Crna Gora ispod vode
Poฤetak 2010. godine u Crnoj Gori su obiljeลพile – poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuฤa. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih podruฤja stizali su jedino ฤamcima. Najvaลพnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao
Poฤetak 2010. godine u Crnoj Gori su obiljeลพile – poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuฤa. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih podruฤja stizali su jedino ฤamcima. Najvaลพnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao.
Sada je nuลพno obaviti dezinfekciju i deratizaciju terena, jer ima dosta uginule stoke, postoji moguฤnost izbijanja epidemija i zaraze.
U svim ovim mjestima nema kanalizacije, pa su se sve septiฤke jame proteklih dana izlile. Zemlja se takoฤe neฤe moฤi joลก dugo obraฤivati, a mjeลกtani ovog podruฤja se uglavnom bave poljoprivredom.
ล tete ฤe se stoga teลกko izraฤunati. Izvjesno je tek da ฤe se one mjeriti milionima eura. Pomoฤ koja je do sada stigla ugroลพenima je minimalna, a iz crnogorske vlade im je poruฤeno da ne oฤekuju previลกe. โVlada ne moลพe sama da sanira posljedice poplava, ali se nadamo da ฤe pomoฤi privrednici i drugi subjektiโ, rekao je ministar Rafet Husoviฤ.
Bez veฤe pomoฤi i podrลกke ลพiteljima poplavljenih sela biฤe potrebno nekoliko godina napornog rada da saniraju nastalu ลกtetu i vrate se normalnom ลพivotu.
Dijelom su i oni krivi za vlastitu nesreฤu. Jer, istorija je svjedok da je u priobalnom podruฤju Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, ฤak i nekoliko puta u toku jedne godine; nekada sa manjim, nekada sa veฤim posljedicama.
Nakon ลกto se to stanje poboljลกalo od sredine 60-tih godina proลกlog vijeka, izgradnjom sistema hidrocentrala na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, ova je rijeka rijetko plavila.
I ljudi su se opustili, kao i vlasti: nasipi se nijesu obnavljali, ฤak su i ruลกeni, da bi se dobilo plodno zemljiลกte. Kuฤe su pravljene na samoj obali rijeke, iako je u ovim krajevima uvijek vaลพilo pravilo: gradi kuฤu gdje su je i stariji gradili.
Poplave su zahvatile mnogo veฤi prostor u susjednoj Albaniji, pa su vlade u Podgorici i Tirani dogovorile zajedniฤku akciju. Za poฤetak planiraju oฤistiti korito rijeke Bojane (koje je proteklih godina znatno smanjeno bacanjem raznog otpada i smeฤa i pravljenjem splavova na njenim obalama) kako bi voda mogla brลพe i lakลกe da otiฤe u more.
Oฤekuje se i podrลกka evropskih institucija.
Bojana je, inaฤe, pravo ฤudo prirode. To je jedina rijeka na planeti koja ponekad otiฤe โ uzvodno. Naime, Skadarsko jezero je kriptodepresija (nivo Jezera je ispod nivoa mora), pa morska voda, kao teลพa, prodire u rijeku. Dno korita rijeke je, prije njenog uliva u more, na dva metra ispod nivoa mora, ponegdje i do pet metara.
Najveฤu i nemjerljivu ลกtetu je u ovom periodu pretrpjelo ostvro Ada, koje se nalazi na samom uลกฤu Bojane u Jadransko more. Divna pjeskovita plaลพa na tom rajskom otoku je, zbog olujnog juga, visokog plimskog talasa i brzine rijeke, praktiฤno nestala, tako da na pojedinim mjestima sada ne prelazi ni tri metra!
Od kuฤice u kojoj su se nekada izdavali suncobrani i plaลพni mobilijar ne vide se viลกe ni temelji, a popularni โDiskoโ (restoran na plaลพi) je trajno oลกteฤen i โplivaโ u vodi. A taj se objekat prije 30 godina nalazio sto metara od mora.
Da je proces nestajanja plaลพe dramatiฤno ubrzan svjedoฤi ฤinjenica da je razdaljina od โDiskaโ do mora lane iznosila 25 metara!
โAda dnevno nestaje pred naลกim oฤima i strahujemo da bi mogla zavrลกiti kao jedno bezimeno ostrvo koga viลกe nema,โ kaลพe poznati njemaฤki biolog Martin ล najder-Jakobi.
Ovaj vrsni poznavalac ekosistema Bojane tvrdi da do kraja ovog stoljeฤa Ada neฤe postojati.
โNadam se da plaลพa neฤe nestati bar dok smo mi ลพiviโ, kaลพe zaljubljenik u Adu, poznati srpski reditelj Srฤan Dragojeviฤ.
Sve ovo ฤe imati nesagledive posljedice po ฤitav ekosistem tog prekrasnog podruฤja, gdje borave cijele grupe globalno ugroลพenih vrsta ptica, riba i drugih ลพivotinja, kao i na turistiฤku industriju.
Strani i domaฤi eksperti registrovali su na tom prostoru ฤak 143 vrste i podvrste riba.
Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade, kako istiฤe ekolog Dลพelal Hodลพiฤ, turistiฤki invalidi.
No, iz Podgorice se ne vidi more. Crnogorska vlada je saopลกtila da ฤe uskoro biti raspisan meฤunarodni tender za dugoroฤni zakup ostrva Ade!?
Tag: