Zemlje na Balkanu i južnom Kavkazu su na dobrom putu da ispune evropske standarde i principe decentralizacije vlasti i jačanja organa lokalne samouprave. Ali, taj proces nije nimalo lak i jednostavan i u tome je potrebna volja centralnih vlasti i pritisak evropskih institucija, civilnog sektora i građana, zaključeno je na Konferenciji o decentralizaciji i lokalnoj upravi u jugoistočnoj Evropi i južnom Kavkazu, održanoj 2. i 3. novembra u Skadru, Albanija.

„Kada govorimo o decentralizaciji, govorimo o vlasti. A to u ovom kontekstu znači decentralizacija prihoda, ingerencija i odgovornosti", rekla je Olivia Paton iz Provincije Barselona.

Ona je, međutim, istakla da u situaciji ekonomska krize jača centralizam, jer se regionalne i opštinske vlasti obraćaju za pomoć i podršku bogatijim centralnim organima i institucijama.

Svi učesnici na ovoj konferenciji saglasili su se da je u svim ovim zemljama potrebno implementirati odredbe Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i odlučno sprovoditi reforme državne uprave kako bi se proces odlučivanja što više približio građanima, osigurala efikasnost i transparentnost pri donošenju odluka, jačala demokratija i socijalna kohezija, kao i ukupan razvoj.

„Mislim da građani u našim državama još uvijek nisu svjesni dobrobiti koje donosi decentralizacija", rekao je zamjenik gradonačelnika Kragujevca (Srbija) Dobrica Milovanović.

On je istakao da je sve proces i da se ništa ne može učiniti preko noći, naročito ne u situaciji kada vlade regiona ne žele uvijek čuti ono što dolazi iz Brisela ili Strazbura.

Sličan je bio stav poslanice albanskog Parlamenta Arence Trashani, koja je rekla da je decentralizacija jedna od najvećih reformi koja se obavlja u Albaniji. „Održiva decentralizacija je cilj kojem težimo. Možemo konstatovati da smo od jedne centralizovane zemlje za 15 godina postali decentralizovana država", kazala je ona.

Zamjenik albanskog ministra unutrašnjih poslova Ferdinad Poni je ustvrdio da je u toku konsolidacija i jačanje lokalne samouprave i da u tome vlada u Tirani koristi najbolja evropska iskustva i savjete eksperata. „Obezbjedili smo finansiranje regiona i opština, a i planiranje prostora je sada prepušteno nižim organima vlasti", dodao je on.

Potpredsjednik Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodina Branimir Mitrović je izrazio zadovoljstvo što regionalizam u toj zemlji više nije tabu tema i napomenuo da se o tome vodi otvorena i široka rasprava u javnosti.

Prema njegovim riječima, u toku je donošenje statuta te pokrajine kojim će se precizirati njena ovlašćenja, a koja će biti, kako je rekao, u interesu svih građana tog regiona u kojem žive pripadnici 27 nacionalnih zajednica.

Najmanji napredak u ovoj oblasti zabilježila je Gruzija koja je u proces decentralizacije vlasti ušla tek 1997. godine. Zamjenik ministra za regionalni razvoj i infrastrukturu te zemlje na južnom Kavkazu Irakli Kakhidze je rekao da su sistemski zakoni počeli da se donose prije pet godina i da se u Gruziji ozbiljno i odgovorno radi na primjeni evropskih standarda.

Predstavnik Savjeta Evrope Miljenko Dorić je posebno kritikovao neke velike evropske zemlje koje u toj organizaciji odbijaju da se donesu još neke preporuke i principi o decentralizaciji vlasti. On je sve učesnike skupa upitao da li se dovoljno radi da se razvija lokalna samouprava i koliko puta predsjednici vlada godišnje razgovaraju sa lokalnim zvaničnicima o zajedničkim projektima.

Massimo Ciullo iz italijanskog grada Brindizi je rekao da je decentralizacija u svim zemljama pretpostavka ujedinjene Evrope, dok je čelnica ALDE Antonella Varmorbida naglasila da građani Evrope moraju imati iste standarde bez obzira u kojoj državi žive. „Jer, iako živimo u globalizovanom svijetu, mi, prije svega, živimo u lokalnim i regionalnim zajednicama", kazala je ona.

Glavni organizator ovog dvodnevnog skupa u hotelu „Europa" u Skadru bio je „Savjet Provincije Barselona", u saradnji sa „UCLG Komitetom za decentralizaciju i lokalnu samoupravu" i „Udruženjem agencija za lokalnu demokratiju" (ALDA).

ALDA je, inače, osnovana prije deset godina. Ima mrežu od 300 članica i partnera u 29 zemalja Evrope i južnog Kavkaza. „Pokušavamo da povezujemo gradove, iniciramo razmjenu znanja i iskustva, podstičemo lokalni razvoj, jer samo ako se ima podrška nižih nivoa može se osigurati primjena zakona i sprovoditi odluke centralnih vlasti", kazao je za Osservatoriobalcani e Caucaso potpredsjednik ALDE Dobrica Milovanović.
On je rekao da je ALDA moćna organizacija koja će se u perspektivi širiti i na Jermeniju i Azerbejdžan, kao i na Ukrajinu i na Bjelorusiju.