Sve ankete javnog mnjenja pokazuju da će i na predstojećim izborima (29. marta) u Crnoj Gori pobijediti vladajuća koalicija premijera Mila Đukanovića. „Mi ćemo u narednom sazivu Parlamenta od 81 poslanika imati najmanje 43", slavodobitno je već prognozirao rezultat izjašnjavanja građana potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović.

U vladajućoj koaliciji, koja nastupa pod sloganom „Sigurno", osim Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića, vjernog saveznika Đukanovićevih socijalista od 1997. godine, nalaze se i dvije stranke koje okupljaju pripadnike manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori: Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa.

One su naprosto bile prinuđene da uđu u savez sa DPS, jer u Skupštini Crne Gore nije usvojen zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je trebalo da razradi ustavnu obavezu o garantovanim mandatima za njihove predstavnike.

Bošnjaci, Albanci, Muslimani i Hrvati čine petinu od ukupnog stanovništva Crne Gore i na svim izjašnjavanjima su predstavljali odlučujući „tas na vagi" za pobjedu vladajuće koalicije.

Nakon crnogorskog osamostaljenja primjetno je da opada podrška tom savezu u mjestima gdje manjine predstavljaju većinu stanovništva.

Zato se vlast odlučila da i na ovom izjašnjavanju primjenjuje stari izborni sistem kojim su samo Albanci djelimično zadovoljni, jer se u mjestima gdje oni čine većinu bira pet poslanika. No, i od te kvote u „albanskoj izbornoj jedinici" Đukanovićeva koalicija je uvijek osvajala dva ili tri mandata i time osvajala apsolutnu vlast u čitavoj Crnoj Gori.
Nakon izbora Demokratska unija Albanaca Ferhata Dinoše je ulazila u vladajući savez sa Đukanovićevim socijalistima, a Crna Gora je svijetu predstavljana kao „pozitivan primjer u regionu" i „oaza multietničke demokratije na zapadnom Balkanu".

U posljednjih mjesec dana opada podrška vladajućoj koaliciji kako postaju sve evidentniji obrisi i posljedice ekonomske i socijalne krize koja melje Crnu Goru, kao i zbog raznih afera koje dnevno potresaju ovu državu.

Profesor na Univerzitetu Crne Gore Svetozar Jovićević kaže da zbog svega toga ne treba isključiti mogućnost nekakvih iznenađenja na izborima. „Mnogo se toga lošeg nagomilalo u vlasti i jednog trenutka, prije ili kasnije, to će doći do izražaja", tvrdi on.

Zemlja tone u duboku recesiju. Budžet se puni za četvrtinu manje nego što je planirano, interesovanje stranih investitora je praktično splasnulo, iz banaka je povučeno oko pola milijarde eura depozita, zarade zaposlenima u državnoj upravi kasne, radničkih štrajkova je sve više.

Da bi se ovi problemi ublažili u Vladi premijera Đukanovića očekuju 220 miliona kredita od Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske investicione banke i nemačke „KfW" banke. Na prodaju je stavljeno i „porodično blago": petina akcija „Elektroprivrede". Prodane su i državne obveznice u vrednosti od 30 miliona eura.

„Ali, sve je to malo i nedovoljno", kaže lider opozicione Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić i naglašava da Crna Gora trenutno ima rupu od milijardu eura!
Predsjednik „Pokreta za promjene" Nebojša Medojević pozvao je Evropsku uniju da hitno razmotri odobravanje interventnog paketa finansijske pomoći ovoj zemlji. „U situaciji velikog gubitka radnih mjesta, pada društvenog proizvoda, koji ukoliko se zatvore Kombinat aluminijuma u Podgorici, Željezara u Nikšiću i sa ovim padom prometa u trgovini, građevinarstvu i posebno veoma lošom turističkom sezonom, koji svi očekuju, recesija može biti i dvocifrena. A u dvocifrenoj recesiji izvjesni su i socijalni nemiri, izvjesne su i političke nestabilnosti."

Crnogorski zvaničnici priznali su tek u sjedištu EU da su prijevremeni parlamentarni izbori raspisani upravo zbog ekonomske krize. „Treba nam vlada koja će se s punim legitimitetom i pažnjom fokusirati na suzbijanje posljedica krize", rekao je 9. marta u Briselu premijer Đukanović.

EU, međutim, neće izdvojiti veća sredstva nego što je to ranije planirano budžetom za 2007.-2013. kako bi spasila bankrotiranu crnogorsku ekonomiju. „Ali, činjenica da se crnogorski predsjednik Vlade prima u sjedištu EU od najviših evropskih zvaničnika i da u Crnu Goru dolazi predsjedavajući EU, češki premijer Mirek Topolanek, u vrijeme trajanja izborne kampanje je skandalozna", saopštio je Međunarodni institut „IFIMES" iz Ljubljane.

Frustirani su posebno predstavnici opozicije. „Na taj se način građanima Crne Gore šalje poruka da aktuelna vlast ima podršku EU", rekao je visoki funkcioner SNP Neven Gošović.

Predsjednik Demokratskog centra Goran Batrićević smatra takođe da se radi o „neprijatnoj stvari". „S jedne strane EU u svojim izvještajima i kompletna međunarodna zajednica spočitava Crnoj Gori organizovani kriminal, korupciju, nedostatak administrativnih kapaciteta i sve ostale stvari, a sa druge strane ih podržavaju sve ove godine." Nemoguće je, dodaje Batrićević, podržavati jednu vlast koja traje 19 godina, a istovremeno od nje očekivati da riješi one probleme koji su sama suština te vlasti.

Analitičari smatraju da EU protežira Đukanovića prije svega zbog njegovog doprinosa regionalnoj stabilnosti i namjeri vlasti u Podgorici da Crnu Goru učini članicom NATO-a. Jer, crnogorska opozicija, koja je do nedavno bila, uglavnom, nacionalistička, još nije uspjela da se nametne kao poželjan partner Briselu.

Situaciju usložnjava i činjenica da je uoči samih izbora došlo do raskola u dvije od tri vodeće opozicione stranke „Pokretu za promjene" i u „Novoj srpskoj demokratiji".
Prošlogodišnji predsjednički izbori finansijski su iscrpjeli opozicione partije, a krah pregovora o zajedničkom nastupu na izborima je dodatno umanjio njihove šanse za uspjeh na izborima.

„Opozicija je praktično u nokautu. Zato sve slabosti vladajuće stranke izgledaju zanemarljive u odnosu na probleme koje ima slabašna opozicija", konstatuje komentator nezavisnog podgoričkog nedjeljnika „Monitor" Andrej Nikolaidis.

Zato je ova predizborna kampanja u Crnoj Gori u kojoj učestvuje 16 koalicija i stranaka najmanje dinamična od svih dosadašnjih. Vlast nastavlja da koristi sve državne instrumente kako bi osigurala pobjedu. Kontrolisane medije, sudstvo, policija i tokovi novca, osnovni su elementi na kojima svoje izborne trijumfe bazira Đukanovićeva stranka. U Crnoj Gori 60 odsto zaposlenih prima platu iz državne kase.

A kako je ta kasa praktično prazna iz vladajuće koalicije sve češće apeluju na postizanje„državnog jedinstva svih stranaka" u borbi protiv posljedica galopirajuće krize.
Jer, barem u naredne tri godine vlast u Crnoj Gori više neće predstavljati samo slast, već, prije svega, težak napor i opterećenje.