznala rezultate istraลพivanja razliฤitih agencija. Prema rezultatima agencije ยFaktor plus" uraฤenom za potrebe dnevnog lista Politika, za buduฤu vladu ฤe biti potreban dogovor tri stranke. U tom istraลพivanju vodi SRS sa 36,5%, koalicija okupljena oko DS ima podrลกku 34,6%, koalicija DSS – NS moลพe da oฤekuje 11,7%, SPS 7,1%, LDP 5,8%, a manjine i ostali 4,3%.
Istraลพivanje agencije Medijum galup sprovedeno od 07. do 12. februara, odmah nakon drugog kruga predsedniฤkih izbora i pre jednostranog proglaลกenja nezavisnosti Kosova, donelo je rezultate po kojima bi za SRS u tom trenutku glasalo 39,4% ispitanika, DS i G17 plus bi osvojili 37,5%, DSS – NS 10,3%, LDP (u to vreme zajedno sa Ligom socijaldemokrata Vojvodine) 5,4%, a SPS ne bi preลกao cenzus od 5%. Ista agencija je sprovela istraลพivanje u periodu od 06. do 13. marta kada su rezultati pokazivali neลกto drugaฤiji odnos snaga. U to vreme bi koalicija okupljena oko DS osvojila 39,9% podrลกke biraฤa, SRS 37,1%, DSS – NS 10,4%, SPS bi preลกla cenzus sa 5,4%, a LDP bi mogao da raฤuna na svega 3,1% glasova.
Iako je joลก rano prognozirati moguฤe postizborne koalicije, analitiฤari ukazuju na nekoliko moguฤih reลกenja. Izvesno je da SRS i DSS – NS neฤe moฤi da formiraju veฤinsku vladu, kao ni koalicija okupljena oko DS i LDP. O ova dva bloka se najฤeลกฤe govori. Zamenik predsednika SRS Tomislav Nikoliฤ je nekoliko puta izjavio da bi radikali mogli da formiraju vladu sa Koลกtunicom i Iliฤem (DSS – NS), a u javnosti se ฤak spekulisalo da su se haลกki optuลพenik i lider radikala Vojislav ล eลกelj i lider DSS dogovorili o buduฤoj saradnji. Iz DSS je ubrzo stigao demanti, a Andreja Mladenoviฤ, portparol DSS je ovakve spekulacije nazvao ยpredizbornim trikovima". Boris Tadiฤ (DS) nudi saradnju svim strankama koje Srbiju ลพele u Evropi, a uveliko se nagaฤa da bi LDP i stranke manjina bili prirodni saveznici koalicije ยza evropsku Srbiju".
No, kako stvari sada stoje, ni jedni ni drugi neฤe imati veฤinu. Tas na vagi moลพe da bude Socijalistiฤka partija Srbije (SPS). Kom ฤe se carstvu privoleti socijalisti koji su umnogome drugaฤiji nego u vreme Slobodana Miloลกeviฤa ostaje da se vidi. Lider SPS Ivica Daฤiฤ tvrdi da je njegovoj stranci najbliลพa politika Vojislava Koลกtunice, ali da ฤe o post izbornim koalicijama razgovarati tek po zavrลกetku izbora.
Analitiฤar Zoran Stojiljkoviฤ za Politiku kaลพe da ฤe se ยzbog relativno male promene rejtinga stranka u odnosu na prethodne parlamentarne izbore formiranje nove vlade ponovo protegnuti u nedogled". Stojiljkoviฤ navodi da ฤe za formiranje nove vlade biti potrebna tri igraฤa pa ฤe ona biti ยproevropska ili nacionalna".
Meฤutim, postoji moguฤnost da vlada ne bude formirana u kom sluฤaju bi novi izbori bili odrลพani na jesen. Istraลพivanje ameriฤke nevladine organizacije IRI (International Republican Institute) objavljeno u dnevnom listu Pres sredinom aprila ukazuje da SRS ima podrลกku 38% biraฤa, koalicija oko DS 37,2%, DSS – NS 10,4%, a iznad cenzusa je joลก samo LDP sa 5,1%. Prema rezultatima ovog istraลพivanja, socijalisti imaju svega 4,2 posto poverenja biraฤa, ลกto ih ostavlja pred vratima parlamenta. Ukoliko se to desi, ยmoguฤe je oฤekivati vanredne parlamentarne izbore na jesen" kaลพe Stojiljkoviฤ.
Istraลพivanja javnog mnenja nisu sasvim pouzdan kriterijum za utvrฤivanje stavova biraฤa u Srbiji.
Iznenaฤenja se deลกavaju na skoro svim izborima, a poslednje iznenaฤenje graฤani Srbije su priredili na predsedniฤkim izborima kada su masovno izaลกli na biraliลกta i time demantovali prognoze o maloj izlaznosti. Programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) Marko Blagojeviฤ u izjavi za B92 navodi da su najฤeลกฤi naruฤioci istraลพivanja javnog mnenja upravo politiฤke partije. Blagojeviฤ dodaje da ยmanipulacije rezultatima istraลพivanja postoje, ali da to ne ฤine agencije, kojima nije u cilju da naruลกe sopstvenu reputaciju, veฤ politiฤke partije".
Poslednju reฤ na izborima ฤe imati graฤani. Do tada, politiฤkim strankama ostaje da pridobiju ลกto viลกe pristalica i joลก jednom ubede graฤane Srbije da je njihov glas presudan.
Tag: