Crna Gora je u prethodnoj godini ostvarila napredak u gotovo svim oblastima, ali mora da uloži dodatne napore u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, za šta je potrebna veća politička volja, konstatovano je u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK).

Posebno se navodi da je slaba administracija hronični problem te zemlje, te da zabrinjava pritisak na nezavisne medije.

"Uporno ukazivanje na iste probleme je dokaz da se još nije iskristalisala niti efektuirala politička volja da se oni riješe, zbog čega ovogodišnji izvještaj EK nosi veći stepen opomene za vlasti", smatra analitičar Daliborka Uljarević. Ona dodaje da je u Podgorici potrošeno mnogo energije i napora da se ti problemi sakriju pod tepih, što je rezultiralo eskalacijom pritiska na medije i nevladin sektor.

Direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović je uvjerena da kritike koje na račun Crne Gore stižu iz Brisela njena vlada nije ozbiljno shvatila. "Ono što je očigledno je da nekom statistikom pokušavaju da zamažu oči kako domaćoj javnosti tako i EK i čitavoj međunarodnoj zajednici. Međutim, jasno je iz izvještaja EK da su oni prozreli tu igru i da, bez obzira na statističke pokazatelje i brojke, nema konkretnih rezultata u oblasti borbe protiv korupcije na najvišim nivoima, a takođe ni kada je u pitanju organizovani kriminal", rekla je Ćalović.

Svi evropski diplomati bi zaista bili zadovoljni kada bi se u Crnoj Gori bar jedna "velika riba" našla u mreži zbog optužbe za korupciju i organizovani kriminal i kada bi se optuženima za ta krivična djela izricale konačne presude.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori potpredsjednik EK Žak Baro je zatražio od ministara unutrašnjih poslova i pravde u vladi Crne Gore Ivana Brajovića i Miraša Radovića da Briselu „dostave precizne i jasne podatke o broju konačnih presuda za djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije", dok je Đukanoviću poručio da se „nezavisnost sudova mora u potpunosti ostvariti u praksi".

U sjedištu EU je sve snažnije uvjerenje da će Crna Gora najviše problema imati da ispuni političke kriterijume. Jer, ova zemlja ima formalne, a ne stabilne demokratske institucije koje uredno funkcionišu u skladu sa svojim ovlašćenjima i koje međusobno sarađuju.

"O kakvim institucijama se govori ako poslanici u crnogorskom Parlamentu krše Ustav zbog političkih odluka, ako Ustavni sud ćuti o eklatantnim nezakonitostima, a državni tužilac isto tako postupa iako se iz Brisela stalno upućuju kritike zbog korupcije i organizovanog kriminala", kaže profesor na podgoričkom Fakultetu za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
"Rezerve u vezi sa sposobnošću državne uprave i kapacitetom institucija pratiće Crnu Goru sve do njenog učlanjenja u EU", ocijenila je ministarka za evropske integracije Gordana Đurović koja ograničenja da se administracija profesionalizuje i oslobodi od uticaja politike vidi u ekonomskoj krizi i sa njom povezanom budžetskom štednjom.

Ona priznaje da ima premalo presuda za korupciju i organizovani kriminal, ali javno odbija da se saglasi sa ocjenom EK da u suzbijanju tih pojava nedostaje politička volja.

Istovremeno crnogorska administracija obavlja "posao svog života": marljivo odgovara na Upitnik EK koji sadrži govoto četiri hiljade pitanja.

Niko još ne zna sa kakvim uspjehom. Samo su poslanici opozicije u skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i evropske integracije, nakon što imali uvid u jedan dio tih odgovora, saopštili da oni predstavljaju "lažno prikazivanje realnosti". "Kad bi stanje zaista bilo takvo kakvim ga prikazuje naša Vlada, mogle bi nam pozavidjeti i stare demokratije sa dvjestogodišnjom tradicijom", rekao je potpredsjednik "Pokreta za promjene" Branko Radulović.

Vlada, za sada, malo haje za prigovore. Ona je saopštila da su već gotovi nacrti odgovora i da se počelo sa njihovim prevođenjem na engleski.

EK će uskoro sastaviti međuresorsku radnu grupu za provjeru odgovorenog Upitnika koji će dobiti iz Podgorice, a koja će okupiti stručnjake iz svih Komisijinih direktorata. Očekuje se da će EK svoje mišljenje dati u februaru ili martu naredne godine, dok bi, kako tvrdi premijer Đukanović, krajem 2010. godine Crna Gora mogla da dobije status kandidata.

Ali, stvari se, čini se, ubrzano komplikuju. Odluka najjačih opozicionih stranaka da bojkotuju predstojeće lokalne izbore u nekoliko crnogorskih gradova, izostanak dogovora o predstavljanju manjina u crnogorskoj Skupštini, nizak broj konačnih presuda za korupciju i organizovani kriminal, spore reforme u pravosuđu, umiješanost crnogorskih državljana bliskih vlastima u niz afera u regionu, govore da će proteći dosta vode rijekom Moračom dok Crna Gora usvoji evropska pravila i standarde.

Analitičari u Podgorici se slažu da je "olako obećana brzina", prije svega, rezultat očekivanja i želje pauperizovanih crnogorskih građana da se njihova zemlja što brže priključi Evropskoj uniji.