Crna Gora ispod vode

Poฤetak 2010. godine u Crnoj Gori su obiljeลพile – poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuฤ‡a. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih podruฤja stizali su jedino ฤamcima. Najvaลพnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao

19/01/2010, Mustafa Canka - Ulcinj

Poฤetak 2010. godine u Crnoj Gori su obiljeลพile – poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuฤ‡a. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih podruฤja stizali su jedino ฤamcima. Najvaลพnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao.

Sada je nuลพno obaviti dezinfekciju i deratizaciju terena, jer ima dosta uginule stoke, postoji moguฤ‡nost izbijanja epidemija i zaraze.

U svim ovim mjestima nema kanalizacije, pa su se sve septiฤke jame proteklih dana izlile. Zemlja se takoฤ‘e neฤ‡e moฤ‡i joลก dugo obraฤ‘ivati, a mjeลกtani ovog podruฤja se uglavnom bave poljoprivredom.

ล tete ฤ‡e se stoga teลกko izraฤunati. Izvjesno je tek da ฤ‡e se one mjeriti milionima eura. Pomoฤ‡ koja je do sada stigla ugroลพenima je minimalna, a iz crnogorske vlade im je poruฤeno da ne oฤekuju previลกe. โ€žVlada ne moลพe sama da sanira posljedice poplava, ali se nadamo da ฤ‡e pomoฤ‡i privrednici i drugi subjektiโ€œ, rekao je ministar Rafet Husoviฤ‡.
Bez veฤ‡e pomoฤ‡i i podrลกke ลพiteljima poplavljenih sela biฤ‡e potrebno nekoliko godina napornog rada da saniraju nastalu ลกtetu i vrate se normalnom ลพivotu.

Dijelom su i oni krivi za vlastitu nesreฤ‡u. Jer, istorija je svjedok da je u priobalnom podruฤju Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, ฤak i nekoliko puta u toku jedne godine; nekada sa manjim, nekada sa veฤ‡im posljedicama.

Nakon ลกto se to stanje poboljลกalo od sredine 60-tih godina proลกlog vijeka, izgradnjom sistema hidrocentrala na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, ova je rijeka rijetko plavila.

I ljudi su se opustili, kao i vlasti: nasipi se nijesu obnavljali, ฤak su i ruลกeni, da bi se dobilo plodno zemljiลกte. Kuฤ‡e su pravljene na samoj obali rijeke, iako je u ovim krajevima uvijek vaลพilo pravilo: gradi kuฤ‡u gdje su je i stariji gradili.

Poplave su zahvatile mnogo veฤ‡i prostor u susjednoj Albaniji, pa su vlade u Podgorici i Tirani dogovorile zajedniฤku akciju. Za poฤetak planiraju oฤistiti korito rijeke Bojane (koje je proteklih godina znatno smanjeno bacanjem raznog otpada i smeฤ‡a i pravljenjem splavova na njenim obalama) kako bi voda mogla brลพe i lakลกe da otiฤe u more.
Oฤekuje se i podrลกka evropskih institucija.

Bojana je, inaฤe, pravo ฤudo prirode. To je jedina rijeka na planeti koja ponekad otiฤe โ€“ uzvodno. Naime, Skadarsko jezero je kriptodepresija (nivo Jezera je ispod nivoa mora), pa morska voda, kao teลพa, prodire u rijeku. Dno korita rijeke je, prije njenog uliva u more, na dva metra ispod nivoa mora, ponegdje i do pet metara.

Najveฤ‡u i nemjerljivu ลกtetu je u ovom periodu pretrpjelo ostvro Ada, koje se nalazi na samom uลกฤ‡u Bojane u Jadransko more. Divna pjeskovita plaลพa na tom rajskom otoku je, zbog olujnog juga, visokog plimskog talasa i brzine rijeke, praktiฤno nestala, tako da na pojedinim mjestima sada ne prelazi ni tri metra!

Od kuฤ‡ice u kojoj su se nekada izdavali suncobrani i plaลพni mobilijar ne vide se viลกe ni temelji, a popularni โ€žDiskoโ€œ (restoran na plaลพi) je trajno oลกteฤ‡en i โ€žplivaโ€œ u vodi. A taj se objekat prije 30 godina nalazio sto metara od mora.

Da je proces nestajanja plaลพe dramatiฤno ubrzan svjedoฤi ฤinjenica da je razdaljina od โ€žDiskaโ€œ do mora lane iznosila 25 metara!

โ€žAda dnevno nestaje pred naลกim oฤima i strahujemo da bi mogla zavrลกiti kao jedno bezimeno ostrvo koga viลกe nema,โ€ kaลพe poznati njemaฤki biolog Martin ล najder-Jakobi.
Ovaj vrsni poznavalac ekosistema Bojane tvrdi da do kraja ovog stoljeฤ‡a Ada neฤ‡e postojati.

โ€žNadam se da plaลพa neฤ‡e nestati bar dok smo mi ลพiviโ€œ, kaลพe zaljubljenik u Adu, poznati srpski reditelj Srฤ‘an Dragojeviฤ‡.

Sve ovo ฤ‡e imati nesagledive posljedice po ฤitav ekosistem tog prekrasnog podruฤja, gdje borave cijele grupe globalno ugroลพenih vrsta ptica, riba i drugih ลพivotinja, kao i na turistiฤku industriju.

Strani i domaฤ‡i eksperti registrovali su na tom prostoru ฤak 143 vrste i podvrste riba.
Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade, kako istiฤe ekolog Dลพelal Hodลพiฤ‡, turistiฤki invalidi.

No, iz Podgorice se ne vidi more. Crnogorska vlada je saopลกtila da ฤ‡e uskoro biti raspisan meฤ‘unarodni tender za dugoroฤni zakup ostrva Ade!?

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta