Na oktobarskim Opštim izborima u Bosni i Hercegovini niti jedna politička partija nije osvojila dovoljan broj glasova da bi samostalno formirala vlast. Politički analitičari su tada predviđali da će formiranje vlasti, pogotovo u Federaciji BiH i na državnom nivou, potrajati.

U Republici Srpskoj većinu glasova je odnijela partija bišeg premijera, a sadašnjeg predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)je uz nekoliko manjih patrija u ovom entitetu pri kraju je sa formiranjem vlast ali otvoreno pitanje i dalje ostaje formiranje vlasti u Federaciji BiH i na državnom nivou.

U proteklom periodu stranka koja je osvojila najviše glasova u Federaciji, ali ipak nedovoljno da formira vlast samostalno, Socialdemokratska partija BiH (SDP) bila je najaktivnija kad su u pitanju pregovori sa drugim strankama oko formiranja vlasti. Ponuda za koaliranje, ili kako to najavljuju iz SDP-a, raspodjela družnosti i obaveza, ponuđena je Stranci demokratske akcije(SDA), sa većinom glasova iz reda bošnjačkog naroda , kojoj je do sada SDP bio konstantna opozicija. Također SDP je ponudio saradnju i strankama iz reda hrvatskog naroda i to Narodnoj  stranci  radom za boljitak i Hrvatskoj stranci prava. Platforma za saradnju potpisana je u subotu 19.12. pod nazivom Osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i platforma zajedničkog nastupa u instuticijama BiH u mandatnom periodu 2010-2014.

Iz SDP-a je saopšteno da se platforma za saradnju zasniva na dogovoru o prioritetima koje će buduća vlast na federalnom ali i na državnom nivou imati u naredne četiri godine. Pomenute stranke su se složile da prioriteti za naredne četiri godine, između ostalog, budu;  Euro-Atlanske  integracije, rješenje pitanja vojne I državne imovine, popis stanovništva, utvrđivanje ekonomskih i politički prioriteta, set konkretnih zakonskih rješenja koje je potrebno donijeti na svim nivoima u BiH te ustavna reforma.

Tekst same platform za djelovanje političkih subjekata čini se obuhvata sva značajnija pitanja oko kojih se godinama spore bh političari. Iz SDP-a smatraju da je ovo prvi u nizu koraka koje treba poduzeti da bi građani BiH što prije dobili vlast.

I taman kada se činilo da su građani Bosne i Hercegovine korak bliže formiranju vlasti ,u bh. političkom životu čini se ipak ništa nije jednostavno.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja je na proteklim izborima dobila najviše glasova iz reda hrvatskog naroda, nije potpisnica pomenute platforme. Ovo je izazvalo oštre kritike od strane rukovodstva ove stranke i izjave nekih od lidera da Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, vodi Bosnu i Hercegovinu u nestanak. Volja hrvatskog naroda u BiH se ne smije izigrati smatraju u HDZ-u koji i dalje tvrde da član predsjedništva iz reda hrvatskog naroda u BiH Željko Komšić nije njihov legitimni predstavnik te da su gospodina Komšića birali Bošnjaci a ne Hrvati u BiH.

Također iz HDZ-a smatraju da predsjednik vijeća ministara treba da bude iz reda hrvatskog naroda i da to treba da bude trenutni predsjednik HDZ Dragan Čović.

Damir Mašić iz SDP-a tvrdi da njegova politička partije nije u mogućnosti kometirati reakcije drugih političkih stranaka na objavljenu platformu i da one imaju pravo na svoj stav. On tvrdi da su rekacije javnosti i birača dosta dobre te da je ovo prvi put da se političke stranke dogovore o tome šta će radit pa tek onda raspodijele pozicije u vlasti.

„SDP ima odgovornost da formira vlast u Federaciji BiH i ove četiri stranke to mogu uradit, ova platforma je prvi korak u tom procesu. Za formiranje vlasti na državnom nivou nije samo SDP odgovorna niti sama SDP može da formira vlast stoga bi bilo nezahvalno prognozirati kad bi moglo doći do formiranja vlasti na državnom nivou.“

Sa druge strane politički analitičari smatraju da je zapravo riječ o ličnim netrpeljivostima među političarima zbog kojih ispaštaju građani.

Srećko Latal analitičar je Međunarodne krizne grupe za područje Balkana. U intervju za Osservatorio Balcani kaže da objavljena platforma jeste značajan korak ali ona ne znači i nužno početak formiranja vlasti u Federaciji i Bosni i Hercegovini. On također smatra da nova vlast na svim nivoima mora uzeti u obzir izborne preference kako tri konstitutivna naroda, tako I manjina te i onih koje žele da ostanu etnički neopredjeljenji. Takodjer, stranke koje su dobile najvece povjerenje glasačkih tijela se trebaju ukljuciti u proces koalicijskih pregovora sa konkretnim i pozitivnim prijedlozima, ali su na dijelu jos uvijek neki pokusaji manipulacija i negativnih retorika.

“Ono što neki političari pokušavaju predstaviti kao etničke ili političke tenzije, u suštini se najviše svode na lične netrpeljivosti. Na taj način, političari rizikuju da Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane gurnu još duble u ekonomske i socijalne probleme, što sigurno nije nikom u interesu.” smatra Latal.

On također smatra da pred bh. političarima stoje ozbiljni izazovi.

“ Ozbiljni ekonomski i socijalni izazovi, te zahtjevna agenda za pristup Euro-Atlanskim integracijama, sa kojima se BiH suočava u narednom periodu, zahtijeva od domaćih političara da što prije i što ozbiljnije pristupe formiranju novih vlasti koje očekuje ozbiljan,naporan i dugotrajan rad. Svako nepotrebno kasnjenje tog procesa će imati posljedice na sve građane u BiH a samim tim i na njihove političke predstavnike.”