U crnogorskoj Vladi su sve već izračunali: samo u prve tri godine nakon zaključenja ugovora o zakupu investitor će na Velikoj plaži morati da realizuje program ulaganja od barem milijardu eura. "Naknadna ulaganja moraju iznositi najmanje tri milijarde eura", rekao je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović i istakao da je to jedan od najvećih evropskih projekata.

No, ovaj agilni član odlazećeg Đukanovićevog kabineta je istovremeno dodao da se od godišnjeg zakupa čak 17 miliona metara kvadratnih na Velikoj plaži i ostrvu Ada na Bojani očekuje – dva miliona eura. Ako se zna da se za godišnji zakup Valdanosa koji zahvata površinu od 3,5 miliona metara kvadratnih, treba izdvojiti nešto preko pola miliona eura, onda se lako može zaključiti da zakup 20 kilometara morske obale u Ulcinju, od čega tri četvrtine čine pješčane plaže, za godinu dana iznosi manje od tri miliona eura.

Vlada je ispravno procijenila da je crnogorskim građanima u razdoblju kada ekonomska i finansijska kriza melje Crnu Goru najvažnije ponuditi velike cifre i projekte, koji će osigurati rast i razvoj posrnulog "crnogorskog ekonomskog čuda".

Ulcinjane se medijskim bombama pokušalo uvjeriti da će njihov grad uskoro postati Dubai, Rimini, Nica, Kan, Monako, Monte Karlo. Sve, samo ne Ulcinj.

Rezultati nedavnih parlamentarnih izbora pokazuju da im mještani te opštine, ipak, nisu povjerovali.

Albanci čine tri četvrtine stanovništva Ulcinja, a vlast u tom najjužnijem gradu na Crnogorskom primorju drži "Koalicija za evropski Ulcinj", koju čine Đukanovićeva Demokratska partija socijalista, Demokratska unija Albanaca (DUA) Ferhata Dinoše i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, te Partija demokratskog prosperiteta Ali Redže.

Gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga, funkcioner DUA, član je tenderskih komisija za turističku valorizaciju Valdanosa, Velike plaže i Ade.

"Ako se o tome ne izjasni crnogorski Parlament, onda to svakako mora da učini Skupština opštine Ulcinj", rekao je predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori i poslanik u crnogorskom Parlamentu Mehmet Bardhi.

On je istakao da upravljenje prostorom je najdjelotvornije sredstvo razvoja i ono mora svakako ostati u rukama lokalne samouprave kako bi se razvoj usmjeravao u korist domicilnog stanovništva.

I njegov kolega u Skupštini Crne Gore, potpredsjednik Nove demokratske snage – FORCA, Genc Nimanbegu je rekao da raspisivanje tendera o izdavanju Velike plaže i Ade na zakup od 90 godina nije dobro procjenjena odluka. "Mogućnost da tim jedinstvenim prostorom može da gazduje jedan privredni subjekat krije u sebi niz opasnosti. Razvoj crnogorskog i ulcinjskog turizma ili bilo koje druge privredne grane ne treba da zavisi od jedne firme ili pojedinca", naglasio je on i ukazao na slučaj "crnogorskog strateškog partnera, ruskog oligarha Olega Deripaske".

Nimanbegu je uvjeren da je održivi razvoj ključna pretpostavka za ekonomsku budućnost Ulcinja. "Nama treba pet-šest modernih hotela, ali nam, prije toga, trebaju kvalitetni razvojni i prostorni, a ne parcijalni planovi, koji će, kao što je sada slučaj upravo na tom području, međusobno biti u suprotnosti", kazao je on.

Mještani Ulcinja, posebno starosjedioci, su veoma osjetljivi kada je u pitanju Valdanos. To je uvijek bio najbolji i najkvalitetniji dio ulcinjske maslinade sa 19 hiljada stoljetnih stabala masline, mjesto za odmor i rekreaciju.

1978. godine taj prostor je konfiskovala tadašnja Jugoslovenska narodna armija da bi u njemu navodno gradila vojnu luku, a napravila je odmaralište zatvorenog tipa.

"Taj maslinjak se ne obrađuje, zarastao je u makiju i žbunje, odnosno nalazi se u fazi potpunog uništenja! Ako se nama vrati tamo će ponovo biti prekrasno uređeni maslinjaci", kaže predsjednik Odbora za povraćaj maslinade u Valdanosu Luka Đakonović.

Predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši dodaje da svi oni koji namjeravaju da zakupe Valdanos, najljepšu uvalu na Mediteranu, moraju da znaju da je dio te imovine u sporu.

On ističe da je dvadesetak bivših vlasnika maslinjaka u toj uvali, uložilo tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Za Ulcinjane Valdanos ne predstavlja samo pitanje povraćaja prava na otetu imovinu. To je takođe pitanje tradicije, odnosa prema prirodi i poimanja budućnosti.

Zato se oni nadaju da će čitav posao oko zakupa Valdanosa biti neuspješan. "Niko u ovom gradu nije protiv investicija i razvoja, ali se, prije toga, mora znati što Ulcinj i Crna Gora time dobijaju", kaže 45-ogodišnji Jusuf Karamanaga.

"Nama treba održivi razvoj, a moramo nešto ostaviti i narednim generacijama. Mi nemamo pravo na grešku", tvrdi Karamanaga.